Sunčana Škrinjarić - Kaktus bajke

Kaktus bajke se razlikuju od klasičnih bajki. U njima nema kraljevića ni lijepih djevojaka, nema vila ni divova, a ni patuljaka ni vještica. Većina je priča u toj zbirci fantastična, ali pojavljuju se i priče u kojima se ne događa ništa nemoguće (priče Sanja uvijek ima vremena, Priča o Braci, Maslačak i modri mak i Neobičan izlet), već pričaju o običnoj djeci u običnome stvarnom svijetu...

Element koji je iz klasične bajke preuzet je "svemogućnost" događanja u priči, ali radnja je suvremena i manje - više mladim čitateljima kojima je namijenjena poznata. Također, prostor je radnje suvremen: najprije čudesna šuma s malim ježevima, čarobnim hrastom i prekrasnom prirodom što je slika mladi slikar. Šuma nam se na prvi pogled možda i ne čini suvremenom, no u kontekstu u kojemu ljudi zaborave kako je šuma i priroda općenito lijepa pa misle da je izmišljena, očito je. Suvremena je i moderna upravo razlika između čudesne šume i velikoga grada u kojemu ljudi već odavno nisu vidjeli drvo, a kamoli ježa, jer od silne jurnjave gradskim ulicama nisu više primjećivali ni oblake. Još jedan element koji čini odmak od klasične bajke jest izostanak sretnoga završetka, u kojemu su dobri nagrađeni, a loši kažnjeni. U Sunčaninoj bajci nema loših likova, jedino glupih, nepromišljenih. Isto tako, dobri likovi nisu tipični (lijepi, pametni), već su to razigrana, brbljava, neposlušna djeca.

Sve ovo dokaz je da se Sunčana Škrinjarić zapravo poigrava našom idejom o klasičnoj bajci. Ondje gdje bi se problem riješio čarolijom, tu se rješava prijateljstvom. Vile i vilenjake zamijenila je spoznaja, a kaţnjavanje oprost. Zašto se njezine bajke nazivaju bajkama ako su toliko drugačije od klasičnih? Teško pitanje, ali odgovor se nameće - fantastične su i neobične upravo zato da bismo se sjetili tu i tamo probuditi dijete u sebi i pronalaziti bajke u svijetu oko sebe.

Prema ustroju književne zbilje, likova te stilskih sredstava, u modernim su bajkama razvidne dvije vrste. U jednoj se više odstupa od klasične poetike: tematizira se igra, djetinjstvo, odrastanje i mašta, priča je smještena u prepoznatljiv prostor i sadašnjost, likovi su djeca i sav predmetni i zamišljeni svijet. U drugim se modernim bajkama osjeća čvršća utemeljenost na klasične bajke, a u hrvatskoj će ih književnosti pisati Anto Gardaš, Ţelimir Hercigonja, Jadranka Klepac i drugi.

Svoje priče Sunčana Škrinjarić gradi na podlozi bajke, ali u njima se ne pojavljuju vile, vještice i sedmoglavi zmajevi. Njihova su mjesta zauzeli cvjetići, kukci, ptice, igračke, snjegovići, oblaci... Biljke, životinje i stvari brbljave su poput ljudi. Sve što se događa u čovjekovu životu, događa se i u svijetu drugih bića. Tom drugom svijetu autorica daje svojstva ljudi koji misle, koji se raduju, tuguju, vole i mrze. U njenu čudesnu svijetu isprepliću se mašta i stvarnost, moguće i nemoguće, istina i laž, dobro i zlo. U prvome planu prikazuje život prirode u svoj njegovoj raskoši i ljepoti.

Prirodni krajevi ravnomjerno su napučeni stvarnim i nestvarnim bićima. Kao maštovit i darovit pripovjedač Sunčana Škrinjarić u nekoliko rečenica zna stvoriti ţeljeni ugođaj i unijeti čitatelja u fantastičan svijet, u kojemu nalazimo obilje osjećajnosti utjelovljene u slikama cvjetnog i životinjskog podrijetla. Iako gradi bajku na mašti i igri, njezine su priče ujedno i odlično štivo za spoznavanje okolice. One mogu u čitatelja pobuditi zanimanje za prirodu, a osobito za pojedine biljne i životinjske vrste. Svojim pričama otkriva kako običan vrt ili livada sa svojim sićušnim, na prvi pogled neuglednim stanovnicima može biti prepuna zanimljivosti. 

Sunčana Škrinjarić - Kaktus bajke - druga verzija

___________________________________

Sunčana Škrinjarić rođena je 1931. godine u Zagrebu. Diplomirala je hrvatski jezik na Pedagoškoj akademiji. Radila je kao službenica, glumica i novinarka te, naposljetku, kao profesionalna književnica. U književnosti se javila 1946. godine zbirkom pjesama Sunčanice. Objavila je dvadesetak knjiga pjesama i proze za djecu, od kojih su najpoznatije Kaktus bajke, Ljeto u modrom kaputu, Pisac i princeza, Čudesna šuma i Dva smijeha. Najmlađima je namijenila slikovnice Plesna haljina žutog maslačka, Tri jabuke s bakinog ormara, Zimska bajka i druge. Od dramskih tekstova ističu se igrokazi Bajka o maslačku, Slon u gradu i Ludi lampion, koji su izvedeni u Zagrebu i Uppsalli, te radio - drame za djecu i mladež Zeleni šešir, Čovjek koji je postao gljiva i druge. Svijet Sunčane Škrinjarić mogli bismo označiti poetskom bajkom, u kojoj slobodno djeluju ljudi, stvari i pojave. Svijet je to kojemu je granice (ili bezgraničnost) odredila pjesnička mašta, a pokrenula drevna mudrost bajki. Spisateljica je dobila književnu nagradu: "Grigor Vitez" 1970., 1978. i 1983. godine, a 1981. nagradu "Ivana Brlić - Mažuranić". Njezina knjiga Ulica predaka predstavljala je Hrvatsku na Međunarodnoj izložbi "Mir sloboda i tolerancija" u Münchenu. Piše prozu za odrasle: Kazališna kavana, Jogging u nebo, Pasji put, Čarobni prosjak i dr.

Prema njezinu romanu i scenariju snimljen je prvi hrvatski dugometražni crtani film Čudesna šuma. Knjige su joj prevedene na litvanski, mađarski, slovenski i druge jezike. Godine 1999. nominirana je za najveću svjetsku nagradu u području dječje i omladinske književnost "Hans Christian Andersen" za 2000. godinu, poznatu kao "Mali Nobel".

U Zagrebu je u noći 20/21. travnja preminula pjesnikinja, pripovjedačica i scenaristica Sunčana Škrinjarić. Zbogom, draga gospođo Škrinjarić. I hvala Vam.

Sunčana Škrinjarić - Čarobni prosjak 

Sunčana Škrinjarić - Dućan kod svrake

Sunčana Škrinjarić - Dva Smijeha

Sunčana Škrinjarić - Kako sanjaju stvari

Sunčana Škrinjarić - Plesna haljina žutog maslačka

Sunčana Škrinjarić - Razaranje imidža

Sunčana Škrinjarić - Ulica predaka