Jules Verne - 20 000 milja pod morem lektira

Jules Verne - 20 000 milja pod morem

Jules Verne - 20 000 milja pod morem

 

Dajte malom englezu polovicu knjige 20 000 milja pod morem na materinskom jeziku, a drugu polovicu na francuskome, on će učiniti sve samo da bi je razumio, izjavio je jednom poznati dječji pisac Rudyard Kipling, otac Moglija i Riki - Tiki Tavija i tako najbolje i najkraće opisao privlačnost te neobične knjige. Morem plovi čudovište koje uništava brodove. Profesor Aronnax kreće u potragu za neprijateljem brodovlja i mornara. Čudovište je od čelika i plovi ispod mora... Tko je tajanstveni kapetan Nemo, neobične pustolovine ispod površine morskog plavetnila, uzbudljivi svijet o kojem niste ni sanjali i sve ostalo će vas oduševiti u ovom najboljem romanu velikog sanjara i genijalnog vizionara Julesa Vernea...

 

Današnjem čitaocu, okruženom najnovijim tehničkim aparatima, može biti čudno zašto je ovaj roman svrstan u žanr naučne - fantastike. Ali zato mora imati u vidu da su događaji ovde opisani pred kraj 19 - og stoleća i da je, recimo, prva savremena podmornica Holland američke mornarice konstruisana tek 1900. godine. Naime, Vernovi "pronalasci" stvoreni maštom inspirisali su naučnike i konstruktore za stvaranje novih tehničkih pronalazaka. Gotovo svi njegovi u mašti stvoreni aparati oživeli su tek desetak, pa i više godina kasnije. Zato su mu mnogi konstruktori i pronalazači odali zahvalnost jer ih je njegovo delo nadahnulo. Tako, na primer, konstruktor podmornice Sajmon Lek; jedan od prvih konstruktora dirižabla Di Mon, admiral HubertVilkins, koji je prvi pokušao da se podmornicom probije do Severnog pola, Viljem Bib, koji se prvi spustio u morske dubine više od jednog kilometra. admiral Berd, koji je prvi preleteo oba pola i zimovao na Južnom polu i, najzad otac astronautike Konstantin E. Ciolkovski - svi su ti znameniti ljudi nazivali Žil Verna svojim učiteljem, priznavali da je on probudio njihovo interesovanje i usmerio njihov životni put.

 

Književni rod: epika


Književna vrsta: naučno - fantastičan roman


Mesto i vreme radnje: Mora i okeani diljem planete u drugoj polovini 19-og stoleća


Tema, prostor i radnja romana

Tema ovog romana svjetske omladinske književnosti opis je putovanja profesora Aronaksa i dvojice njegovih pratilaca svjetskim morima u neobičnoj podmornici tajanstvenog kapetana Nema. Ideje ovog romana su ujedno bile i glavne poretačke ideje cijelog 19. stoljeća koje jos nije saznalo da znanost i napredak tehnologije mogu imati i svoje ružno lice. Opisivale su profesora Aronaksa zbog njegove strastvene predanosti znanosti. Suprotnost profesoru bio je kapetan Nemo koji od ostatka svijeta ljubomorno skriva svoja otkrića. U liku kapetana Nema prikazano je kako se čovjek može izolirati od svijeta i sami završiti u zločinu zbog postavljanja granice između dobra i zla. Radnja romana odvija se uglavnom u podmorju Indijskog, Tihog i Atlantskog oceana te crvenog mora i Sredozemlja. Započinje 1867. godine kada je krenula potraga za "čudnom nemani" dana 7. studenog iste godine dospjeli su putnici s fregate "Abraham Lincon" na "Nautilus" i na njemu proveli gotovo deset mjeseci. To je vremenski okvir ove neobične iuzbudljive pustolovne priče.


Ideja: Osvetoljubivost i mržnja mogu pomuti i najgenijalnije umove, a sloboda i vera u život nemaju alternativu.

