Hrvoje Hitrec - Humandel

Vrsta djela - znanstveno-fantastični roman

Mjesto radnje - otok u jadranskom arhipelagu

Vrijeme radnje - sadašnjost

Tema djela - dječak Vid i dupin spašavaju svijet

Ideja djela  upozorenje da moramo prestati uništavati svoju planetu

Osim što neobično izgleda, Vid ima još jednu osobinu - ne govori. Odnosno, ne razgovara s ljudima, ali zato vrlo spretno razgovara s dupinima. Dobri dupin odvodi Vida u pustolovinu, pokazuje mu ostatke drevne Argonide, koju ljudi pogrješno nazivaju Atlantidom, upozorava ga na opasnosti koje vrebaju naš planet ako ljudi nastave onečišćivati zrak, tlo, vodu, paliti šume i ubijati životinje... Vid je, zapravo, humandel, pola čovjek - pola dupin, i upravo je on taj koji ljudima treba prenijeti poruku dupina... Postoji još samo jedna prepreka - Vid mora progovoriti ljudskim jezikom...

Humandel je roman poznatog hrvatskog autora za djecu i mladež, Hrvoja Hitreca. Govori o dječaku Vidu i njegovom neobičnom prijateljstvu s dupinom. Vid je neobičan dječak su doveli na otok djedu kada je imao šest godina. Morao je ostati s njim jer ga je majka ostavila u domu za "neobičnu djecu" dok je još bio dijete. Djed bio jedini koji je htio uzeti malog Vida i brinuti se on njemu. Njegov otac ubijen je dok je Vid još bio malo dijete, dok se njegova majka sramila njegovog neobičnog izgleda. On je bio neobičan dječak, kako po izgledu tako i po ponašanju.

Djedu je bilo žao svoga unuka, koju uza sve, nije govorio niti pokazivao ikakve emocije. Često mu je pokazivao slike iz knjiga i pričao mu priče, nadajući se kako će on jednog dana progovoriti ili pokazati nekakve emocije. S vremenom je Vid počeo proizvoditi kliktajuće zvukove, poput u dupina, što je djeda učinilo barem djelomično zadovoljnim. To je bio početak njihove komunikacije. Također, djed se pitao da li njegov unuk zna plivati, te ga je jednom prilikom pozvao sa sobom na more. Ispostavilo se kako Vid zna plivati, i to jako dobro.

Hrvoje Hitrec - Humandel - verzija 2

___________________________________

Hrvoje Hitrec rođen je u Zagrebu 1943. Piše romane, pripovijetke, drame, filmske i TV-scenarije, bavi se novinarstvom i politikom. Jedan je od najznačajnijih hrvatskih humorističkih pisaca, a najveću je popularnost stekao kao dječji pisac i TV - scenarist.

Po njegovu romanu Smogovci snimljena je TV serija koja je doživjela velik uspjeh, a po romanu Kanjon opasnih igara snimljen je i film i TV - serija. Znameniti ep Osman Ivana Gundulića pretočio je u prozu na suvremeni jezik da bi ovo značajno djelo približio današnjim mladim čitateljima. Napisao je i četiri knjige o doživljajima Petrice Kerempuha.

Veliku je popularnost stekao romanima za djecu i mladež: Ur, Eko Eko, Smogovci, Smogovci i strašni Bongo, Zbogom, Smogovci, Smogovci i biće iz svemira, Smogovci u ratu, Kanjon opasnih igara, Matko na štakama. Ostala djela: Pustinjakov pupak, Manijak, Ljubav na crnom baršunu, Hrvatska Bogorodica (romani); Hrvatska povjesnica (knjiga s povijesnom tematikom); Tomislav i Adriana, Dan kad se rodio Isus (pripovijesti); Zagrebačke legende, Naš dragi Zagreb.

Hrvoje Hitrec - Eko Eko

Hrvoje Hitrec - Matko na štakama

Hrvoje Hitrec - Smogovci

Hrvoje Hitrec - Smogovci u ratu

Hrvoje Hitrec - Zbogom Smogovci