Hrvoje Hitrec - Smogovci

Kratki sadržaj - Radnja romana odvija se u Zagrebu, u kvartu Peščenica, i to u onom dijelu toga kvarta gdje su se smjestile male obiteljske kuće s vrtovima 1 krivudave uličice nastale mimo svih urbanističkih planova. U romanu se taj dio zove Naselak. Odmah na samom rubu Naselka nikla je deveterokatnica s novim stanovnicima, nazvana Neboder. Djeca Naselka i Nebodera idu u školu smještenu u središtu Peščenice, pa moraju prelaziti prometnu ulicu i dobro paziti da ne nastradaju jer vozači baš i ne poštuju prometne propise.

U školu prvi put polaze Dado, Slon, Štefek Vragec i Marina. Dado živi u Neboderu s mamom i tatom slikarom zvanim Nosonja. Slon je dobio nadimak po tati Slalomu, nogometnom treneru, a prezime Slalom jednostavno je skraćeno u Slon. Marina je naknadno doselila iz Karlovca, vrlo brzo se uklopila u razred i ne stanuje u Naselku nego u obližnjoj Harambašićevoj ulici. U nju će se zaljubiti Dado. Stefek Vragec živi u trošnoj drvenoj kućici u Naselku zajedno sa svoje šestero braće. O Vragecima se brine najstariji brat Drago. Tata im je umro, a mama je na radu u Njemačkoj kako bi zaradila novaca za novu kuću i školovanje svoje djece. Vrageci imaju sestru, no ona je još mala pa je čuva susjeda. Svaki se Vragec nečim ističe. Najmlađi Buco je vječito gladan i u stalnoj je potrazi za hranom; Stefek je đak prvak i odlikaš, premda ne uči puno; jedanaestogodi-šnji Cobra je također đak, uz to izumitelj i najprivrženiji je majci; Mazalo je zaljubljenik u likovnu umjetnost i jednog će dana postati veliki slikar; Pero je talentiran nogometaš i uči električarski zanat, a dvadesetogodišnji Dragec svojom ozbiljnošću i čvrstom rukom drži na okupu cijelu obitelj, što baš i nije lako.

U školu iz Naselka još ide i Dunja. Polazi VIII. b zajedno s Mazalom. Njezin otac, zvan Žandar, budno pazi na svoju mezimicu. On zapravo i nije tako strog, samo glumi strogost jer je po struci policajac. Osim đaka različitih uzrasta i njihovih roditelja u radnji još sudjeluju susjedi iz Naselka među kojima su najpoznatiji stari August Krantek, zvani Papirus, sa svojim psom Cuckom, huligan Crni Džek s bratom Malim Džekom te velik broj Zagrepčana i Zagrepčanki različitih zanimanja i dvojica Austrijanaca.

Sve započinje Dadinim polaskom u školu. Na humorističan način prikazuje se atmosfera u kući, odlazak u školu, situacija u razredu gdje se ističe Stefek dok Dado i ostali prvašići baš ne blistaju (čak i Slonov tata ima teških problema s gradivom iz matematike). Nakon toga slijedi prikaz cijelog područja gdje se odvija radnja (škola, Neboder, Naselak) te atmosfere u mnogobrojnoj obitelji Vragecovih. Radnja se dalje grana u različitim smjerovima: Slonov tata otkriva Peru Vrageca kao velikog nogometnog talenta, uvodi ga u »Dinamovu« juniorsku momčad i Pero postaje nogometna zvijezda čime se Vrageci silno ponose. No Peri slava udara u glavu, počinje se družiti s gradskim huliganima koje predvodi Crni Džek, upada u novčane poteškoće i postaje "fantom na biciklu" koji širi užas po Naselku otimajući noću ženske torbice. O fantomu čak piše i "Večernjak", najpopularnije zagrebačke dnevne novine. I Vrageci često pričaju o fantomu ne znajući da je to njihov slavni brat.

Istovremeno se Mazalo zaljubljuje u Dunju. Ljubav je započela na satu engleskog jezika a dvoje zaljubljenih doživljavaju razne zgode i nezgode: odlaze u kino gdje Mali Džek prisiljava Mazala da mu dade teško ušteđeni džeparac kojim je htio pred Dunjom glumiti kavalira, ljubeći se sruše ogradu i upadnu u Papirusov vrt odakle ih tjera Cucak i srditi stari Papirus, idu s razredom na maturalac gdje se fantastično provedu, ali Dunju ugriza zmija za nezgodno mjesto.