 

Jezik i stil pisanja

Izvorni oblik romana je na francuskom jeziku stoga ne možemo govoriti puno jeziku pisanja, već samo o nekim stilskim posebnostima. Pisac se u ovom romanu pokazao kao izvrstan pripovjedač, te nam svoje likove iz poglavlja u poglavlje vodi kao iz epizode u epizodu. Za pripovjedača romana pisac odabire profesora Aronaksa koji pripovijeda u 1. licu, a time opisi putovanja i znanstvenih otkrića čitatelju postaju privlačniji i uvjerljiviji. Prilikom pripovijedanja pisac miješa književno - umjetnički stil sa znanstvenim. Čitajući djelo trebamo obratiti pažnju na: zanimljivu i uzbudljivu fabulu, posebnosti pripovijedanja u 1. licu, te postupno karakteriziranje likova.

 

Fabula

Roman počinje pričom moreplovaca koji su 1866. godine u moru sretali ogromno "čudovište" vretenastog oblika koje s vremena na vreme širi svetlost. Nekim je ličilo na ploveći greben  ili ostrvo. Drugi su ga upoređivali sa čuvenim belim kitom, strašnim "Mobi Dikom" iz Ledenog mora.
Zaplet nastaje kad "čudovište" 5. marta 1866. godine udari i ošteti brod "Moravijan", a pet sedmica kasnije i brod "Skotiju". Bio je to poziv na uzbunu. Trebalo je naći i uništiti neman, Sjedinjena Američke Države, pod pritiskom javnog mnenja, spremiše jednu ekspediciju da goni tog narvala. Fregata "Abraham Linkoln" ubrzo je naoružana za borbu. Na ovaj brod, po pozivu ministra mornarice, ukrcava se i gospodin Pjer Aronaks, profesor prirodnih nauka iz Pariza. Komandant broda bio je Faragat. On i brod su bili jedno biće. On je bio duša, a brod telo. Ali brod je, pored najboljeg lovačkog pribora, imao nešto još dragocenije: Neda Landa, kralja okeanskih lovaca.

 

Dugo se plovilo bez ikakvih događaja. Puna tri meseca Abraham Linkoln je obilazio severni deo Tihog okeana i ništa. Svi se obeshrabriše i samo da kapetan Faragat nije bio tako tvrdoglav, brod bi se odmah vratio. Trećeg dana pri isteku vremena za povratak Ned Land ugleda "čudovište". Sledi opis borbe u kojoj se neman poigrava sa posadom Abraham Linkolna: - Električna svetlost se odjednom ugasi i dva ogromna mlaza vode se sručiše na palubu obarajući ljude i lomeći sve... Profesor Pjer Aronaks, njegov sluga Konsej i Ned Land nađoše se u moru, ali se spasiše tako što isplivaše na ploveće ostrvo. Bilo im je jasno da se nalaze na "čudovištu" i spoznaše da je ono delo ljudskih ruku. Podmornica je izvesno vreme mirovala, a onda se polako počela kretati dok su se brodolomnici za nju čvrsto držali. Trebalo je što pre stupiti u vezu sa bićima u toj spravi jer je bilo opasno ako bi ona zaronila u more. U svanuće Nedu dosadi i on poče da lupa u čelični oklop koji je odzvanjao. - Začu se škripa brave. Jedan poklopac se diže i neki čovek se pojavi, uzviknu i nestade ga. Ubrzo zatim pojaviše se neki ljudi i odvukoše nas unutra.

 

U jednu od kabina, gde su bili smešteni, uđoše dva čoveka i razgovarahu na nekom nepoznatom jeziku. Profesor pokuša da stupi u razgovor na francuskom, pa na latinskom; sluga Konsej je govorio nemački, Ned engleski, ali rezultata nije bilo. Pridošlice odoše bez odgovora. Ned je bio ljut jer je bio gladan kao pas. Uskoro su dobili neka odela načinjena od nepoznate tkanine, potom i ribu za jelo. Ned je počeo da planira kako da pobegne u slobodu. Zamislio je da pobije sve na podmornici i onda da njome zagospodari. Kad je sledećeg juta sluga sa podmornice doneo hranu, Ned ga zgrabi za gušu, profesor i  Konsej pritčaše da to spreče. U tom trenutku ču se na francuskom:

 

