Miroslav Krleža - V megli

Velika seljačka buna stubičkih seljaka dogodila se 28. siječnja 1573. Njezin vođa zvao se Ambroz Gubec. U novijim izvorima nazivan je Matijom, pri čemu se vjerojatno osoba "seljačkog kralja" u sjećanju stopila s predodžbom" dobrog kralja Matije" (Korvina). Uzrokom bune bio je sukob seljaka s Franjom Tahijem, vlasnikom imanja Stubica i Podsused i to oko povećanja naturalnih davanja. Buna je završila 9. veljače u krvavoj bici kod Stubičkih Toplica u kojoj je poražena glavnina ustaničke vojske.

U pjesmi V megli Krleža pjeva neslavnom zavšetku slavne seljačkoj bune. Motiv krvi prožimlje se s maglom kroz skoro sve stihove da bi se prikazala stradavanja stubičkih seljaka.

Kervava megla v megli karvi,

kadaver v blatu,

v lobanji čarvi.

Dim izgorenih crkava, krvavih svetaca i mrtvih ljudi

Zgorete cirkve,kervavi sveci,

dim,jogenj,megla,v megli mertveci.

Sve što je ostalo je sjena jadnika koji su umrli.

Tenja se vleče v gluhe vlačuge,

dim,megla,v megli kopito kuge.

Dijaloški dio pjesme vezan je za Boga. Seljaci mole "najuzvišenijem" da im se što prije smiluje jer kada uskrsnu postoji mogućnost da će dobiti svoje mjesto u društvu.Uloga asidentona u pjesmi je uloga ritmičnosti.

Svi ti motivi krvi, magle, smrti, sjene, akorada (krika koji još odzvanja u Stubici) te neke od ekspresionističkih boja (crna, bijela, crvena, smeđa) čine ekspresiju u pjesmi.

Krleža iznosi svoju viziju hrvatskog seljaka kroz povijest. Seljak je cijelo vrijeme bio ponižavan, rezigniran jer je vjerovao da se njegova sudbina nemože promijeniti jer da je ona jača od njega samog.

________________

Miroslav Krleža - V megli

Kervava megla v megli karvi,
kadaver v blatu,
v lobanji čarvi.

Zgorete cirkve, kervavi sveci,
dim, jogenj, megla, v megli mertveci.

V megli, v daljini, plač pesji, kmica,
bistrički bogec, bistrička bogica.

Tenja se vleče gluhe vlačuge,
dim, megla, v megli kopito kuge.
Galopjera kak stekla na mercini pastuhu,
v meglu, v kmicu, v daljinu gluhu.

Na štaglu, v seni fajtnega sena,
kak tenja tenje je šmugnula sena.
Škornje v blatu, sena još jena.
Megla. Tišina. Vremena meglena.

"Psst, dečki, čkomete, cito, citissime,
kirije eleison, na propele visime!"

"Pod baltu se bane i špane i kapetane
excellentissime i eminentissime!"

"Če se ne zdignemo, nigdar se ne vskrisime!"

"Tri bednja praha, plomba, puriflami,
Gurkfelderi dojti rekli su z nami!"

"Sejeno al si denes al pak zutra v jami."

Megla v megli. Megleni glasi v tami.
Kervavi akordi vu stubičke drami.

__________________________________

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. - Zagreb, 29. prosinca 1981.) smatra se najvećim hrvatskim književnikom 20. stoljeća. Rođen je u Zagrebu, gdje se i školovao. Polazio je i vojnu akademiju u Budimpešti. U svom životu sudjelovao je u politici i bio je ljevičar, a značajan je i njegov "sukob na književnoj ljevici" nakon kojeg prestaje s političkim životom. S Cesarcem je uređivao časopis Plamen, a još su značajni časopisi Danas, Pečat, Forum i Književna republika. Za Krležu je karakterističan širok opus stvaralaštva. Pisao je romane, drame, pripovijetke, novele, putopise, memoare, kritike i eseje, a okušao se i u poeziji gdje se izdvaja zbirka dijalektičke kajkavske poezije pod nazivom ''Balade Petrice Kerempuha'', no pisao je i pjesme antiratne tematike. Djela: Hrvatski bog Mars (1922. potpuna i konačna varijanta 1933.), Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Vučjak (1924.), Gospoda Glembajevi (1929.), U agoniji (1928.), Leda (1930.), itd.

Miroslav Krleža je bio od pisaca kojima je politika jedna od magistralnih tema. Politika je u pozadini i onih njegovih dela koja se ne bave politikom. To su i putopis Izlet u Rusiju (1926), koji je do danas izašao u više izdanja, uvek menjan u duhu aktualnog političkog trenutka, i eseji Europa danas (1935) i Deset krvavih godina (1937). Političku težinu imaju i njegovi časopisi, od Plamena, Književne republike (1923) i Danasa (1934), do čuvenog Pečata (1939), u kome je izašao i njegov veliki polemički esej Dijalektički antibarbarus. Njegov Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića (1933) doveo je do razilaženja s politikom komunističkih partija u umetnosti i književnosti, sadržanom u "teoriji odraza" Todora Pavlova, a sada je, ovim tekstom u Pečatu, taj "sukob na ljevici" dosegao kulminaciju. Ni njegovo lično prijateljstvo s Josipom Brozom nije pomoglo da se spor prevlada, pa kad je 1941. došlo do sloma Jugoslavije, stvaranja Nezavisne Države Hrvatske i komunističke oružane pobune nakon nemačkog napada na Sovjetski Savez, Krleža se nije pridružio svojim ideološkim drugovima, nego je ceo period građanskog rata 1941 - 1945. proveo u Zagrebu, u strogoj ćutnji, pod zaštitom vlasti Nezavisne Države Hrvatske, koje su mu predlagale i saradnju, ali ju je on u dva razgovora sa Pavelićem izbegao, bojeći se osvete komunista.

Krležini romani se odlikuju sledećim karakteristikama: pisani bujnim, baroknim stilom i jezikom koji vrvi novokovanicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima tradicije srednjoevropskog intelektualističkog romana (Robert Musil, Rajner Maria Rilke), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za Dostojevskog, nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se prepliću s kontemplativnim pasažima o prirodi ljudskog postojanja, umetnosti, politici i istoriji. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenapregnutim i isprekidanim dijalozima, kao i bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se mešaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina dela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti nemačkog jezika (Tomas Man, Robert Musil), ali se od njih pazlikuju po dramatičnosti radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualizovanje, po čemu je Krleža sličan Arturu Kestleru ili Malrou.

Miroslav Krleža je ostavio najveći opus u hrvatskoj književnosti do danas. Za 88 godina života i 66 godina književnog rada napisao je pedesetak zbirki pesama, pripovedaka, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih članaka: u njegovom stvaralaštvu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

Miroslav Krleža - Balade Petrice Kerempuha 

Miroslav Krleža - Baraka Pet B

Miroslav Krleža - Baraka Pet B - esej

Miroslav Krleža - Bitka kod Bistrice Lesne

Miroslav Krleža - Bonaca u predvečerje

Miroslav Krleža - Domobran Jambrek

Miroslav Krleža - Golgota

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi - esej

Miroslav Krleža - Kraljevo

Miroslav Krleža - Kristofor Kolumbo

Miroslav Krleža - Leda

Miroslav Krleža - Mlada misa Alojza Tičeka

Miroslav Krleža - Na rubu pameti

Miroslav Krleža - Nokturno

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića - esej

Miroslav Krleža - Tri domobrana

Miroslav Krleža - U agoniji

Miroslav Krleža - U predvečerje

Miroslav Krleža - Vučjak