I slikaru Nosonji, koji se ne rastaje od svog sina Dade, događaju se razne zgode i nezgode. Prvi dan u školi spašava od kazne đake "zakašnjake", zviždi za zgodnom učiteljicom na silni Dadin užas, vodi Dadu u zoološki vrt gdje se svađa s majmunom i pada u bazen s morskim lavovima; kad se Dado i mama razbole, liječi ih bolje od pravog liječnika ogromnim količinama luka i češnjaka i na neobičan način opravdava Dadu u školi; ide na izlet s Vragecima, na kojem izletu im se izgubi proždrljivi Buco. Kao »stručnjak« za gljive nabrat će Nosonja puno lijepih gljiva, za koje će se u posljednji čas otkriti da su otrovne. Prethodno je uočio Mazalov slikarski talent i među njima se razvija veliko prijateljstvo. Nosonja će dobiti i nagradu za svoj crtani film a na primanju nagrade u "Lisinskom" opet će po običaju doživjeti nezgodu.

Dok je proždrljivi Buco krao pekmez iz smočnice slučajno je doznao da je njegov brat Pero strašni fantom iz Naselka. Iako je obećao Peri da ga neće odati, ipak je to učinio pa Vrageci održavaju kućno suđenje na kojem se »fantom« loše proveo: - Vrageci će vratiti ukradeni novac fantomovim žrtvama (potajno, naravno), a Pero će to odraditi tako što će raditi najteže fizičke poslove na kući koju Vrageci već dugo grade, nastavit će školu koju je bio zapustio, počet će iznova trenirati nogomet i vratiti ugled nogometnog talenta i neće se više družiti s Crnim Džekom koji ga je i uvukao u sve ove nevolje. Crni Džek je jedne noći dobio od Drageca takve batine da se ubuduće užasavao i pomisli da se dirne u Peru Vrageca i njegovu braću.

Cobra Vragec, budući veliki izumitelj, toliko se zaželio mame da je pobjegao preko granice, no umjesto u Frankfurt u Njemačkoj dospio je u Beč i završio u dvorcu Schonbrunnu, gdje je na smrt isprepadao starog čuvara Franza Habsa i njegova šefa. Ipak je uz "pomoć" bečke policije stigao do mame. Cobra je sklopio veliko prijateljstvo sa starim čudakom Papirusom i njegovim psom Cuckom jer je Cucka spasio od sigurne smrti. Uz Papirusovu pomoć dokopao se Cobra specijalnog papira koji mu je bio potreban za izradu - krila, kojima se namjeravao vinuti u zrak. Srećom je Cobrin pad s krova gimnastičke dvorane prošao bez težih posljedica.

Vrageci završavaju kuću, no dolazi građevinski inženjer Damir Travica s ekipom za rušenje jer je kuća bespravno sagrađena. No, Vrageci su ipak našli rupu u zakonu i spriječili rušenje. Na završetku romana svi se junaci nalaze na Dinamovom stadionu gdje uživaju u nogometnoj utakmici i majstorijama budućeg slavnog nogometaša Pere Vrageca.

Tema i ideja - Tema romana život je običnih malih ljudi u jednom zagrebačkom kvartu gledan s vedrije, humoristične strane. Siromašni Vrageci iz Naselka i nešto bogatija djeca iz Nebodera suočavaju se i u školi i u slobodno vrijeme sa sličnim problemima: učenje, ocjene, ljubav, roditelji, braća, susjedi, izazovi velikog grada...

U njihovim međusobnim odnosima često dolazi do nesporazuma i sudara, no sve se uvijek završava upravo onako kako se i u životu takvi nesporazumi završavaju: za nekoga dobro, a za nekoga loše.

Kroz cijeli roman provlači se ideja o plemenitosti i dobroti, o radu kao osnovnom mjerilu ljudske vrijednosti i o ljubavi kao poticaju na akcije kakove se u normalnim okolnostima inače ne bi poduzimale.

Sve je prožeto humorom koji romanu daje čar lepršavosti, a Zagreb oslikava kao grad veselih ljudi spremnih na sve životne izazove.