- Smirite se, Lande, a vi profesore, slušajte! Bio je to glas komandanta podmornice. U nadmudrivanju ko je koga uznemirio i napao kapetan Nemo nudi im slobodu na podmornici uz uslov da se odreknu civilizacije. Tome se protive svi, a najviše Ned Land. Obraćajući se profesoru kapetan Nemo otkriva da profesora poznaje i sugeriše mu da se on neće žaliti na udes jer u svojoj biblioteci na podmornici ima sve njegove knjige o morskim dubinama. - Vi ste u svojoj knjizi doprli do najdalje tačke koju vam je dozvolila zemaljska nauka. Ali, vi ne znate sve, vi niste sve videli... Putovaćete kroz začarane predele. Stalno će te biti iznenađeni i očarani.

 

Nautilus
Kapetan je pogodio slabu tačku profesora, koji radi nauke prihvata da se odrekne slobode. Na podmornici "Nautilus" profesor Aronaks saznaje da su sva jela plod mora, kao i to da su ona specijalna odela napravljena od konaca morskog bilja; dušek je od najmekše morske trave, pero za pisanje od zuba kita, a mastilo od tečnosti koju izbacuju sipe, cigarete su od posebne vrste algi bogate nikotinom. Kapetan Nemo dalje govori o morskom carstvu koje se ispoljava u mineralnom, životinjskom i biljnom carstvu. Posebno naglašava da je prava sloboda u morskim dubinama jer na nju nema uticaja kopnenih despota (vladara). Nakon toga, Nemo vodi profesora u obilazak podmornice. Sledi detaljan opis prostorija sa nameštajem, umetničkim eksponatima, kao i bogatih zbirki biljaka, ali i nepoznatih aparata i instrumenata.

 

Opis Nautilusa

Podmornica je u obliku cigarete, dugačka je 70 metara, oklopljena je spolja i iznutra pregradama, koje su spojene gvozdenim polugama u obliku slova T. Oklopi su napravljeni od najtvđeg debelog čelika. - Kormanoš se nalazi u jednom staklenom kavezu na leđima "Nautilusa", a iza tog kaveza je jedan snažan reflektor čiji zraci  osvetljavaju more na pola milje svuda okolo. Površina "Nautilusa" ličila je na krljušti morskih životinja.

 

Šuma na ostrvu Krespo

Šuma se sastojala od ogromnog razgranatog bilja. Morska trava i drugo bilje raslo je u oštroj pravoj liniji. Iz zemlje je štrčalo oštro stenje. Bez korenja, bilje je od tla tražilo samo privremen oslonac, a ne životne uslove. Ribe - mušice su letele s grane na granu kao jato kolibrića.

 

Tajne morskih dubina

Kad je posle nekoliko dana profesor dobio poziv za lov na ostrvu Krespo, tome se mnogo obradovao Ned Land, koji je stalno kovao planove za bekstvo. Međutim, Pjer je bio iznenađen, a Ned razočaran kad saznadoše da je ostrvo u morskim dubinama. Za šetnju van podmornice obukli su specijalna odela - skafandere do tad neviđene.

 

Dok Nautilus plovi, kroz prozore salona profesor Aronaks, Konsej i Ned Land  posmatraju neobičan svet morskih dubina, olupine potopljenih brodova. Nakon dva meseca, podmornica se nasukala kod obala Papuazije. Ned, profesor i Konsej odlaze na kopno u potrazi za hranom, ali, i s verom da mogu pobeći. Nalaze mnogo povrća, banana i hlebno drvo, a sledećeg dana Ned ubije neku šumsku svinju, Konsej uhvati redak primerak rajske ptice koja se opila od čudnih oraha. No, veselju ubrzo dođe kraj pošto ih napadnu urođenici strelama i praćkama, te se jedva spasu bekstvom na podmornicu i tek tad bi im jasno kao ih je kapetan lako pustio da odu na kopno. Narednog dana divljaci navale na palubu Nautilusa, ali ih jaka struja odbaci s podmornice. Posle toga posada podmornice odlazi u lov na školjke. Tom prilikom kapetan Nemo spasava od napada ajkule siromašnog  Indijanca, lovca na bisere, i poklanja mu punu kesu bisera.

