Vladimir Nazor - Sen-duš dan

U opusu Vladimira Nazora nalazimo i ditirampsku liriku, koja odiše optimizmom i životnim užitcima (pjesma Cvrčak), a podjednako je zastupljena i socijalna tematika, koju problematizira u mnogim pjesmama. U stilu neoromantizma okreće se i folklornim elementima, a bajkovitost lirike duguje modernističkim strujanjima. U razdoblju moderne, do 1916. godine, Nazor će tako ostvariti tri poetska kruga: aktivistički (poganski), nacionalistički i intimistički.

Pjesma Sen-duš dan pripada dijalektalnoj poeziji, na čakavskom dijalektu. Tokom prijepora koji su se vodili za standardizaciju hrvatskog književnog jezika u 19. stoljeću kajkavski i čakavski su nakon pobjede štokavštine stavljeni na margine književnosti. Nazor je pokušao ponovno afirmirati dijalektalnu poeziju i istražiti mogućnosti vlastitog izražavanja na čakavskom.

"Seh-duš dan" naslovom sugerira intimnu i socijalnu temu. Govori o Dušnom danu, tradicijskom "blagdanu" kada se sjećamo svih svojih bližnjih koji su preminuli. Stoga u ovoj pjesmi nalazimo i religiozne elemente. Svaka strofa otvara pojedine intimne, moralne i socijalne probleme.

- dijalektalan lirika, čakavica, elegijski ugođaj

- oblik: 3 strofe od po deset stihova

- tema: majčinska ljubav, društveni odnosi

- sadržaj: poetska priča o djevojci koja jr rodila izvanbračno dijete koje je ubrzo umrlo, a ona na Dušni dan obilazi njegov grob

Vladimir Nazor - Sen-duš dan

Se zvezdi su sjale

Kad san se rodila;

Tice su kantale

Kad san te dojila;

A kad pere sahlo

I magla nas krila,

Ja san te va črnu

Zemlju položila...

Ninaj, nanaj, lepi sin!

Na grobe ti j' ružmarin.

Nad glavun tvojun san

Pet sveć posadila,

Od ust otkidala

Dok san ih kupila.

Ki te majki dal je

Sran ga je pred manun,

A vas svet rugal je

S tun mojun se ranun.

Ninaj, nanaj, lepi sin!

Tvoj otac je gospodin.

Skroz moj dom je črna

Tica proletela;

Skroz lug me peljala

Dok me tu dovela;

Kot da zver me tera

Su noć san bežala,

Ter trudna i strta

Na tvoj grob san pala...

Sine lepi, slatko spi!

Na grobe ti mat leži.

_______________

Vladimir Nazor - Sen-duš dan - verzija 2

___________________________________

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. - Zagreb, 19. lipnja 1949.), hrvatski pjesnik, prozaist, prevoditelj i političar. Pučku školu je završio na otoku Braču a gimnaziju u Splitu. Studirao je prirodne znanosti, matematiku i fiziku u Grazu i Zagrebu. Diplomirao je 1902. Predavao je Hrvatskoj gimnaziji u Zadru, a od 1903. do 1918. godine u Istri gdje je ujedno i proveo najviše svog života. Godine 1904. u Zadru je objavljeno njegovo djelo Knjiga o hrvatskim kraljevima, a u to vrijeme počinje pisati i Istarske priče. Koju godinu kasnije objavljuje Velog Jožu (1908.) - djelo po kojemu će se prepoznati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim. Godine 1916. objavio je nekoliko knjiga: Utva zlatokrila, Medvjed Brundo, Stoimena. Godine 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovačićem preko Kupe odlazi u partizane, o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor počinje voditi dnevnik S partizanima. Poslije rata objavio je i Pjesme partizanske.

U ratu Nazor je predsjednik Izvršnog odbora ZAVNOH-a, a nakon rata i prvi predsjednik hrvatskog Sabora. Kao novoprimljeni akademik 1949. godine je imao i svoj posljednji javni nastup na kojem je čitao ulomke iz svoje nedovršene zbirke U zavičaju. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike.

Cijelog života je vjerovao u pobjedu dobra nad zlom, a to životno uvjerenje potvrđuje djelima koja su nastala u antifašističkom ratu. To su Pjesme partizanke i dnevnik S partizanima. Njegova najpoznatija djela su: Medvjed Brundo (epski spjev), Pastir Loda (roman), Veli Jože (pripovijetke), te zbirke lirike; Slovenske legende i Hrvatski Kraljevci. Nazor je pisao i za djecu - pjesme, priče, igrokaze. Među pričama se posebno ističu Bijeli jelen, Dupin, Min - Čan - Lin, Voda, Klesar Angelo a igrokazi su mu Crvenkapa, Pepeljuga i Pionir Grujo.

Vladimir Nazor - Bijeli jelen

Vladimir Nazor - Halugica

Vladimir Nazor - Klesar Angelo

Vladimir Nazor - Veli Jože

Vladimir Nazor - Voda

Vladimir Nazor - Zvonimirova lađa