Mjesto i vrijeme - Radnja se odvija uglavnom na području Peščenice, onog dijela istočnog Zagreba gdje se uz stare obiteljske kuće s vrtovima i ogradama naglo grade visoke moderne zgrade lišene one intimnosti kakve imaju obiteljske kućice. Događaji se povremeno odvijaju izvan Peščenice (centar i šire područje Zagreba: kocertna dvorana "Vatroslav Lisinski", kino na Kvaternikovu trgu, stadion "Dinama", ZOO u Maksimiru, Sljeme) i izvan Zagreba, npr. u Beču. 

Radnja se zbiva sredinom 70-ih kada se Zagreb jako širio, a mnogo naših ljudi odlazilo na rad u inozemstvo.

Osnovna misao - U životu je najvažnija obitelj i uvijek moraš biti u dobrim odnosima s njom.

Vrsta djela - Smogovci su humoristični roman za djecu i mladež s tematikom iz života suvremenog Zagreba. To je svakako jedan od najuspjelijih hrvatskih dječjih humorističnih romana, a njegovoj popularnosti posebno je doprinijela istoimena televizijska serija. Naslov ima metaforično (preneseno) značenje - Smogovci su stanovnici grada punog smoga.

Kompozicija djela - Roman se kompozicijski zasniva na prikazivanju prilika u obitelji Vragecovih i njihova susjeda iz Nebodera, slikara Nosonje i sina mu Dade. Roman ima mozaičnu strukturu, sastoji se od trideset šest kratkih poglavlja, odnosno epizoda koje ne slijede neku uzlaznu fabularnu liniju. Na početku svakog poglavlja istaknuta je rečenica koja na duhovit način priopćava o čemu se u poglavlju govori ali tako da pobuđuje znatiželju i potiče na daljnje čitanje.

Uvod
- Dado kreće u školu.
- Slonov tata otkriva da Pero sjajno igra nogomet i poziva ga u svoju momčad (Dinamo).
- Nosonja i Dado idu u zološki vrt da Nosonja nacrta neke životinje, a pri tome se događaju smiješne stvari.
- Dunja i Mazalo idu u kino i usput trgaju vrata staroga Papirusa.
- Fantom napada stanovnike Naselka i krade novac.
- Buco otkriva da je Pero fantom, a Pero odaje Bucu za pekmez.

Zaplet
- Dragec je premlatio Crnog Džeka i vratio ukradeni novac (koji je Pero ukrao kao fantom).
- Cobra ulazi u krivi autobus i odlazi u Beč.
- Dado dobiva boksera kojega naziva Bobi.
- Buco se gubi u šumi. Pronalaze ga kod Rauhove lugrne i dobiva batine. Konobarica ih upozorava na otrovne gljive i tako im spašava živote.
- Nova učenica dolazi u Dadin razred i on se odmah zaljubi u nju, ali ona baš i nije marila za njega. Dado poziva Marinu kod sebe i ona se odmah prihvatila kuhanja i tako završavaju u bolnici.

Rasplet
- Dado skoro usmrćuje Štefeka.
- Nosonja daje svoj crtić na natječaj i dobiva drugu nagradu.
- Dunja i Mazalo i njihov razred odlaze na putovanje i pri tome Dunju ugrize zmija u pomalo smiješno mjesto. Mazalo radi uslugu svom nastavniku.
- Dragec spašava život Cobri koji je pokušao letjeti.

Završetak
- Nova kuća Vragecovih je gotova, ali treba riješiti problem s građevinskom dozvolom, pa dovode novog stanara (trudnicu Sonju)
- Šiljo pokušava spaliti imenik zbog ocjena.
- Smrt Papirusa i problem s Cuckom.
- Sunjin i Mazalov problem s ružama.

Najljepši ulomak - Mazalo, u kojem se probudi stari duh Vragecovih, koji su se oduvijek vrlo samostalno snalazili u svakoj situaciji, izvadi svoj lovački nož, kresne upaljač i osmudi čelični vršak, pa odlučnom kretnjom okrene djevojku na trbuh, podigne joj suknju, raspara gaćiće i kratkim trzajem načini mali zarez, a onda zarije zube u ranu.

Odabrao sam ovaj ulomak zato što iz njega možemo vidjeti da je Mazalo snalažljiv i da će učiniti sve za svoju djevojku.

Analiza stila
Usporedbe
- Zgrada je stršala kao Nosonjin nos.
- Čavao je dobio urnebesno priznanje kao što akrobat u cirkusu dobije pljesak.
- Bio je crven kao puranova kresta.