 

U borbi sa ajkulom kao hrabar i spretan borac pokazao se i Ned Land, koji je pomogao kapetanu da savladaju neman. Drugi put Ned se istakao kad je iz velike daljine harpunom, posle uzbudljive borbe, ubio ogromnu morsku kravu, koja je u jednom trenutku u zubima nosila njihov čamac. Sledi niz dogodovština od kojih valja pomenuti onu kad posada podmornice sa potopljenih brodova u blizini Španije iznosi silne kovčege zlatnih i srebrnih poluga; kad plove kroz vrelu vodu podvodnih vulkana kod ostrva Santorina; kad profesor i kapetan Nemo u dugotrajnoj šetnji van podmornice nailaze na potopljeni kontinent Atlantidu.

 

Tu pred mojim očima, u stvari, pojavljivao se srušen, razoren, potopljen grad, s razbijenim krovovima, porušenim hramovima, razvaljenim svodovima, stubovima poleglim po zemlji. Tu nam profesor skreće pažnju na legendu u vezi sa ovim kontinentom koja sad postaje" istina". U daljem krstarenju kroz razna mora i okeane posada Nautilusa se susreće sa ogromnim brojem kitova ubica, koji su bili napali obične kitove i tom prilikom, koristeći se silnom tehnikom, masakrira kitove - ubice. Nakon toga, posada Nautilusa se bori sa neverovatno velikim polipima (oktopodima), dugačkim preko osam metara.

 

Podmornica se našla u skoro bezizlaznom položaju u ledenim vodama Južnog pola. Bila je okovana debelim slojem leda. Prolazili su dani, a ona nije mogla da izađe na površinu i uzme svež vazduh, pa su ljudi gubili dah; profesor se onesvestio. Spas je došao kad je kapetan Nemo svu raspoloživu električnu energiju usmerio u zagrevanje vode. Priča se završava na suprotnom delu planete u Severnom moru. Da li slučajno, ili namerno podmornica se našla u silnom vrtlogu. Kapetan Nemo je van sebe u nekoj vrsti transa. Profesor Aronaks, Ned Land i sluga Konsej odluče da pobegnu. ali situacija je skoro beznadežna. Tom prilikom prolaze kroz sobu kapetana, koji zuri u sliku žene i dva deteta, i slušaju ga dok kroz jecaje kaže:

 

- Zbog tebe (misli na jedan brod) izgubio sam sve što sam voleo i obožavao: otadžbinu, ženu, decu, roditelje. Sve što mrzim tu je. Njegove poslednje reči bile su: - Svemogući, Bože! Dosta! Dosta!

 

Begunci su prošli pored njega i izašli na palubu gde su se ukrcali u jedan čamac. U tom trenutku usledio je silan udarac i čamac je odbačen kao iz katapulta. Profesor se osvestio u jednoj ribarskoj kolibi lofotskog ribara i video da su tu i njegovi prijatelji. On na kraju kaže da ne zna šta je bilo sa Nautilusom i kapetanom da li ih je okean progutao ili i dalje krstare njegovim dubinama.

 

Glavni likovi

Kapetan Nemo - 20000 milja pod morem nije roman o podmornici, već o njenom kapetanu, buntovniku, sanjalici, osvetniku. U njemu je Jules Verne ostvario svoj ideal naučnika, borca i čoveka. Kapetan Nemo je potomak stvarne istorijske ličnosti, poznatog sultana Tipu - sahiba, vladara poslednje slobodne države na jugu Indije, koji je poginuo u ratu s Englezima 1799. godine.

 

Bio je visok, otmenog držanja; njegove crne oči gledale su sa nekakvom hladnom sigurnošću i prodirale su čak u dušu. Iz njegovog pogleda zračio je vrlo energičan i hrabar čoveka. Izgledao je gord; čelo mu je odavalo visoke misli i veliku otvorenost. Nisam mogao da ocenim da li je imao 30 ili 50 godina. Nemo je moćan i bogat čovek koji se odrekao ljudi, kopna, čak i sopstvenog imena (lat. nemo - niko). Iz mora uzima sve što mu je potrebno od energije do hrane i sirovine za odeću. Vrstan je poznavalac tehnike, fizike i drugih nauka, mnogih jezika i umetnosti. To je osoba snažnog duha. Tek pri kraju svog boravka u podmornici profesor Aronaks doznaje da je Nemo izgubio ženu i decu i da zbog toga pati.

