Ivan Aralica - Okvir za mržnju lektira

Ivan Aralica - Okvir za mržnju

Ivan Aralica - Okvir za mržnju

 

Potresna priča o učiteljskoj školi i učeničkom domu u Kninu u vrijeme ideološkog terora komunističke vlasti nakon 1948. u svome središtu ima sudbinu učenika Martina Kujundžića i nakazni školski sustav u kojemu je naobrazba podvrgnuta efikasnom nadzoru represivnih organa vlasti, koji diktate nazivaju demokracijom, a zastrašenost i slobodom. Priča o vremenu u kojoj je laž bila posvećena istina. U tu se istinu nije smjelo posumnjati... 

 

U ovom romanu, radnja je podijeljena u dva dijela u kojima se radnja odvija kronološkim slijedom, osim u situacijama kada pisac želi reći nešto opširnije o likovima, njihovim karakterima i povijesti.

 

Roman je napisan u stilu dramske napetosti i tako sve do raspleta. U prvom djelu pisac nam nudi uvod u kojem nam pobliže opisuje likove i njihove postupke, ali i samu radnju. Sve to povezano je s krajem i raspletom priče.

 

Kratak sadržaj - Radnja je smještena u 1950. godinu u Knin kada se komunistička ideologija pokušavala probiti i učvrstiti među što većem broju ljudi. Isto tako, ova ideologija smatrala se neprijateljskom i svaki pravi građanin morao se znati boriti protiv nje.

 

Iako se naveliko naglašavala moć nove vlasti, kada se malo bolje pogledalo među stanovništvo, moglo se vidjeti mnoštvo gladnih, siromašnih, bolesnih, prisilno uključivanje ljudi u zadruge i nemogućnost izražavanja svog vlastitog mišljenja. Posebno teško s novom ideologijom nosili su se oni koji su živjeli u udaljenim, manjim mjestima. Jedina njihova briga bila je kako preživjeti.

 

Pošto su prosvjetne vlasti shvatile da stvari ne idu tijekom kojim bi trebale, odlučili su u učiteljsku školu poslati pouzdanog čovjeka koji bi trebao spriječiti da je ljudi što više napuštaju. Smatralo se da selu treba što više učitelja koji će na kraju biti neophodni za selu, ali i moćnike na vlasti.

 

U Knin je tako po zadatku stigao Vinko Maglica. On je bio nastavnik zemljopisa i pravi čovjek koji je mogao i htio prenijeti ideologiju i sve partijske zadatke. No, nije sve išlo tako lagano.

 

Malo nakon njegovog dolaska, Maglica je došao u sukob s Martinom Kujundžićem. Martin je bio najbolji učenik preparandije kninske. Maglica je izvukao na kraju kraći kraj. Njih dvojica sukobila su se na brvnu i to radi Martinove cigarete. Maglica je tada pao u plićak, male, blatne rijeke Orašnice. Ovaj događaj mogao je najaviti rast daljnje mržnje koja će se odvijati među ovom dvojicom.

 

Iako je doživio veliko sramotno iskustvo kada je upao u rijeku, Maglica manipulacijom i spretnim korištenjem riječi, postaje glavni čovjek preparandije. Zadobio je povjerenje nakon što je uspješno okončao akciju protiv neprijatelja socijalizma kojih je nazvao ušima. Sada smatra da treba poraditi na uklanjanju vanjskih neprijatelja koji isto tako smetaju za rad vlasti.

 

Kod borbe s vanjskim neprijateljem dobit će pomoć učenika Ile Mrdalja i Korine Kužine koji su mu glavni špijuni među ostalim učenicima. Maglica analizira i poruke napisane na zidovima škole te među njima traži možebitne neprijatelje i sumnjivce, a posebno pazi na Martina Kujundžića. Da bi dobila naklonost Maglice i da bi se osjećala važno i korisno, Korina sama ispisuje poruke po zidovima škole.

