Upute kako napisati lektiru lektira

Upute kako napisati lektiru

Upute kako napisati lektiru

 

Čitatelj koji tek ulazi u tajne čitanja, tek se uči prepoznavati autorove poruke, ideje, skrivena značenja ili višeznačja. Postoji stoga lakša i teža literatura, postoji literatura za djecu i odrasle, iako su te podjele samo uvjetne; dobar čitatelj prepoznat će i u najlakšoj dječjoj knjizi vrijedne poruke ili zanimljive misli.


Bilješka o piscu - Ovo je kratka zabilješka o vremenu u kojem je pisac živio, o njegovim najznačajnijim djelima te o mjestu koje on ima u književnoj odnosno kulturnoj povijesti naroda. Bilješka treba biti kratka, treba sadržavati samo najvažnije podatke.


Knjizevna vrsta - Već od petog razreda učenici postupno usvajaju znanja o književnim vrstama. Tako učenik petog razreda poznaje pripovijetku, crticu, legendu, bajku, basnu; razlikuje lirsko i epsko pjesnistvo. U ovoj bilješci valja imenovati književnu vrstu te prepoznati njezine najvažnije osobine. Dobro je pri određenju poslužiti se književnim leksikonom te tako proširiti svoje znanje.


Kratak sadržaj (fabula djela) - Dio dnevnika čitanja gdje učenici često griješe jest upravo kratak sadržaj: napišu ga ili preopširno ili prekratko. Ovdje treba kratko i jasno prepricati fabulu djela. Da bi se ovaj dio dobro napisao, čitatelj mora znati razlikovati važnu od nevažne pojedinosti u razvoju radnje. Ako je sadržaj napisan preopširno, u njemu se nalaze nepotrebni podaci, a ako je napisan presažeto, nije razumljiv. Za dobro sastavljanje fabule djela valja tijekom člitanja bilježiti važne pojedinosti u razvoju radnje: događaje ili osobe koji pokreću radnju, koji je zapliću ili razrješavaju. U tome će nam pomoći i poznavanje kompozicije proznog djela: uvod - zaplet radnje - vrhunac - rasplet - kraj radnje. Vještina dobrog sastavljanja fabule djela jest vještina razlikovanja važnog od nevažnog: i fabule najopsežnijih djela mogu se kratko prepričati kad prepoznamo što je u njima važno za razvoj radnje.


Tematsko-idejni sloj djela - Odrediti temu znači odrediti glavnu misao djela, pojam ili predmet o kojem se u djelu govori. Valja znati prepoznati glavnu, noseću misao djela, na koju se, u cjelini književnog djela, svode svi motivi i sve situacije u djelu. Uz temu prepoznajemo i ostale ideje: poruke i pouke pisca, koje otčitavamo iz pojedinih situacija, likova ili događaja. Temu i ideje valja također sročiti kratko i jasno, a potom se može iskazati i vlastiti stav prema njima, kao rezultat promisljanja problematike knjizevnog djela.


Prostor i vrijeme djela - Određenje prostora i vremena radnje pomaže nam pri razumijevanju književnog djela. Kad su prostor i vrijeme jasni i jednoznačni, onda je ovo kratka bilješka koja radnju djela smjesta u prostorne i vremenske okvire. Zanimljivo je određenje prostora i vremena u onim književnim djelima u kojima se pisac poigrava s njima: kad prostor nije stvaran ili kad nije određen, kad se miješaju različiti prostori zbivanja. Vrijeme može biti nestvarno, neodređeno, u rasponu od nikada do uvijek. Tada govorimo o svevremenosti, o relativnom vremenu. U takvim se djelima možemo i mi čitatelji poigravati, tumačeći prostor i vrijeme, tražeci njihove viseznačnosti.


Karakterizacija glavnog lika - Glavni lik književnog djela je onaj lik oko kojega se razvija radnja, čiju sudbinu pratimo tijekom pripovijedanja. On je pokretač radnje a ostali likovi stupaju u različite odnose s njim. On je gotovo uvijek karakteriziran cjelovito, ili barem detaljno u onoj osobini koja je presudna za razvoj radnje. Likove u književnom djelu obično upoznajemo na nekoliko razina, tako te najcešće govorimo o fizičkoj, psihičkoj i društvenoj karakterizaciji. Fizička karakterizacija jest izvanjski izgled lika: njegov izgled, stas, dob, držanje, način odijevanja. Izgled lika često je povezan s njegovim psihičkim likom ili mjestom u društvu. Psihička karakterizacija upoznaje nas s unutarnjim svijetom lika. Upoznajemo njegovu narav, osobine, razmišljanja, stavove prema životu, ponašanje, odnose prema drugim ljudima. Često upoznajemo njegove unutarnje probleme, sukobe, svjetonazor. Etička strana lika pokazuje nam njegov odnos prema moralu. Valja uočavati postupke lika koji svjedoče o njegovoj naravi i životnim načelima. Često su upravo njegovi postupci i riječi najjači svjedoci njegove naravi. Zato ih valja prepoznavati i na temelju njih stvarati psihički portret lika. Socijalna karakterizacija jest određenje lika prema njegovu mjestu u društvu. Socijalne osobine jesu podrijetlo, imovinsko stanje, društveni status, obrazovanje, odnos društvene zajednice prema njemu.

 

Jezik i stil djela - Svaki se pisac odlikuje vlastitim stilom pisanja. Pri čitanju treba obratiti osobitu pozornost na njegov jezik i stil, jer iz toga možemo mnogo naučiti o jeziku i komunikaciji, obogatiti svoj rječnik. Kakav je piščev rječnik, je li bogat, originalan i slikovit, ima li mnogo nepoznatih ili starih riječi; prevladavaju li jednostavne i lagane rečenice u pisanju, ili je pišćeva rečenica složena, razvijena i zahtijeva visoku koncentraciju? Vodi li pisac pripovijedanje tečno i ne usporavajući radnju ili često skreće s linije glavne radnje da bi opisao nešto ili ispričao neku usputnu epizodu? Jeli tekst ozbiljan ili humorističan, zamjećujemo li pišćeve komentare? Valja zapisati i svoj odnos prema pišćevu jeziku i stilu. Vođenje dnevnika čitanja potiče nas na aktivno čitanje književnog djela, na razmišljanje o pročitanome i na stvaranje vlastitoga stava o temi i idejama s kojima smo se upoznali tijekom čitanja. Takvim se šitanjem obrazujemo i odgajamo: duhovno, spoznajno, jezično, emocionalno, estetski. Takvim čitanjem pripremamo se zauzeti svoje mjesto u krugu obrazovane čitateljske publike, koja će znati prepoznati vrijednosti (ne samo književne!), koja će znati razmišljati i koja će znati obrazložiti svoj stav.

 

Kako da vaše dete zavoli knjigu 

Kako napisati esej 

Kako napisati pismeni zadatak 

Kako napisati uspješan esej na državnoj maturi 

Kako pisati dnevnik čitanja lektire

Kako poboljšati pamćenje pri učenju 

Kako uspešno učiti

Kreativno pisanje eseja o književnom delu 

Kreativno pisanje romana - kako piše Umberto Eko 

Usporedni esej - Bijeg - Povratak Filipa Latinovića

Usporedni esej - Tri notturna

loading...
8 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Upute kako napisati lektiru

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u