 

Nema spoznajemo u različitim situacijama: kad spasava siromašnog lovca na bisere, kad pomaže pobunjenike sa ostrva Krit, kad tuguje za poginulim članovima posade, ali vidimo i njegovu mračnu stranu kad nemilosrdno uništava ratni brod. Na kraju ga zatičemo u trenucima slabosti i pokajanja pošto je moć koju je imao u rukama i koja mu je omogućila da sudi ljudima, postala njegovo prokletstvo.

 

Profesor Pjer Aronaks francuski je prirodoslovac i svjetski poznat stručnjak čije je znanstveno mišljenje bilo presudno za pokretanje ekspedicije. Međutim, kada nesretnim slučajem s dvojicom prijatelja postaje zarobljenik na podmornici Nautilus, profesora kao znanstvenika zanosi mogućnost otkrivanja novih svjetova u morskim dubinama. Želi sve vidjeti, sve zabilježiti i zbog oduševljenja mnoštvom novih otkrića ne osjeća nostalgiju niti želju da pobjegne. Divi se kapetanu Nemu i njegovim tehničkim dostignućima i sluti da je taj neobičan čovjek u srcu nesretan i očajan. No, za njihov je odnos presudan bio okrutan i nemilosrdan Nemov napad na ratni brod. Tada i profesor Aronnax uviđa silinu kapetanove želje za osvetom. Kao razuman i osjećajan čovjek donekle ima razumijevanja za veličinu i tragiku Nemove osobe i motive koji ga potiču.

 

Profesorov je glavni pokretač znanstvena znatiželja, no strast za znanstvenim spoznajama ne želi pretpostaviti čovječnosti, pa na koncu odluči pobjeći sa svojim prijateljima. Naravno, svoje zapise s putovanja iznijet će javnosti jer smatra da znanstvene spoznaje nisu vlasništvo jednog čovjeka već općeljudsko dobro.

 

Flamanac Conseil profesorov sluga, (fran. conseil - savjet, savjetnik), odan je, smiren i praktičan. Radi sve za dobrobit svoga gospodara, reklo bi se daje hladan i bezosjećajan, ali ne - on je svoj skromni život podredio služenju jednom velikom čovjeku.

 

Ned Land prostodušni je Kanađanin, čovjek koji voli slobodu, prostranstva, lov i guši se u zatvorenoj podmornici. Čezne za rodnim krajem, a prijao bi mu i obrok sa životinjskim mesom. Nagao je, ne nose ga znanstveni motivi već želja za slobodom te uporno planira bijeg. On je oličenje životne vitalnosti.

 

Kompozicija i vrsta djela - 20 000 milja pod morem je znanstveno fantastični roman. Kako je moderna znanost i tehnologija jako nadmašila Verneova predviđanja ta nam tvrdnja može biti malo neuvjerljiva. Ali činjenica je da mnogi danas upravo Julesa Vernea smatraju začetnikom znanstveno - fantastične književnosti. Za razliku od mnogih prijašnjih autora on je u svojim romanima težio tome da se sve zasniva na znanstvenoj podlozi i da je sve to moguće u bližoj budućnosti. Tako je u romanu predvidio izgradnju podmornice, mogući način njenog pogona i mogućnost iskorištavanja podvodnog svijeta. Moramo napomenuti kako je u Francuskoj sagrađena prva prava podmornica 1899. godine. Imala je velike sličnosti sa verneovom podmornicom u romanu.

 

U školskom lektirom izdanju roman je skraćen kako bi bio pristupačniji mlađem čitatelju jer originalan tekst sadrži mnoge pojmove iz zemljopisa, kemije i fizike. Osim toga nagomilani su i opisi i nabrajanja o životinjskim i biljnim vrstama koji odvraćaju pozornost čitatelja.

