Usporedni esej - Bijeg - Povratak Filipa Latinovića lektira

Usporedni esej - Bijeg - Povratak Filipa Latinovića

Usporedni esej - Bijeg - Povratak Filipa Latinovića

 

Pozorno pročitajte navedene tekstove nakon kojih slijede upute i smjernice za pisanje školskoga eseja.

 

Prvi tekst
Miroslav Krleža, Povratak Filipa Latinovića


Slušajući tu jednoličnu i praznu životnu shemu svoga kočijaša, Filip je osjećao spram Jože Podravca neku neizrecivo indiferentnu daljinu. "Dvije stotine milijuna ovakvih iz drva izrezanih kočijaša živi ovdje po ovim livadama od Tihog oceana do ovih panonskih močvara: lica jednaka, ruke jednake, sudbine jednake."

 

"Joža Podravec ima zingericu i šlingeraje, a on Filip, rješava stvari na simboličan način: igrajući se obojadisanim plohama kao formulama, rješavajući zapravo probleme jedne apstraktne, potpuno imaginarne aritmetike. Jako je daleko između njega i ovog panonskog kočijaša: zapravo neshvatljivo daleko! Daleko je između njega i onog kasnosecesionističkog spomenika na kaptolskoj promenadi. I to su dva svijeta. A ona žuta graničarska, erarska, barokna crkva ondje na livadi, i ona je svijet za sebe. Stoji tu kao neka vrsta utvrde u ovom blatu i govori već nekoliko stotina godina ovim Panoncima neke svoje osnovne programe i rezolucije, a bez ikakvog naročitog rezultata; način mišljenja ovih kočijaša nije se ni u čemu izmijenio sigurno već dvije hiljade godina. Taj čovjek pokraj njega na boku bliže je panonskoj prapojavi nego Matisseu! To je marvogojac doslovno, i kako je daleko od tih njegovih žuljavih dlanova do Filipova osjećaja tkanine ili svile među prstima! Sjede tu tako dva čovjeka na boku, ovakav nastrani neurastenik, slikarski sektaš, relativist, fauvist, kolorist, i govore istim jezikom, a to su zapravo dva jezika i dva kontinenta!

 

Drugi tekst
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg


Govorili smo o selu. Ja još nikad dosada nisam vidio pravoga sela ni pravoga seljaka, onoga što pozna samo svoju zemlju. Naš Primorac, ako i obrađuje vinograd, nije seljak (a nije valjda nikad ni bio); njegovo se zvanje mijenja prema potrebi: u mladosti je mornar, kasnije nadničari sa svojom lađicom ili radi oko vinograda. Uvijek je spreman da dohvati nešto bolje.

 

Toša naveo razgovor na literaturu – i odmah došli mi u debatu.
– Vi se svi tužite da se naše knjige ne prodaju, da književnik stradava. Ja ti kupujem gotovo svaku našu knjigu; pa znaš što mi se čini da je krivo svemu? Vi ste svi nekakvi užasni slabići; ne vjerujete ni u sebe ni u drugoga, opisujete uvijek neke nervozne i izmučene ljude. A pogledaj ti nas ovdje što radimo po strani. Jedva ja razumijem to vaše umjetničko raspoloženje; a kako ćeš da se za nj zagrije široka masa puka? (Toša se sav zažari u raspravi i to mu izvrsno pristaje; njegova Anka gledala je u nj kao u svoj idol.)
– Ti si, Toša, previdio da ta velika masa puka nas ne razumije zato što nas ne čita, pače što nas ne može čitati. A da ima i manje analfabeta, jedva da bi tvoj seljak iz Zdenca imao kakav interes za lijepu knjigu.

 

Upute
Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu s uvodom, razradom i zaključkom.
Pazite da Vaš školski esej bude pravopisno i gramatički točan.
Sve smjernice morate uvrstiti u svoj školski esej.
Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u oblikovanju školskoga eseja.


Smjernice za pisanje školskoga eseja
- Predstavite poetike romana Bijeg i Povratak Filipa Latinovića.
- Smjestite polazne tekstove u kontekst romana. Portretirajte likove Filipa Latinovića i Đure Andrijaševića na temelju polaznih tekstova te romana u cjelini.
- Usporedite polazne tekstove i objasnite povezanost tema i problema. Prikažite čime su zaokupljeni Filip Latinovicz i Đuro Andrijašević u polaznim tekstovima. Protumačite Filipovu zabrinutost i Đurina zapažanja. Predstavite Filipove i Đurine sugovornike i njihove stavove na temelju polaznih tekstova i romana u cjelini. Potkrijepite primjerima iz romana.
- Protumačite u kakvu su odnosu umjetničko stvaralaštvo i društvena sredina te u kojoj se mjeri prožimaju umjetnička djela i oni kojima su namijenjena. Svoje tumačenje potkrijepite čitateljskim iskustvom i/ili primjerima iz romana.

