Miroslav Krleža - Domobran Jambrek lektira

Miroslav Krleža - Domobran Jambrek

Miroslav Krleža - Domobran Jambrek

 

DOMOBRAN JAMBREK, novela objavljena u časopisu Kritika, 1921, a zatim u knjizi Hrvatski bog Mars (Zagreb 1922). U prvoj polovici priče prikazan je dolazak regruta u bataljun. Kaznama i grubim šalama surovo ih dočekuju desetnici, vodnici i podoficiri. Na prvoj vježbi patroliranja, da bi se "duhovito" ilustrirala lekcija, Jambrek dobiva javnu, nezasluženu pljusku. Nakon vježbi te pranja zahoda i drugih prostorija, Jambrek prisustvuje misi i sluša elegantnog propovjednika u uniformi koji svečanom kajkavštinom uspoređuje domobrane s anđeoskom vojskom kojom protiv Lucifera komandira Bog.

 

Dobroćudna lakovjernost neupućenih i dezorijentiranih Zagoraca iskazuje se i u razgovorima kojima ih oficiri pripremaju za odlazak na frontu. Tamo je Jambrek teško ranjen pa ga u limenu koritu kolima i vlakom otpremaju - slučajno - u privatni sanatorij Njezina Visočanstva Marije Annunziate. U baroknom dvorcu "Belvedere" Jambrek leži s jednom nogom odrezanom ispod koljena, a drugom u kuku te izaziva posebnu pažnju visoko rođene domaćice koja se nakon tragičnoga ljubavnog skandala posvetila vjeri i milosrđu. Na tome mjestu, autor pripovijeda neobičnu Jambrekovu biografiju. Bio je on prekrasan i naočit seljačić otmjena držanja (vjerojatno s primjesama plemićke krvi), pa je neko vrijeme u livreji službovao čak u Hotelu "Esplanade" u Grazu, odlazio u operu i čitao novine. Samaritanska uloga Njezina Visočanstva postaje morbidna i poprima perverzne oblike. Ona otkriva Jambrekove rane i želi ih cjelivati: "I tako se sagnula do krvavog akta u tilovima i ispela se u sebi na sablasne vrhove tantalovske patnje, da dosegne jabuku, a Jambrek leži i osjeća princezu, osjeća njen dah na svom tijelu..."

 

Kad Jambrek kasnije postane svjestan da je bogalj, viče da mu je visoka gospođa, "kurva", noge odgrizla. Ta fantazija, koju osjeća kao da ga je princeza silovala, ne napušta ga ni kasnije kad je, s protezama, Jambrek ponovno »u svom kaderskom gradu« u prljavoj i pljesnivoj baraci.

 

Nasuprot ostalima, koji radi ženskosti odbojne preprodavačice skidaju plahte i cipele za duhan i flor, Jambrek šeće gradom začaran vizijom princeze s "Belvederea" i sanjari gledajući voštane dame u frizerskom izlogu. Novela na osebujan način spaja Krležinu resku, zagorskom idiomatikom ostvarenu, društveno-realističku grotesku sa stilskim reminiscencijama na dekadentnu književnost sutona habsburške epohe. Način na koji je to izvedeno daje Domobranu Jambreku posebno mjesto u ciklusu. Međutim, u Baraki Pet Be ti raznorodni elementi tvore cjelovitije simboličko jedinstvo, a njihova sprega, u različitim omjerima, karakteristična je za mnogobrojna mjesta u nizu kasnijih Krležinih tekstova.

 

Domobran Jambrek je novela koja spada u zbirku pripovijedaka Hrvatski bog Mars. Sve novele imaju tematiku iz Prvog svjetskog rata, a Miroslav Krleža u njima je dao svoj iskaz viđenja jer je i sam u njemu sudjelovao. Bio je izrazito antiratno nastrojen te je iz tog vremena ponio mnogo tragičnih sjećanja na uzaludne borbe i mnoštvo ljudskog stradavanja.

 

Danas se zbirka sastoji od sedam novela. Posljednja novela imenom Hrvatska rapsodija napisana je 1917. godine, a u zbirku je dodana tek 1946. godine.

 

Zbirka Hrvatski bog Mars sastoji se od novela: Bitka kod Bistrice Lesne, Kraljevska ugarska domobranska novela, Tri domobrana, Baraka pet be, Domobran Jambrek, Smrt Franje Kadavera, Hrvatska rapsodija.

 

Kao radnja za sva zbivanja u noveli uzet je Prvi svjetski rat i ratna zbivanja koja su se tada dogodila. Krleža je opisao kako su mladi ljudi iskorišteni, bačeni u vatru rata u kojem se nisu snašli, a sve zbog kretanja velikih političkih procesa u svijetu.

