Miroslav Krleža - Na rubu pameti lektira

Miroslav Krleža - Na rubu pameti

Miroslav Krleža - Na rubu pameti

 

Prateći individualnu pobunu sredovečnog intelektualca, koji se jedan jedini put usudio da kaže šta zaista misli, u kaleidoskopu jednog života, u ovoj svojevrsnoj bibliji nekonformizma, pratimo inscenaciju društvenih mehanizama, lomljenja svakog otpora zlu i bahatosti. Pukotina na slici malograđanskog sveta, u kome obitava junak, počinje da se širi u svim pravcima, a njegova želja da živi neposrednost vlastitog života i izađe iz sistema laži, biva surovo sankcionsana od pravih instanci tog lažnog društva.

 

Roman retrospektivno, u formi ispovjednog monologa glavnog lika, sredovječnog intelektualca Doktora, prati posljedice njegova suprotstavljanja uglednom veleindustrijalcu Domaćinskom, koji se hvalio kako je ubio četiri čovjeka koji su pokušali provaliti u njegovu pivnicu, a Doktor je to ocijenio kao nemoralan i nizak čin. Budući da je Domaćinski ugledan građanin, čitavo društvo (koje Doktor ironično naziva "homo cylindriacus") staje na njegovu stranu i Doktor je u svojoj individualnoj pobuni gotovo sam protiv sviju, izložen neviđenoj hajci i organiziranom bojkotu sredine, pa čak i vlastite obitelji. Protiv njega je pokrenut proces (tužitelj je Hugo Hugo), koji je naravno, izgubio, te je osuđen na osam mjeseci zatvora. Nakon izlaska iz zatvora on odlazi u Vatikan i razgledava Sikstinsku kapelu (kojom autor metaforički označava današnju trulu civilizaciju u cjelini), ali tamo susreće svojeg sugrađanina Golombeka, s kojim se potuče, te saznaje da je za njim iz domovine izdana tjeralica zbog krivotvorenja novca (iako zato nije zapravo kriv) te po povratku u domovinu završava u ludnici. No njegova usamljenička pozicija u neku ruku je i privilegija: to je pozicija slobode, dostojanstva, nesputanosti društvenim obzirima koja mu omogućuje da prkosno igra ulogu skidača maski, kritičara i suca koji podiže optužbu protiv društvene hipokrizije, totalitarizma, samovolje pojedinca i nasilja.

 

Prostor romana otvara traktat O ljudskoj gluposti, očito inspiriran Erazmom Rotterdamskim. Ovo je jedini Krležin roman pisan u Ich-formi; sve vidimo kroz oči glavnog lika i njegovu ironijsku perepsektivu. Ironija je jedino što je još preostalo revolitranom, diskriminiranom i poraženom intelektualcu. Svijet oko sebe Krležin junak doživljava kao pozornicu (theatrum mundi), život kao glumu, a ljude kao glumce i marionete koji igraju naučene uloge po pravilima koja diktiraju društvene predrasude. Lišen čak i imena i prezimena (glavni lik poznat nam je jedino kao Doktor), on postaje jedan od mnogih tipičnih primjera pojedinačnog revolta.

 

Od svih Krležinih djela, ovaj roman doživio je najžešće kritičke napade, osobito od strane dogmatskih socrealističkih kritičara koji su autoru zamjerili relativizam, skepticizam, negiranje društvenog napretka i nedostatak socijalnog osjećaja pa je roman postao jedan od Krležinih tekstova koji su poslužili kao povod ideološkim obračunima komunističkih intelektualaca krajem tridesetih godina. Ivan Goran Kovačić proglasio je ovaj roman "najslobodoumnijim Krležinim djelom."

 

U romanu Na rubu pameti Krleža je opisuje nemilosrdno kao fatalnu ženu koja ga je posve obuzela:

 

Ta Jadviga Jesenska imala je iza sebe tri ili četiri braka, nekoliko samoubojstava u kojima je, kao što se pričalo, odigrala sudbonosnu ulogu, sama je pokušala samoubojstvo u okviru neugodne krijumčarske kokainske afere u kojoj se kasnije pred sudom utvrdila njena potpuna nevinost, skitala se inostranstvom...

 

... Kod jedanaestog viskija utvrdio sam da su joj prsti mekani, pojastučeni topli, laktovi hladan kamfor, uvojci svileni, kosa mirisna, da je uopće sva puna toplog šarma, bucmasta, obla, intimno zagrijana stara mačkica, malko ogromna, s masivnim, natečenim listovima, solidna, draga, duhovita, i sve se svršilo u njenoj sobi dvjesto četrdeset i šest, točno po hotelskom propisu: obligatno škripanje postelje, u prvom polusnu šum vodovoda iz kupaonice i dosadan povratak u sobu dvjesto četrdeset i dva... ...Ta mala, u svakom smislu nevina pustolovina s Jadvigom Jesenskom razvila se u čitav niz najsablasnijih sablazni.  