Epiteti
- Veće razlike
- Općepriznati par
- Velika vriska
- Očajni Nosonja
- Mrkli mrak
- Kišovite noći

Personifikacije
- Kuće nepočešljane i neumivene.
- Štakori su igrali hokej na travi.
- Temelji smiješani od maraka.

Metafore
- Temelji smiješani od betona i njemačkih maraka (plaćeno je mnogo novaca da se kuća izgradi).
- Sa usta se pojavi tanki crveni mlaz (čovjek je umro).
- Nije mogao spavati zahvaljujući seriji (imao je noćne more).

Jezik i stil - Roman je napisan standardnim književnim jezikom u koji su ukomponirane rečenice na kajkavskom dijalektu i zagrebačkom uličnom žargonu. Stil je humorističan. Hitrec svoj humor gradi uglavnom na karikiranju likova, stvaranju neočekivanih situacija i - na dijalogu.

Karikiranje likova (Nosonja)... to što bi trebalo biti ocem izgledalo je starije, ozbiljnije i bilo je - što je najvažnije i kratko podšišano, a ovaj njegov imao je kosu dulju od učiteljice, stalno se bekeljio i lupao takve grozne gluposti...

Neočekivane situacije - (Čuvar u Schonbrunnu se uplašio Cobre koji je zaspao u carskoj spavaćoj sobi, a Cobra se uplašio čuvara.)

U tom trenutku iz kuta u kojem je bio krevet s poprsjem mrtvog cara, dopre šuštanje, a odmah zatim podiže se neka jeziva prilika na kojoj se nisu mogle raspoznati ni ruke ni noge, niti išta ljudsko. Neko grozno čudovište u žućkastoj odori. Mrmljao je bijesno. Starac strugne prvi, dohvati se stepenica, ali dok je silazio brzinom začudnom za njegovu tjelesnu manu, osjeti vruć dah čudovišta na vratu, posklizne se, a zvijer padne na njega svom težinom.

Dijalog (Razgovor Dade i Marine.)
- Moj tata radi crtice.
- Pa što - reče mala. - Moj tata gleda crtice.
Dado zašuti, stavi donju usnu među zube, pa onda reče:
- Moja mama je ljepša od tvoje.
- Možda - reče mala. - Ali onda tvoja mama možda nije tvoja mama.
- Zašto ne?
- Zato što si ti ružan.

Zagrebački žargon (Razgovor Crnog Džeka i Kety)
- Čuj Džek - reče kad joj je bilo dosta. - Ne burno valda furt tu?
- Čekam Iksa - reče Džek. - Ima još pet minuta fore. Ak ne dogilja, napravit mu bum takav šou da bu se sećal dok ne odapne.
- Pa rekel si da burno danas išli slušati onog sluhista. Meni je tak dosadno.
- Čuj stara - proguđa Džek ozbiljno. - Ak se ne središ, tak te bum puknul da bu ti se cela ova fasada razlepila po zidu.

U dočaravanju i smiješnih i životnih situacija Hitrec se služi razgovornim jezikom, govorom zagrebačke ulice, govorom piljarica na tržnici, oponaša govor činovnika raznih struka, a ponekad se posluži i novinarskim stilom, naročito onim sportskih novinara ili novinskih crnih kronika. Ne zadržava se puno na opisu krajolika ili interijera, a ako ih opisuje, ti su opisi strogo u službi događanja koja su uvijek uzbudljiva, napeta ili smiješna. Duži opisi remetili bi ritam, previše usporavali radnju i odvlačili pažnju od onoga što je bitno.

Likovi - Smogovci nemaju jedan ili dva lika kao nositelje radnje, nego kolektiv kao glavni lik. To su Vrageci - od najstarijeg Drageca do malog Buce. Uz njih značajno mjesto još zauzimaju Dado i njegov tata Nosonja, Mazalova ljubav Dunja, Dadina ljubav Marina, Slonov tata Slalom ili Slon, Dunjin tata Žandar, susjed i sakupljač starog papira Papirus sa svojim psom Cuckom, gradski huligan Crni Džek, Mazalov i Dunjin razrednik Fabijan, mama Vragec koja radi u Njemačkoj...

Svaki od ovih likova izdvaja se po nekoj karakterističnoj osobini. Pisac ih prikazuje ili kroz akciju ili ih karakterizira dijalogom, a često se služi i opisom vanjskog izgleda i prikazom karakternih osobina. I opisi i akcije i dijalozi najčešće su humoristični tako da i negativci (kao što je Crni Džek) djeluju simpatično, to su tzv. simpatični negativci.

