Vladimir Nazor - Zvonimirova lađa

U opusu Vladimira Nazora nalazimo i ditirampsku liriku, koja odiše optimizmom i životnim užitcima (pjesma Cvrčak), a podjednako je zastupljena i socijalna tematika, koju problematizira u mnogim pjesmama. U stilu neoromantizma okreće se i folklornim elementima, a bajkovitost lirike duguje modernističkim strujanjima. U razdoblju moderne, do 1916. godine, Nazor će tako ostvariti tri poetska kruga: aktivistički (poganski), nacionalistički i intimistički.

Pjesma Zvonimirova lađa pripada zbirci Hrvatski kraljevi nastaloj 1912. godine. Za razliku od ostalih modernističkih pjesnika, Nazor u ovoj pjesmi pjeva o snazi naroda i alegorijski govori o povijesti Hrvatske i o svojoj viziji države, naroda i povijesnih događaja.

Lađa u kršćanskoj civilizaciji simbolizira znamen Kristove Crkve. Noina korablja plovila je povrh voda potopa, dok je sve ostalo bilo uništeno, simbol je Crkve. Sveti Ambrozije Crkvu uspoređuje s lađom, a križ s jarbolom. Čudo na Galilejskom jezeru, kada je Krist utišao valove i spasio apostole na lađi, također daje lađi vjersku simboliku. Lađa je znak svetoga Nikole biskupa i svetoga Vinka. Na slikama se sveta Julijana prikazuje s lađom u pozadini, što predstavlja njezinu prihvaćenu službu lađara (Badurina, 1990). Nazor piše da se Zvonimirova lađa nasukala kobne 1102. godine pred Biogradom na moru.

Nazor osmercima s vjerom i nadom piše o Zvonimirovoj lađi koja osam stotina ljeta leži nasukana, a svih strana je biju, lome i drmaju vali i oluje. Ta se lađa nekoć hrabro i slavno borila pokraj Drača i Sasena, blizu Krfa, pred Avlonom:

Na njojzi je sto tragova
Udaraca i uvreda,
Na njojzi je sto znakova
Veljih slavlja i pobjeda.

Konop je u vjetrini zujio da je gvozden bio dok se o njemu svet, slobodan, kockasti barjak vio. Krma je škripala pitajući se gdje je snažna ruka kormilara? Utroba je u mećavi noćnoj ječala i sanjala o zemljama lijepim, holim borcima i galijama, te se snažno trzala pitajući se zar će ondje gnjiti, moleći da je dignu, da zajedri morem tijem.

Alegorijsko značenje pjesme: lađa - domovina; Zvonimir - posljednji hrv. kralj - 800. godina od njegove smrti - 800 god. od gubitka hrv. samostalnosti...

________________

Vladimir Nazor - Zvonimirova lađa

________________

Vladimir Nazor - Zvonimirova lađa - verzija 2

___________________________________

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. - Zagreb, 19. lipnja 1949.), hrvatski pjesnik, prozaist, prevoditelj i političar. Pučku školu je završio na otoku Braču a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. Predavao je Hrvatskoj gimnaziji u Zadru, a od 1903. do 1918. godine u Istri gdje je ujedno i proveo najviše svog života. Godine 1904. u Zadru je objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme počinje pisati i Istarske priče. Koju godinu kasnije objavljuje Velog Jožu (1908.) - djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. Godine 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko Kupe odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor počinje voditi dnevnik S partizanima. Poslije rata objavio je i Pjesme partizanske.

U ratu Nazor je predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik hrvatskog Sabora. Kao novoprimljeni akademik 1949. godine je imao i svoj posljednji javni nastup na kojem je čitao ulomke iz svoje nedovršene zbirke U zavičaju. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike.

Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlom, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su Pjesme partizanke i dnevnik S partizanima. Njegova najpoznatija djela su: Medvjed Brundo (epski spjev), Pastir Loda (roman), Veli Jože (pripovijetke), te zbirke lirike; Slovenske legende i Hrvatski Kraljevci. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se posebno ističu Bijeli jelen, Dupin, Min - Čan - Lin, Voda, Klesar Angelo a igrokazi su mu Crvenkapa, Pepeljuga i Pionir Grujo.

Vladimir Nazor - Bijeli jelen

Vladimir Nazor - Halugica

Vladimir Nazor - Klesar Angelo

Vladimir Nazor - Sen-duš dan

Vladimir Nazor - Veli Jože

Vladimir Nazor - Voda