Vladan Desnica - Susjedi lektira

Vladan Desnica - Susjedi

Vladan Desnica - Susjedi

 

Ovo je jedna od retkih pripovedaka Vladana Desnice čija se radnja dešava u gradskoj sredini, tačnije u Zagrebu. Međutim, pisac i dalje bira veoma ograničen prostor koji omogućava detaljniji prikaz likova koji ga nastanjuju. Stavljajući junake ove pripovetke u zatvoren i ograničen prostor njihovih stanova, pisac istovremeno ostvaruje i veoma skučenu mogućnost događaja od kojih polazi u građenju svojih priča. Prema rečima Aleksandra Tišme, Desničinom pripovedačkom temperamentu i umetničkoj zainteresovanosti takva skučena zbivanja upravo i odgovaraju najviše. Ona ne uzburkavaju mirni, umrtvljeni tok života, - pokrenu ga tek toliko da se u njemu mogu jasnije ispoljiti odnosi i karakteri. To je piscu jedino i potrebno (...) Događaj je samo povod da se dočaraju likovi, odnosi (...)  

 

Polazeći od samog naslova pripovetke, možemo uočiti njen osnovni motivacioni plan. Ostvarena kao fragmentarni prikaz triju porodica različitog porekla smeštenih u istu zgradu, ova pripovetka prikazuje različite junake i njihove usude. Odnos porodica prema spoljašnjem svetu pisac ostvaruje prikazom pojedinosti kojima su oni trenutno zaokupljeni: šećer, topla kuhinja, frižider i zimnica.

 

Navedene pojmove moguće je posmatrati kao razloge zbog kojih se nemir uvlači u domove triju porodica. Razlog noćne užurbanosti u kući Mardaševih bio je skroz izvanredan - novinska vest koja je saopštavala da je izvršena smrtna kazna nad starom trgovkinjom kod koje je pronađeno skladište skrivene robe.

 

Saznanje da poseduju u stanu dve sakrivene vreće šećera nije im dozvoljavalo smirenje sve dok ih nisu uništili otapajući ga u kadi. U njihovom poslu ometa ih zvuk zvona na ulaznim vratima zgrade. Uplašeni od nenadanog gosta, članovi porodice Mardaševih doživljavaju olakšanje saznavši da je poseta krenula kod njihovog "susjeda" demobilisanog borca Bože Sklende.


Time se i sama radnja prebacuje na treći sprat zgrade, u stan druge porodice. Saznavši da je drugoj porodici komisija oduzela i zapečatila sobe, naslućujemo njihov materijalni status: Prostrana sobetina, puna glomaznog namještaja. Monumentalni crni kredenac dominira cijelom sobom (...) Jedan ugao sobe odijeljen je dijagonalno napetim konopcem preko kojega se suše dječje pelenice. U sobi je sparno. Nešto zakmeča iz ugla.   

 

Između prvog i trećeg sprata na kojima su stanovale pomenute porodice, smešten je savetnik Stjepan Krnek koji je potekao iz bliže okoline. Kao njegovu najznačajniju osobinu pisac ističe to što "nije nikad sasvim prekinuo vezu sa selom". Porodica Krnekovih je prikazana kao veoma otuđena i izolovana: (...) nisu održavali vezu gotovo ni s kim i malo su zalazili u društvo: katkad bi uoči praznika pošli na kakvu zabavu narodskog stila (...) Krneku je bio neshvatljiv interes "kojim se ljudi zagrijavaju za neka maglovita, nekorektna pitanja. Držao je da bi općem dobru bilo najbolje pomognuto kad bi se ljudi ostavili tih "ishitrenih" i "bespredmetnih" problema i kad bi se svaki svojski pobrinuo za vlastito dobro (...)

 

Prikazujući Krneka kao čoveka koji je bio zainteresovan samo za svoj život i svoje probleme, Desnica oslikava otuđenost čoveka i nebrigu prema drugom u gradskoj sredini. Čujući lupu na haustoru i glasove po stubištu, Krnek je i dalje spokojno kutrio u svome krevetu, uvjeren da se sve to ne može da tiče njega (...) Između bučne razdraganosti na trećem katu i nijeme konsternacije na prvome, on je pretstavljao kao neki izolacioni sloj.