Posebno zanimljiv je lik Nosonje. Taj slikar, ilustrator i autor crtanih filmova brine se o svom Dadi na poseban način. Odnosi se prema njemu kao prema starom prijatelju, spušta se na nivo đaka prvaka, izvodi vragolije i gdje god se pojavi nastaje nekakav metež, zbrka, galama, a on u pravilu uvijek najlošije prođe. Nosonja se brine i za drugu djecu, naročito za Vragece, a Mazala će svojom prostodušnošću, dobrotom ali i stručnošću motivirati da se još više posveti slikanju. Njegova plemenitost, jednostavnost i dobrodušnost nosi u sebi i poruku romana: sve se u životu lakše svladava ako se gleda s vedrije strane.

Glavni likovi - Dragec, Pero, Cobra, Mazalo, Štefek, Buco, Dunja, Dado, Nosonja.

Sporedni likovi - Maja, žandar, Papirus, mama Vragec.

Dragec - Najstariji od svih Vrageca. On se brine za sve njih. Vrlo je brižan, marljiv i savjestan. Obitelj izvlači iz teških situacija. Na kraju knjige saznajemo da se oženio za ženu koju je sreo na poslu.

Pero - Misteriozni fantom na biciklu. Unatoč tomu što je krao, on je dobar, pošten i marljiv. Odlično igra nogomet za NK Dinamo. Ostali Vrageci zovu ga Pero ili Mister Iks.

Mazalo - Često «maže» slike. Njegova najveća ljubav je Dunja kojoj je spasio život. Vrlo je hrabar i odgovoran. On pomaže drugima u nevolji kad god to može, osobito kad se radi o slikarstvu.

Štefek - Nestašni Nosonjin sin. Njegov najbolji prijatelj je Dado. Njihovo prijateljstvo na neko vrijeme prekinula je Marina.

Cobra - Veliki izumitelj. Svojim izumima on pomaže drugim Vragecima. Jedan od njegovih najneuspjelijih izuma je leteći stroj čiji je eksperiment skoro tragično završio.

Buco - Voli puno jesti više od ičega. Ipak, ta njegova mana pomogla je da se uhvati fantom na biciklu. On je dobar i pametan dječak.

Nosonja - Čovjek koji, kako mu ime kaže, ima veliki nos. On je Dadin otac, odgovoran je iako je često nespretan. Crta animirane filmove i u njih ulaže mnogo truda.

Dado - Veliki Štefekov prijatelj. Zaljubio se u Marinu koja ga je nagovarala na mnoge nestašluke. Dobar je i živahan dječak koji voli crtati i igrati se.

Dojam o djelu - Djelo mi se jako sviđa jer puno raznih humorističnih događaja. Pogotovo mi se sviđa što je pisano na zagrebačkom slengu.

Hrvoje Hitrec - Smogovci - verzija 2

________________________________

Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Piše romane, pripovijetke, drame, filmske i TV-scenarije, bavi se novinarstvom i politikom. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih humorističkih pisaca, a najveću je popularnost stekao kao dječji pisac i TV - scenarist. Po njegovu romanu Smogovci snimljena je TV serija koja je doživjela velik uspjeh, a po romanu Kanjon opasnih igara snimljen je i film i TV - serija.

Znameniti ep Osman Ivana Gundulića pretočio je u prozu na suvremeni jezik da bi ovo značajno djelo približio današnjim mladim čitateljima. Napisao je i četiri knjige o doživljajima Petrice Kerempuha.

Veliku je popularnost stekao romanima za djecu i mladež: Ur, Eko Eko, Smogovci, Smogovci i strašni Bongo, Zbogom, Smogovci, Smogovci i biće iz svemira, Smogovci u ratu, Kanjon opasnih igara, Matko na štakama. Ostala djela: Pustinjakov pupak, Manijak, Ljubav na crnom baršunu, Hrvatska Bogorodica (romani); Hrvatska povjesnica (knjiga s povijesnom tematikom); Tomislav i Adriana, Dan kad se rodio Isus (pripovijesti); Zagrebačke legende, Naš dragi Zagreb.

Hrvoje Hitrec - Eko Eko

Hrvoje Hitrec - Humandel

Hrvoje Hitrec - Matko na štakama

Hrvoje Hitrec - Smogovci u ratu

Hrvoje Hitrec - Zbogom Smogovci