 

Za razumijevanje novele bitne i povijesne činjenice koje su se tada dogodile. Sve to upriličeno je u potresne priče o stradavanju hrvatskih seljaka na velikom djelu Europe. Oni su svoje živote ostavili za neke njima nepoznate interese i ciljeve.

 

Kratak sadržaj - Novela Domobran Jambrek govori o lijepom mladiću koji živi na selu. On je mobiliziran i odmah nakon toga poslan na obuku.

 

Cijeli taj proces ostavio je duboke posljedice na njegovoj duši jer se nikako nije mogao prilagoditi vojničkom drilu i surovom postupanju časnika prema neukim seoskim mladićima. Neki se časnici čak dodatno ističu po svojoj surovosti i iskaljivanju tako ističući svoje osjećaje nadmoći i podčinjenosti.

Jambreku su jedina utjeha nedjeljne mise. On se toliko u njih uživi da propovijedi vojnog kapelana za njega djeluju ohrabrujuće. Naime, tada cijela ta vojska, a i rat dobivaju neku bolju, uzvišeniju dimenziju. Dodatno ga motiviraju i zvuk orgulja, i slika Biblije, a uz njih on bolje shvaća cilj poslanja, zašto je sve ovo potrebno te zašto mora trpjeti. Ipak, sve to ne traje dugo. Sav njegov zanos ugašen je čim je stupio na borbeno tlo.

 

Za vrijeme jedne bitke, Jambrek je ostao bez obje noge. Tako ranjen dospijeva u sanatorij Marije Annunziate. Njezin snobovski život teče isprazno, a uz to je obilježen i ponekom duševnom krizom. Ona ga želi oplemeniti samaritanskim djelima.

 

Ubrzo, neurotična princeza je opčinjena fizičkom vanjštinom i svježinom mladog vojnika Jambreka. On u njoj izaziva samilost i želju da se nježno brine za njega pa iz tog razloga sama želi preuzeti skrb kako bi se ranjenik što prije oporavio.

 

Jambrek je opčinjen prevelikom pažnjom princeze pa se osjeća kao da tom prigodom stvoreno božanstvo. Utonuo je u sanjarenje o budućnosti i sve ovo čini mu se kao nagrada za gubitak koji je pretrpio.

 

Jambrekovo prelijepo, ali osakaćeno tijelo, u princezi je pobudilo vizije Narcisovog mramornog torza koji je bio zdrobljen te ona dolazi u veliko erotsko iskušenje.

 

Prilikom ispovijedi, princeza ispovjedniku priča o svojim nagonima, kako joj je želja ljubiti vojnikove ranjene noge. Ispovjednik joj je predložio da što prije pobjegne pred iskušenjem za koje je smatrao da dolazi od samoga vraga. Princeza tada napušta sanatorij na Veliki Petak te ostavlja Jambreka samog, u osjećaju potpune duševne rastrojenosti. Nadao se da će se vratiti, a kada je shvatio da su šanse male, zapao je bunilo i rastrojenost. Razdirala ga je opsesija da mu je princeza odgrizla noge.

 

Sve ta njegova bolesno bunilo dovodi do toga da označava tragičnu sudbinu koja je jedina što mu preostaje.

 

Vrsta djela - novela

Vrijeme radnje - Prvi svjetski rat

Mjesto radnje - bojišnice Europe, sanatorij

Likovi - Jambrek, Marija Annunziate, vojnici, svećenik, ispovjednik

 

Jambrekmladić koji je život proveo na selu. Izuzetne ljepote. Pozvan je u rat, a prvo i na obuku. Osjetljiv je i nikako se ne može priviknuti na ratno stanje. Utjehu je pronašao u crkvi, iako kada prvi puta stupi na borbeno tlo, nikao se ne može prilagoditi situaciji. Ubrzo ostaje bez obje noge te je odveden u privatni sanatorij princeze Marije Annunziate. Postao je njome opsjednut i cijeli njegov život vrtio se oko nje. Kada ga je napustila zapao je u veliku duševnu rastrojenost i bol i nikako se nije mogao pomiriti s novonastalom sudbinom.

___________________________________

 

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. - Zagreb, 29. prosinca 1981.) smatra se najvećim hrvatskim književnikom 20. stoljeća. Rođen je u Zagrebu, gdje se i školovao. Polazio je i vojnu akademiju u Budimpešti. U svom životu sudjelovao je u politici i bio je ljevičar, a značajan je i njegov "sukob na književnoj ljevici" nakon kojeg prestaje s političkim životom. S Cesarcem je uređivao časopis Plamen, a još su značajni časopisi Danas, Pečat, Forum i Književna republika. Za Krležu je karakterističan širok opus stvaralaštva. Pisao je romane, drame, pripovijetke, novele, putopise, memoare, kritike i eseje, a okušao se i u poeziji gdje se izdvaja zbirka dijalektičke kajkavske poezije pod nazivom ''Balade Petrice Kerempuha'', no pisao je i pjesme antiratne tematike. Djela: Hrvatski bog Mars (1922. potpuna i konačna varijanta 1933.), Povratak Filipa Latinovicza (1932.), Balade Petrice Kerempuha (1936.), Vučjak (1924.), Gospoda Glembajevi (1929.), U agoniji (1928.), Leda (1930.), itd.

