Ivan Aralica - Konjanik lektira

Ivan Aralica - Konjanik

Ivan Aralica - Konjanik

 

Radnja ovog romana odvija se u povijesti, u morlačkim krajevima, na nestabilnoj granici između Mletaka i Turaka. Tamo je u to vrijeme suživot između ljudi različitih vjera stalno na kušnji. Glavni lik romana je Petar Revač, plaćenik kojemu je ratovanje i ubijanje posao. On nakon bijega u tursku službu ponovno bježi k Mlečanima i moli ih da ga prime natrag u službu ili da mu daju nešto novaca i puste ga da živi u miru. Na njegovu nesreću, ovi odbijaju i jedno i drugo što će uvelike odrediti njegovu daljnju sudbinu. Revač iz turske službe bježi sa Lejlom, šesnaestogodišnjom kćeri bega Kopčića. Kad se oni odvoje na putu, ona pokuša prijeći na kršćansku vjeru i govori da je zbog te velike želje za promjenom vjere pobjegla u Zadar. Revač nakon nekoliko neuspješnih pokušaja da ga ulove gubi nadu i volju za život te se namjerno predaje neprijateljima znajući da ga čeka sigurna smrt. Uz njega je jedino njegov brat, pravoslavni svećenik kojega je Revač nakon smrti roditelja morao ostaviti u samostanu zbog nemogućnosti da se brine za brata. On ga želi spasiti no Revač ne želi nikakvu pomoć. Lejlu neprestano posjećuje njena obitelj, majka i ostala obitelj ne bi li je nagovorili na povratak.

 

Lejli samostan dodjeljuje mladu sestru Domnanu da je poučava kršćanskoj vjeri. Domnana jednom prilikom obavještava Lejlu da će svakako doći do suočavanja nje sa turcima, njenom obitelji i sa ovima kojima je prebjegla. Turci su naime, stalno tvrdili da su Lejlu namamili u kršćansku vjeru i tražili su da je vrate natrag njenoj obitelji. Večer prije suočenja Revačev brat govori Andriji Scarsiju vezu između Revačevog i Lejlinog bijega. Tek tada Andrija Scarsi shvaća zašto Lejlina obitelj toliko želi vratiti odbjeglu kćer - da je ubiju kako bi sakrili trag koji je povezuje sa Petrom Revačem. Scarsi odlazi Lejli i govori joj kako je Revač ubijen, ali kako ona ne smije pokleknuti i vratiti se svojima ako želi živjeti. Na suočenju slijedećeg dana Lejla odlazi na stranu svoje obitelji, tj. u sigurnu smrt. Revačev brat Nikodem uspijeva dobiti tj. kupiti bratovo mrtvo tijelo (petra su nabili na kolac i stavili na ražanj) kako bi ga dostojno pokopao pod maslinom pod kojom je njegov brat želio biti pokopan.

 

- Odabrala je smrt, mislio je Andrija Scarsi. Ne, ja to nisam htio. Nisam htio da ode njegovim tragom. Bog mi je svjedok da sam je htio sačuvati na životu. Upletanje u tuđi život, ni kriv ni nedužan, mislio je Andrija Scarsi, upletanje u tuđi život uvijek dolazi u krivo vrijeme i na krivom mjestu. Država su i mir spašeni, sve je ostalo pokvareno.

 

Mubašir dade Lejli dopuštenje da se podigne i stane uz njega.

Tek je sad sestra Domnana ovladala svojim uzbuđenjem i razabrala da je Lejla nepovratno otišla. Sjeti se svega što je s Lejlom proživjela, okrenu se gospodinu Andriji i reče:

- Samo je Bogu dopušteno čitati u srcu ljudskom i otkriti istinu ljudskih namjera.

- Mnogo nas je, sestro Domnana, ni on nas ne može više poznavati - odgovori joj Andrija Scarsi.

 

Petar je prikazan kao neprilagođeni borac za tuđe granice i vlastite snove, a naglasak je upravo na vlastitim snovima: voljena Lejla, kuća na osami, stado ovaca, miran život stočara... Araličin je junak mitski borac za slobodu i mogućnost vlastita izbora te simbol otpora kolektivnoj agresiji.

 

Lejla je kći bega Kopčića.

________________________________

 

Ivan Aralica rođen je 1930. godine u Promini u Zagori. Nakon školovanja na Učiteljskoj školi u Kninu 1953. godine, radio je kao učitelj u selima Dalmatinske zagore. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1961. godine te je radio kao upravitelj, ravnatelj i od 1971. godine kao profesor srednjih kola u Zadru. Bio je politički angažiran potkraj 60 – ih i početkom 70 - ih godina prošlog stoljeća. Bio je, naime, sudionik hrvatskog proljeća. Nakon potiskivanja istog pokreta, i sam je bio potisnut na društvenu marginu od strane vladajućih struktura. Početkom 90 - ih godina ponovno se politički angažira te postaje član Hrvatske demokratske zajednice. 1993. godine postaje potpredsjednik Županijskog doma Sabora. Član je Društva hrvatskih književnika. U romanu Konjanik (1971) i zbirci pripovjedaka Opsjene paklenih crteža (1977) Aralica pokazuje zanimanje za teme iz hrvatske povijesti. Napisao je i romane Psi u trgovištu (1979), Put bez sna (1982), Duše robova (1984) te Graditelji svratišta (1986). Potkraj 80 - ih nastali su rodoljubivi romani Majka Marija (1992), Zadah ocvalog imperija (1991) i Sokak triju ruža (1992). Napisao je još i Spletanje i raspletanje čvorova (1993), Što sam rekao o Bosni (1995) i I tu je kraj (1999). Aralica je napisao i više suvremenih romana od kojih i Okvir za mržnju (1987) i Četverored (1997). Veliki uspjeh postigao je njegov satirički roman s ključem Ambra (2001), a dobro su prošla i druga  dva romana iz ciklusa Sebastijanovih priča: Fukara (2002), Svetinka (2003), kao i roman Puž (2004).

 

Ono što Aralicu i njegov roman Konjanik razlikuje od većine ostalih je to da Aralica unatoč kompleksnoj problematici ne nameče svoja razmišljanja i ne daje svoje zaključke. Tako je priča o plaćeniku Petru Revaču, koji je bez sumnje čovjek nemoralnog karaktera  i šesnaestogodišnjoj kćeri turskog bega, Lejli otvorena različitim tumačenjima. Upravo u tome je i ljepota ovakvih romana, da nam ukaže da je najlakše osuđivati bez da se dublje uživimo u priču. Jer priznat ćete, kad bi se malo bolje udubili u priču, bilo bi teško odlučiti se na neku oštru osudu.

 

Ivan Aralica - Duše robova 

Ivan Aralica - Okvir za mržnju

Ivan Aralica - Okvir za mržnju - seminarski

Ivan Aralica - Psi u trgovištu

Ivan Aralica - Put bez sna

loading...
1 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Ivan Aralica - Konjanik

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u