Vladan Desnica - Pravda lektira

Vladan Desnica - Pravda

Vladan Desnica - Pravda

 

Pisac se prisjeća svoje nedjeljne šetnje, kada je ugledao muškarca koji nemilosrdno, s bijesom na licu, tuče ženu. U prvi tren se naljutio i želio je napasti i zaustaviti muškarca, svjestan da jači tuče slabijeg. Poriv za obranu slabijeg bio je u tom trenutku vrlo jak. Ali tada je ugledao sredovječnog čovjeka, koji s rukama u džepu zainteresirano promatra tuču i ne miješa se.

 

Pisac se sada zamislio. Možda taj čovjek ima više nego dobar razlog da tako napada tu ženu. Dok je tako stajao i razmišljao naišao je mladić. Vidjevši tuču naljutio se, ne samo na muškarca, već i na dva neaktivna promatrača i napao muškarca. Žena se izvukla iz gužve i nestala, a na poprištu su ostala dvojica u oštroj tuči. Pisac je postao svjestan da se situacija sada promijenila i da razlog tuče ima sasvim drugačije značenje od onog prije. Naišao je još jedan čovjek sa djetetom i umiješao se. Sada je na poprištu bilo troje koji se tuku i dvoje koji promatraju, a razlog tuče se opet promijenio. Svu tu gužvu razbilo je pojavljivanje policajca. Tuča je naglo prestala i svi su se razišli, a pisac je ostao sa uvjerenjem da je pravda zadovoljena već s tim što su svi potrošili višak energije.

 

Pravda - 9. – 14. stranica

 

Likovi - Pisac, muškarac, žena, sredovječni čovjek, mlad čovjek, čovjek s djetetom

 

Nasmijalo me str. 13.


Eto, sve iz milosrđa i u ime čovjekoljublja, tri se ljudska stvora dozlaboga za nečiju korist i za nečiju pravicu. A malo podalje dva nedostojna egoista ni prstom da maknu za svoga bližnjega. A dva egoista, tri napadača, četiri isprebijana. Među samih pet - šest ljudi, našlo se, eto grešnika svake vrste: krivaca zbog sudjelovanja u tučnjavi, i krivaca zbog komotnog nesudjelovanja; krivaca zbog uplitanja u tuđe i nepoznate poslove, krivaca zbog neuplitanja; nečovječnih mlakonja i rabijatnih čovjekoljubaca; krivaca zbog samovoljnog uspostavljana pravde, i krivaca zbog sprečavanja da pravda, makar i samovoljno bude uspostavljena!

 

str. 14.
Višak nakupljene energije bio je potrošen i rasplinjavao se u mlakom nedjeljnom popodnevu. Pravdi je bilo udovoljeno.

 

Dojam o djelu - Od svih priča Pravda mi je bila najinteresantnija. Zaista se često nađemo u situacijama kad brzopleto reagiramo, a da ne znamo pravi razlog onog sa čim smo se susreli. Premda je sa strane piščev postupak izgledao ružno, pokazalo se da je bio razuman.

__________________________________

 

Vladan Desnica - Pravda

 

Vrsta djela - kratka novela napisana u prvom licu. Svi događaji su se dogodili u kratkom vremenu i pripovjedač se orijentirao samo na njih.

Tema - pravda s velikim brojem tumačenja.

Mjesto radnje - gradska ulica. Nije rečeno o kojoj se gradskoj ulici radi što znači da radnja može biti odigrana bilo gdje.

Vrijeme radnje - nije precizno određeno. Rečeno je da se radnja odigrala "jedno nedjeljno popodne, prije više godina" što nam daje do znanja da se mogla odigrati bilo kada.

 

Podnaslov novele Pravda je Scena s ulice, a radi se o noveli ispričanoj na neobičan način, o događaju koji se dogodio na ulici. Novela je ispričana u prvom licu, a glavi lik je pripovjedač ili autor djela. On je bio očevidac jednog događaja koji se dogodio mnogo godina prije, a sada ga je odlučio ispričati i dati svoje viđenje o njemu. Specifičnost novele leži u tome da se čitatelja odmah uvodi u radnju, nema klasičnog uvoda kojim se obično započinje priča kako bi se upoznali s radnjom i likovima. Tako se odmah upoznajemo sa zapletom jer pripovjedač šetajući naišao na scenu kako muškarac tuče ženu.