 

Krnekova zaokupljenost odnosila se prevashodno na san o frižderu koji je planirao kupiti pre rata. Međutim, ratni događaji su ga omeli u ostvarenju tog sna, ali "san o frižideru tinjao je zapretan; malo pomalo on je dobio za Krneka vrijednost simbola i Krnekova se misao navraćala na nj kao u oazu mira i domaće idile."

 

Naglašavajući junakovu želju i upornost u ostvarenju pomenutog sna, Desnica iznosi jedan od značajnih stavova svoje poetike: Jedino negubljenjem živaca može se popraviti propušteno, jedino smirenom upornošću, jedino grčevitim držanjem za realno može se nešto pozitivno postići.  

 

Nabavci frižidera u ovoj pripoveci pisac pridaje jedno više značenje koje junak sam otkriva: Činilo mu se da time povezuje, preko zjapeće pustoši petogodišnjeg rata, pretrgnutu nit svoga živovanja. Navedenom rečenicom pisac otkriva značaj određenog motiva ili sna u kriznim situacijama čovekovog života. Zahvaljujući svom snu o kupovini frižidera, pomenuti junak bio je motivisan da prevaziđe petogodišnju pustoš rata.

 

Istovremeno sa junakovom željom i voljom da ispuni svoj san, javlja se klica nemira u obliku bola u leđima koji je učinio bespredmetnim i nevažnim njegov dugogodišnji san. Strah od bolesti i smrti javlja se neočekivano, pred sam kraj pripovetke kao jedan od osnovnih motiva Desničine poetike. Ovom pripovetkom pisac nije uspeo da u potpunosti ocrta psihologiju tri različita društvena sloja, niti je stigao da detaljnije prikaže jedan ljudski lik, što je uobičajeni stvaralački postupak u većini njegovih pripovedaka. Samo je dotakao i skicirao probleme, ne ulazeći u detljniju analizu.

 

Priredila mr Nikolina Konjević

___________________________________

 

Vladan Desnica počinje sa stvaranjem između dva rata, ali punu afirmaciju doživljava tek posle Drugog svetskog rata, i to romanom Proljeća Ivana Galeba(1957). On je pisac izuzetne intelektualnosti, velikog znanja, naglašenog senzibiliteta i sluha za moderno stvaranje.

 

Primer za takvo moderno stvaralaštvo je i pomenuti roman koji u našoj književnosti sasvim ruši shvatanja o proznom stvaralaštvu i zagovara novu formu i nov postupak u stvaranju romana. Stoga je ovo njegovo delo i danas savremeno i aktuelno kada su u pitanju savremeni oblici romana i traženje uzora za roman - esej, za intelektualno monologiziranje u romanu. Vladan Desnica je srpskog porekla, rođen u Zadru 1905. godine. Njegov otac je bio jedan od najuglednijih Srba u Dalmaciji s kraja 19. veka; u njegovom vlasništvu je bila i kula (dvorac) junaka Stojana Jankovića u Islamu, koju su srušili hrvatski vojnici tokom pada Krajine u ovom ratu (1991 - 1995).

 

Desnica je studirao prava u Zagrebu i Parizu, ali je pratio i filozofiju, a bavio se i muzikom - bio je izuzetna i svestrana kulturna ličnost, što je ostavilo dubok trag u njegovom proznom stvaralaštvu. Od dela koje je napisao najpoznatija su: Zimsko ljetovanje (1950), Olupine na suncu (1952), Proljeća Ivana Galeba (1957), Pesme Slijepac na žalu (1956), pripovetke Tu, odmah pored nas (1957). Umro je 1967. godine.

 

Vladan Desnica - Pravda 

Vladan Desnica - Proljeća Ivana Galeba

Vladan Desnica - Zimsko ljetovanje

loading...
0 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Vladan Desnica - Susjedi

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u