 

Događaje u romanu pisac je poredao kronološki, u vremenskom slijedu od saznanja o pojavljivanju nemani, dolaska likova na podmornicu pa sve do njihovog bijega. Boravak likovana podmornici pisac nam prikazuje kao epizode putovanja oko svijeta, a svako poglavlje nosi naslov u kojem je sažeta glavna tema poglavlja. Zanimljivo je to što nam sam završetak romana ne daje pravi odgovor o sudbini Nautilusa nego ostavlja mogućnost nastavka priče o kapetanu Nemu.

 

Zaključak

U njegovim romanima naći ćemo pogrešnih mišljenja i netočnih podataka. To nisu bile samonjegove zablude, već i zablude njegova vremena, međutim time njegova zasluga promicateljaznanosti nije umanjena. Mnogi su veliki ljudi, među njima znanstvenici i istraživači isticalikasnije da su za svoja djela i pothvate nalazili poticaje u knjigama nadahnutoga Izmišljatora.

 

Među njima je i slavni američki avijatičar i istraživač admiral Richard Byrd. Godine 1929. u trenutku kad polijeće zrakoplovom na Južni pol, onima koji ga ispraćaju i oduševljeno mu mašu, admiral se obraća riječima - To me Jules Verne vodi. Vernea su odmah sa oduševljenjem prihvatili mladi čitatelji, a "gutali" su ga i stariji. Spomenimo da su neki njegovi romani tiskani najprije u nastavcima u podliscima dnevnih novina kako bi bili dostupni širem čitateljstvu. Napokon, možemo se zapitati kako i koliko današnji tinejdžeri, koji se igraju naračunalima, doživljavaju već pomalo naivan i zastarjeli svijet Vernovih junaka? Odgovor je: - osamdeset godina nakon piščeve smrti njegova djela se tiskaju posvuda i u najrazličitijoj opremi - od raskošnih reprint izdanja (ponovljeno tiskanje prvotnog ili starijeg izdanja istog naslova) do jeftine džepne knjige ili školske lektire.

________________________________

 

Jules Verne (8. 2. 1828. – 24. 3. 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike. U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi. Znanstveno - fantastičnim romanom Pet tjedana u balonu stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman Pustolovine kapetana Hatersa, čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom Putovanje u središte Zemlje. Preveden je na sve europske jezike.

Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti. Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se pojavljuju u djelima drugih autora. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti.

 

Jules Verne, slavan po svojim djelima Put oko svijeta u 80 dana, 20 000 milja pod morem, Put u središte Zemlje, Put na Mjesec, Djeca kapetana Granta. Jules Verne je danas najprevođeniji autor u svijetu nakon Agathe Christie. Neke njegove ideje, primjerice svemirska putovanje i podmornice uvelike su prethodile svojem vremenu. Primjerice, Put na Mjesec napisan je 6 godina prije nego je Šenoa napisao svoj prvi roman "Zlatarevo zlato". Julesa Vernea zovu i ocem znanstvene fantastike. Zanimljivo je da Verneov otac nije htio da njegov sin postane pisac. Kad je saznao za to, ukinuo mu je financijsku potporu pa je ovaj morao zarađivati kao burzovni broker. Taj posao nije volio premda je bio dobar u njemu. Zanimljivo je i to da je jedan Verneov roman ostao preko 100 godina skriven od očiju publike, sve do nedavno. Naime, Verne je još 1863. napisao roman Pariz u 20. stoljeću, u kojem je predočio moderne ideje poput kompjutora, kalkulatora, nebodera i svjetske komunikacijske mreže (slične internetu), no nakladnik ga nije htio objaviti jer je mislio da je roman previše pesimističan. Verne je spremio rukopis romana u sef, gdje ga je otkrio tek njegov praunuk 1989. godine. Tako je taj roman objavljen prvi put tek 1994. godine, 89 godina nakon smrti autora.

21 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Jules Verne - 20 000 milja pod morem

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin   Kako to kaže književnik Milorad Pavić, lik Onjegina sačinjavaju tri elementa. Prvo, autobiografski… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u