 

Iako nam se u početku čini kako će intervencija mladića, koji će malo nakon toga naići, spasiti ženu, ali i pridonijeti raspletu radnje, to se ne događa. Žena se spasila od batina, ali u taj čas naišao je stariji čovjek i tada radnja odlazi do vrhunca. Rasplet dolazi naglo i to kada se pojavi policajac. Tada se svi akteri razbježe. Isto tako možemo zaključiti da se ne radi o klasičnom raspletu jer obično smo upoznati s malo više detalja o likovima i samoj radnji. Osnovni smisao djela može se naći u zadnjoj rečenici koja glasi "Pravdi je bilo udovoljeno". Pripovjedač priča o događajima kojima je prisustvovao nudeći nam svoje viđenje. S time što je djelo napisano u prvom licu, izbjegava se svaki pokušaj da bude neutralan i objektivan. No, iako autor u djelu postavlja brojna pitanja jer njima želi riješiti svoje nedoumice i neodlučnost, a razmišljanjem želi saznati tko je u pravu, a tko u krivu, novela ima otvoren kraj jer niti jedan odgovor ne saznamo.

 

Jezik u noveli je jednostavan, a ponekad je prožet i humorom kojim pripovjedač odiše jer događaj prati iz distance. Možemo primijetiti i elemente pravnog govora jer postoji mnogo retoričkih pitanja. Također, mnogo puta možemo primijetiti kako je autor određene riječi stavio u zagradu. Time nam pobliže želi objasniti na što je mislio, a njima se i uspostavila prisnost između autora i čitatelja.

 

Kratak sadržaj - Pripovjedač je šetao gradom jednog popodneva u nedjelju prije nekoliko godina. I tijekom te šetnje naišao je na uznemirujuć i grozan prizor, jedan je muškarac tukao ženu. Htio je odmah nasrnuti na muškarca kako bi ženu obranio, no zastao je pod nekom sumnjom. U taj isti čas ugledao je kako pored njega stoji nizak muškarac koji je scenu promatrao, držeći ruke u džepovima dok mu je na licu stajao cinični osmijeh. Pripovjedač je bio pokoleban tim cijelim prizorom promatrača pa je i sam odlučio stati u istoj pozi, sve promatrati i naposljetku, ne pomoći ženi. Tada je na sve načine pokušao sebe opravdati što ne pomaže ženi pa je razmišljao o tome kako je žena možda zaslužila takvo ponašanje svog muža.

 

Možda je napustila teško bolesno dijete i odlučila pobjeći s ljubavnikom pa je njezin muž s pravom bijesan na nju. I dok je pripovjedač razmišljao o tome je li žena uistinu kriva, naišao je mladić koji je pod rukom imao teniski reket. Bez imalo razmišljanja odmah je nasrnuo na muškarca kako bi ženu obranio, ali prije toga s prijezirom je pogledao dvojicu promatrača koji nisu učinili ništa.

 

Muškarac tada pusti ženu, a ona ubrzo dođe k sebi. Očisti se od prašine i odmah popravi frizuru. Pripovjedač je to odmah zapazio, a iz toga je dobio i loš dojam, da bi nakon toga i osjetio olakšanje što ženi nije pomogao. Žena je odmah nestala, a dvojica muškarca su nastavila tučnjavu. Tada se pojavi s druge strane ceste stariji muškarac koji je nosio dijete u naručju.

 

Ubrzo je sklonio dijete na sigurno te je s nevjericom pogledao dvojicu muškarca koji su promatrali cijeli prizor tučnjave. Priključio se tučnjavi na način da je krenuo obraniti muškarca koji je bio stariji jer je zaključio kako njemu treba pomoć. Tako su u tučnjavi sudjelovala trojica muškarca, a niti jedan nije znao pravi razlog tučnjave. Vodili su se onim što su vidjeli na prvi pogled. Uskoro se pojavio policajac i svojom pojavom čudesno djelovalo na tučnjavu. Čim su sva trojica uočili policajca u isti tren su se razbježali i tako je tučnjava završila.

 

Novela Pravda napisana je u prvom licu, a autor je opisao radnju kojoj je nazočio prije par godina kao očevidac.

 

U noveli ne postoji klasičan uvod gdje bi nas autor mogao upoznati sa situacijom ili likovima, već se čitatelje odmah uvodi u zaplet zbivanja, a to je tučnjava žene. Kada se mladić umješta u tučnjavu kako bi obranio ženu, pretpostavlja se da će nastupiti rasplet jer se žena spasila i otišla. No, to se ne događa. Tučnjava između dvojice muškaraca se nastavlja što dovodi do vrhunca radnje kada se umiješa i treći muškarac. Rasplet se događa tek kada se pojavi lik policajca, a on nastupa isto onako naglo kako je došlo i do zapleta. Kada se policajac pojavi svi likovi se povuku. No, moramo znati da u ovoj noveli rasplet nije tipičan. Na kraju priče mnogi detalji ostaju nedorečeni. Ne znamo je li žena trpjela obiteljsko nasilje, zašto je došlo do tučnjave te tko je prvi počeo. Cijeli smisao raspleta i priče daje nam zaključak novele koji završava autorovom rečenicom: Pravdi je bilo udovoljeno.