 

Maglica stalno smišlja kako će se riješiti Martina Kujundžića koji se nikako nije mogao zavesti na njegov put. Sve to kulminiralo je kada se Martin izrugivao Maglici u novinama čiji je bio urednik. Uskoro se pružila prilika za osvetom. Nakon što su se učenici vratili s maturalnog putovanja, naišli su na vijest o poskupljenju doma. Iako je Martin bio najbolji učenik, on nije dobio smještaj u domu niti stipendiju, a privatni smještaj u gradu bio je jako skup. Pošto je odmah posumnjao u pravednost, pisao je stricu Josipu koji se nalazio na visokom partijskom položaju i za kojeg je Martin vjerovao da će mu moći pomoći.

 

No, stric je pismo krivo shvatio te je mislio da se radi o pobuni jer se njegov nećak uključio u jednu od neprijateljskih organizacija. Zatražio je istragu školskih vlasti. Maglica je jedva dočekao takvu situaciju te je sazvao hitan sastanak. Proglasio je Martina varalicom, izdajnikom i neprijateljem i javno ga je osramotio i isključio. Da bi svi vidjeli njihovu borbu protiv neprijatelja, nekolicina njih s preparandije, nasrnula je na Martina, tukla ga, vrijeđala pa čak i na silu ošišala. Na kraju su ga izbacili iz zgrade.

 

Na kraju, kada je ošamućeni Martin jedva teturajući udaljavao se od školske zgrade, u njega je zapucao njegov školski kolega Ile Mrdalj. On je tako htio pokazati svu svoju odanost sistemu.

Učenici i nastavnici bili su užasnuti viđenim, a ranjenog Martina spasio je Krce, školski kočijaš koji ga je odvezao u bolnicu.

___________________________________

 

Ivan Aralica rođen je 1930. godine u Promini u Zagori. Nakon školovanja na Učiteljskoj školi u Kninu 1953. godine, radio je kao učitelj u selima Dalmatinske zagore. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zadru 1961. godine te je radio kao upravitelj, ravnatelj i od 1971. godine kao profesor srednjih kola u Zadru. Bio je politički angažiran potkraj 60 – ih i početkom 70 - ih godina prošlog stoljeća. Bio je, naime, sudionik hrvatskog proljeća. Nakon potiskivanja istog pokreta, i sam je bio potisnut na društvenu marginu od strane vladajućih struktura. Početkom 90 - ih godina ponovno se politički angažira te postaje član Hrvatske demokratske zajednice. 1993. godine postaje potpredsjednik Županijskog doma Sabora. Član je Društva hrvatskih književnika. U romanu Konjanik (1971) i zbirci pripovjedaka Opsjene paklenih crteža (1977) Aralica pokazuje zanimanje za teme iz hrvatske povijesti. Napisao je i romane Psi u trgovištu (1979), Put bez sna (1982), Duše robova (1984) te Graditelji svratišta (1986). Potkraj 80 - ih nastali su rodoljubivi romani Majka Marija (1992), Zadah ocvalog imperija (1991) i Sokak triju ruža (1992). Napisao je još i Spletanje i raspletanje čvorova (1993), Što sam rekao o Bosni (1995) i I tu je kraj (1999). Aralica je napisao i više suvremenih romana od kojih i Okvir za mržnju (1987) i Četverored (1997). Veliki uspjeh postigao je njegov satirički roman s ključem Ambra (2001), a dobro su prošla i druga  dva romana iz ciklusa Sebastijanovih priča: Fukara (2002), Svetinka (2003), kao i roman Puž (2004).

 

Ono što Aralicu i njegov roman Konjanik razlikuje od većine ostalih je to da Aralica unatoč kompleksnoj problematici ne nameče svoja razmišljanja i ne daje svoje zaključke. Tako je priča o plaćeniku Petru Revaču, koji je bez sumnje čovjek nemoralnog karaktera  i šesnaestogodišnjoj kćeri turskog bega, Lejli otvorena različitim tumačenjima. Upravo u tome je i ljepota ovakvih romana, da nam ukaže da je najlakše osuđivati bez da se dublje uživimo u priču. Jer priznat ćete, kad bi se malo bolje udubili u priču, bilo bi teško odlučiti se na neku oštru osudu.

 

Ivan Aralica - Duše robova 

Ivan Aralica - Konjanik 

Ivan Aralica - Okvir za mržnju - seminarski

Ivan Aralica - Psi u trgovištu

Ivan Aralica - Put bez sna

loading...
1 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Ivan Aralica - Okvir za mržnju

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u