 

Miroslav Krleža je bio od pisaca kojima je politika jedna od magistralnih tema. Politika je u pozadini i onih njegovih dela koja se ne bave politikom. To su i putopis Izlet u Rusiju (1926), koji je do danas izašao u više izdanja, uvek menjan u duhu aktualnog političkog trenutka, i eseji Europa danas (1935) i Deset krvavih godina (1937). Političku težinu imaju i njegovi časopisi, od Plamena, Književne republike (1923) i Danasa (1934), do čuvenog Pečata (1939), u kome je izašao i njegov veliki polemički esej Dijalektički antibarbarus. Njegov Predgovor Podravskim motivima Krste Hegedušića (1933) doveo je do razilaženja s politikom komunističkih partija u umetnosti i književnosti, sadržanom u "teoriji odraza" Todora Pavlova, a sada je, ovim tekstom u Pečatu, taj "sukob na ljevici" dosegao kulminaciju. Ni njegovo lično prijateljstvo s Josipom Brozom nije pomoglo da se spor prevlada, pa kad je 1941. došlo do sloma Jugoslavije, stvaranja Nezavisne Države Hrvatske i komunističke oružane pobune nakon nemačkog napada na Sovjetski Savez, Krleža se nije pridružio svojim ideološkim drugovima, nego je ceo period građanskog rata 1941 - 1945. proveo u Zagrebu, u strogoj ćutnji, pod zaštitom vlasti Nezavisne Države Hrvatske, koje su mu predlagale i saradnju, ali ju je on u dva razgovora sa Pavelićem izbegao, bojeći se osvete komunista.

 

Krležini romani se odlikuju sledećim karakteristikama: pisani bujnim, baroknim stilom i jezikom koji vrvi novokovanicama i složenicama, bogati esejističkim odlomcima tradicije srednjoevropskog intelektualističkog romana (Robert Musil, Rajner Maria Rilke), ali i ruskog romana ideja karakterističnog za Dostojevskog, nabijeni su radnjom i dramskim scenama koje se prepliću s kontemplativnim pasažima o prirodi ljudskog postojanja, umetnosti, politici i istoriji. Dominira egzistencijalistička vizija ljudske sudbine, izrečena povišenom retorikom, često prenapregnutim i isprekidanim dijalozima, kao i bujicom slika, zvukova i asocijacija u kojima se mešaju glasovi likova i autorov implicitni komentar. Kao esejistički romani ideja, Krležina dela su bliska romanesknoj struji modernizma prevladavajućoj u književnosti nemačkog jezika (Tomas Man, Robert Musil), ali se od njih pazlikuju po dramatičnosti radnje i silovitim vrtlogom političkih zbivanja koji ne dopušta detaširano intelektualizovanje, po čemu je Krleža sličan Arturu Kestleru ili Malrou.

 

Miroslav Krleža je ostavio najveći opus u hrvatskoj književnosti do danas. Za 88 godina života i 66 godina književnog rada napisao je pedesetak zbirki pesama, pripovedaka, romana, drama, eseja, političke publicistike, polemika, putopisa, dnevnika, memoara, enciklopedijskih članaka: u njegovom stvaralaštvu možemo naći sve oblike književnog izražavanja.

 

Miroslav Krleža - Balade Petrice Kerempuha 

Miroslav Krleža - Baraka Pet B

Miroslav Krleža - Baraka Pet B - esej

Miroslav Krleža - Bitka kod Bistrice Lesne

Miroslav Krleža - Bonaca u predvečerje

Miroslav Krleža - Golgota

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi

Miroslav Krleža - Gospoda Glembajevi - esej

Miroslav Krleža - Kraljevo

Miroslav Krleža - Kristofor Kolumbo

Miroslav Krleža - Leda

Miroslav Krleža - Mlada misa Alojza Tičeka

Miroslav Krleža - Na rubu pameti

Miroslav Krleža - Nokturno

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića

Miroslav Krleža - Povratak Filipa Latinovića - esej

Miroslav Krleža - Tri domobrana

Miroslav Krleža - U agoniji

Miroslav Krleža - U predvečerje

Miroslav Krleža - V megli

Miroslav Krleža - Vučjak

loading...
2 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Miroslav Krleža - Domobran Jambrek

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u