 

Autor tijekom cijele priče postavlja mnoga pitanja oko samog događaja te prevladava često i njegov monolog. No, odgovori na sva ta pitanja na kraju izostaju pa iz toga razloga možemo reći kako se radi o otvorenom završetku. Početak novele započinje riječima Jednog nedjeljnog popodneva, prije više godina... To nam ukazuje da riječ o formuli te da se ispričani događaj mogao dogoditi i na nekom drugo mjestu i u neko drugo vrijeme. Autor pokušava s pravnog aspekta sagledati neke situacije, a sve to postavljajući veliki broj retoričkih pitanja, dok odgovori izostaju. Razlog tomu je taj da sami sagledamo događaje, a uz to autor nam ukazuje da stvari ponekad možda i nisu onakve kakvima se čine. Autora smeta što se mnogi ljudi ponašaju prema unaprijed danim normama. Tako imamo priliku vidjeti kako dvojica muškarca reagiraju bez razmišljanja i znanja o tome što se točno dogodilo. Desnica nam svakim prolaznikom daje do znanja kako je tko od njih reagirao u kojem prizoru.

 

Tako možemo vidjeli testove morala, hrabrosti, inteligencije i solidarnosti. Iako nam se u prvom prizoru čini kako znamo što je pravedno jer muškarac tuče ženu, stariji muškarac to nije mogao znati. On se umiješao u tučnjavu kako bi obranio starijeg sudionika. Desnica nam daje zaključak da pravda nije jedna već postoji velik broj pravda koje su relativne. Kod velikog broja rečenica autor koristi zagrade kojima nam nudi objašnjenje događaja ili nas navodi da zauzmemo isto mišljenje i stav kao i on.

 

Likovi - Pripovjedač, nizak muškarac, mladić, stariji čovjek

 

Pripovjedač – svjedok cijelo događaja. On nam prikazuje scenu tučnjave onako kako ju je on doživio. On je promatrač te ne sudjeluje u događaju. Iako je u početku zaključio da je muškarac napadač, a žena žrtva, on nije siguran u svoje zaključke pa se odlučio ne miješati. U nekim trenucima se čini da djeluje kao odvjetnik jer nam često iznosi svoje mišljenje sagledano s više strana.

 

Nizak muškarac – ravnodušno i bez ikakve mogućnosti upletanja u cijeli događaj on promatra scenu. Njegov cinični osmijeh na licu može značiti da je mišljenja da se njemu ništa slično ne može dogodili ili jednostavno uživa u cijeloj sceni.

 

Mladić – samouvjeren i siguran u sebe. Reagira u trenutku, a prije toga na njegovom licu može se iščitati osjećaj prezira prema pripovjedaču i nižem čovjeku koji promatraju tučnjavu. Procijenio je situaciju prema onom što je u prvi čas vidio te je zaključio da je žena žrtva, a da je muškarac napadač.

 

Stariji čovjek – brižan prema djetetu, te istog zaključka kao i mladić. I on je s prezirom pogledao prema pripovjedaču i starijem čovjeku, ali zaključio je da pomoć treba starijem sudioniku tučnjave koji je na početku tukao ženu, samo on to ne zna.

________________________________

 

Vladan Desnica počinje sa stvaranjem između dva rata, ali punu afirmaciju doživljava tek posle Drugog svetskog rata, i to romanom Proljeća Ivana Galeba(1957). On je pisac izuzetne intelektualnosti, velikog znanja, naglašenog senzibiliteta i sluha za moderno stvaranje.

 

Primer za takvo moderno stvaralaštvo je i pomenuti roman koji u našoj književnosti sasvim ruši shvatanja o proznom stvaralaštvu i zagovara novu formu i nov postupak u stvaranju romana. Stoga je ovo njegovo delo i danas savremeno i aktuelno kada su u pitanju savremeni oblici romana i traženje uzora za roman - esej, za intelektualno monologiziranje u romanu. Vladan Desnica je srpskog porekla, rođen u Zadru 1905. godine. Njegov otac je bio jedan od najuglednijih Srba u Dalmaciji s kraja 19. veka; u njegovom vlasništvu je bila i kula (dvorac) junaka Stojana Jankovića u Islamu, koju su srušili hrvatski vojnici tokom pada Krajine u ovom ratu (1991 - 1995).

 

Desnica je studirao prava u Zagrebu i Parizu, ali je pratio i filozofiju, a bavio se i muzikom - bio je izuzetna i svestrana kulturna ličnost, što je ostavilo dubok trag u njegovom proznom stvaralaštvu. Od dela koje je napisao najpoznatija su: Zimsko ljetovanje (1950), Olupine na suncu (1952), Proljeća Ivana Galeba (1957), Pesme Slijepac na žalu (1956), pripovetke Tu, odmah pored nas (1957). Umro je 1967. godine.

 

Vladan Desnica - Proljeća Ivana Galeba

Vladan Desnica - Susjedi

Vladan Desnica - Zimsko ljetovanje

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Vladan Desnica - Pravda

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u