 

Milutin Cihlar Nehajev živi i djeluje u razdoblju hrvatske moderne. Svojim najistaknutijim romanom Bijeg u književnost uvodi nove tehnike defabularizacije i detaljne psihološke analize lika. Miroslav Krleža predstavlja najznačajnijeg književnika razdoblja hrvatske književnosti od 1914. do 1952. godine. Poveznica je prve, ekspresionističke faze i faze prevlasti socijalne uloge književnosti. Njegov širok književni opus obuhvaća novele, polemike, eseje, drame i romane. 1932. godine objavljuje prvi hrvatski moderni roman Povratak Filipa Latinovića. Najistaknutije djelo, uz ovaj roman, je dramska trilogija Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda. U duhu razdoblja u kojem stvaraju obojica se bave tematikom otuđenosti čovjeka u modernom svijetu. Kroz glavne likove romana, Filipa Latinovića i Đuru Andrijaševića, upoznajemo razmišljanja umjetnika i sukob u kojemu se nalaze sa svijetom.

 

Navedeni ulomci prikazuju susret glavnih likova s tipičnim ljudima njihove sredine. Susret Filipa i Jože smješten je u prvom dijelu romana. Kroz lik ovog kočijaša Krleža nas uvodi u Filipova razmišljanja o kontrastu koji se javlja između njega i ljudi ovoga kraja: "Jako je daleko između njega i ovog panonskog kočijaša: zapravo neshvatljivo daleko!" Karakterističnom modernom tehnikom unutrašnjeg monologa ocrtava se psihološki portret mladog umjetnika. Filip ne pronalazi nikakvu povezanost između sebe i ove panonske sredine u koju se vratio nakon dvadeset tri godine. Ne pripada više ovome kraju. On je, kao i spomenuta barokna crkvica, svijet za sebe. Uspoređujući kočijaša i kasnosecesionistički spomenik Filip izgovara rečenicu: "I to su dva svijeta." On uviđa razlike između umjetnosti i stvarnosti te sredine i u njemu se javlja osjećaj alijenacije. Njegova hipersenzitivna umjetnička duša ima potpuno drugačiji pogled na svijet od ovih ljudi, kao što je Joža, što podliježu okviru ustaljenih životnih formi. Đuro je osjećajan mladi student koji se također ne snalazi u okolini u kojoj se našao. Ovaj je ulomak smješten pred kraj romana kada on, na poziv prijatelja Toše, dolazi na selo kod njega i njegove žene Anke. Kroz ovaj dijalog nam Toša približava stavove društva o umjetnosti i mladim umjetnicima: "vi ste svi nekakvi užasni slabići, ne vjerujete ni u sebe ni u drugoga..." Istaknuto je nerazumijevanje s kakvim se oni moraju nositi: "Jedva ja razumijem to vaše umjetničko raspoloženje, a kako ćeš da se za nj zagrije široka masa puka?" Zadani nam ulomci upućuju poruku o nemogućnosti opstanka slabih, ranjivih, umjetničkih duša u društvu koje je tako površno. Đuro zbog svega što mu se događa tugu počinje utapati u alkoholu i destruktivno djeluje na samoga sebe što na kraju kulminira traženjem izlaza u smrti. Utapa se u valovima.

 

Umjetničko stvaralaštvo i društvena sredina u djeluju su različiti svjetovi. Ali oni ne funkcioniraju sami za sebe, već realan svijet spriječava razvoj umjetničkih duša. Razaranjem umjetnosti taj svijet razara i samoga umjetnika te oni najčešće završavaju tragično. Postaju boemi i odaju se neurednom životu. Primjer ovakvog samouništenja je sam Đuro Andrijašević, ali i neke stvarne osobe naše književnosti. Tin Ujević, moj omiljeni pjesnik, također zbog nesretnog života i nesnalaženja u okolini tugu i bol utapa u alkoholu, i tako boemski živeći, u samoći, jako mlad umire.

 

Esej je na maturi ocijenjen sa 85%. Nadam se da će nekome biti od pomoći.

 

Kako da vaše dete zavoli knjigu 

Kako napisati esej 

Kako napisati pismeni zadatak 

Kako napisati uspješan esej na državnoj maturi 

Kako pisati dnevnik čitanja lektire

Kako poboljšati pamćenje pri učenju 

Kako uspešno učiti

Kreativno pisanje eseja o književnom delu 

Kreativno pisanje romana - kako piše Umberto Eko 

Upute kako napisati lektiru

Usporedni esej - Tri notturna

loading...
7 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Usporedni esej - Bijeg - Povratak Filipa Latinovića

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u