 

Irina Aleksander obuzela je Krležu i probudila je strast njegove dežmekaste tjelesnosti i podjednako dežmekaste duhovnosti! Ona je u njemu gledala iznimno darovita književnika, ali i ljubavnika, i dovela ga na rub pameti! Isušila je kaljužu njegova uma! Podrazumijeva se istovremena, dugogodišnja, otvorena netrpeljivost između Irine i Bele Krleža.

 

Roman Na rubu pameti izlazi kao sedma knjiga, u lipnju 1938. Krleža se tih godina družio i s Ljubom Wiesnerom, pjesnikom nabožnih stihova i izdavačem.

___________________________________

 

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. - Zagreb, 29. prosinca 1981.) smatra se najvećim hrvatskim književnikom 20. stoljeća. Rođen je u Zagrebu, gdje se i školovao. Polazio je i vojnu akademiju u Budimpešti. U svom životu sudjelovao je u politici i bio je ljevičar, a značajan je i njegov "sukob na književnoj ljevici" nakon kojeg prestaje s političkim životom. S Cesarcem je uređivao časopis Plamen, a još su značajni časopisi Danas, Pečat, Forum i Književna republika. Za Krležu je karakterističan širok opus stvaralaštva. Pisao je romane, drame, pripovijetke, novele, putopise, memoare, kritike i eseje, a okušao se i u poeziji gdje se izdvaja zbirka dijalektičke kajkavske poezije pod nazivom ''Balade Petrice Kerempuha'', no pisao je i pjesme antiratne tematike. Djela: Hrvatski bog Mars (1922. potpuna i konačna varijanta 1933.), Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Vučjak (1924.), Gospoda Glembajevi (1929.), U agoniji (1928.), Leda (1930.), itd.

 

Miroslav Krleža je bio od pisaca kojima je politika jedna od magistralnih tema. Politika je u pozadini i onih njegovih dela koja se ne bave politikom. To su i putopis Izlet u Rusiju (1926), koji je do danas izašao u više izdanja, uvek menjan u duhu aktualnog političkog trenutka, i eseji Europa danas (1935) i Deset krvavih godina (1937). Političku težinu imaju i njegovi časopisi, od Plamena, Književne republike (1923) i Danasa (1934), do čuvenog Pečata (1939), u kome je izašao i njegov veliki polemički esej Dijalektički antibarbarus. Njegov Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića (1933) doveo je do razilaženja s politikom komunističkih partija u umetnosti i književnosti, sadržanom u "teoriji odraza" Todora Pavlova, a sada je, ovim tekstom u Pečatu, taj "sukob na ljevici" dosegao kulminaciju. Ni njegovo lično prijateljstvo s Josipom Brozom nije pomoglo da se spor prevlada, pa kad je 1941. došlo do sloma Jugoslavije, stvaranja Nezavisne Države Hrvatske i komunističke oružane pobune nakon nemačkog napada na Sovjetski Savez, Krleža se nije pridružio svojim ideološkim drugovima, nego je ceo period građanskog rata 1941 - 1945. proveo u Zagrebu, u strogoj ćutnji, pod zaštitom vlasti Nezavisne Države Hrvatske, koje su mu predlagale i saradnju, ali ju je on u dva razgovora sa Pavelićem izbegao, bojeći se osvete komunista.

 

Krležini romani se odlikuju sledećim karakteristikama: pisani bujnim, baroknim stilom i jezikom koji vrvi novokovanicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima tradicije srednjoevropskog intelektualističkog romana (Robert Musil, Rajner Maria Rilke), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za Dostojevskog, nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se prepliću s kontemplativnim pasažima o prirodi ljudskog postojanja, umetnosti, politici i istoriji. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenapregnutim i isprekidanim dijalozima, kao i bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se mešaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina dela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti nemačkog jezika (Tomas Man, Robert Musil), ali se od njih pazlikuju po dramatičnosti radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualizovanje, po čemu je Krleža sličan Arturu Kestleru ili Malrou.

 

Miroslav Krleža je ostavio najveći opus u hrvatskoj književnosti do danas. Za 88 godina života i 66 godina književnog rada napisao je pedesetak zbirki pesama, pripovedaka, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih članaka: u njegovom stvaralaštvu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

 

Miroslav Krleža - Balade Petrice Kerempuha 

Miroslav Krleža - Baraka Pet B

Miroslav Krleža - Baraka Pet B - esej

Miroslav Krleža - Bitka kod Bistrice Lesne

Miroslav Krleža - Bonaca u predvečerje

Miroslav Krleža - Domobran Jambrek

Miroslav Krleža - Golgota

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi - esej

Miroslav Krleža - Kraljevo

Miroslav Krleža - Kristofor Kolumbo

Miroslav Krleža - Leda

Miroslav Krleža - Mlada misa Alojza Tičeka

Miroslav Krleža - Nokturno

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića - esej

Miroslav Krleža - Tri domobrana

Miroslav Krleža - U agoniji

Miroslav Krleža - U predvečerje

Miroslav Krleža - V megli

Miroslav Krleža - Vučjak

loading...
2 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Miroslav Krleža - Na rubu pameti

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u