Jules Verne - Djeca kapetana Granta

U srpnju 1964. lord Glenarvan, njegova žena lady Helena i njezin rođak major MacNabbs tijekom pokusne vožnje jahtom "Duncan" uhvatili su morskog psa, i u njegovu želucu pronašli bocu s tri poruke - jednu na francuskom, jednu na njemačkom i jednu na engleskom jeziku. Poruke su bile oštećene od vode pa se neke riječi nisu vidjele. Nakon proučavanja i kombiniranja, od te tri nepotpune poruke služili su jednu koja je glasila:

- 7. lipnja 1862. trojarbolnjak Brittania iz Glasgowa potonuo je na obalama Patagonije, na južnoj hemisferi. Ploveći prema obali, dva mornara i kapetan Grant nastojat će da stignu do kontinenta, gdje će ih zarobiti okrutni Indijanci. Oni su bacili ovu poruku u more na... geografske dužine i 37 stupnjeva i 11 minuta geografske širine. Pružite im pomoć inače su izgubljeni.

Kada su odgonetnuli poruku znali su da treba organizirati potragu za preživjelima s "Brittanie", ali su dali i oglas u novine da im se jave svi zainteresirani za sudbinu ovog broda i njegove posade. Na oglas su se javila djeca kapetana Granta - šesnaestogodišnja Mary i dvanaestogodišnji Robert - koja su već bila bez majke. U britanskom Admiralitetu odbili su pružiti pomoć, pa je lord Glenarvan odlučio sam krenuti u potragu za "Brittaniom" i kapetanom Grantom. U noći 25. kolovoza "Duncan" je isplovio za Čile, a na njemu su bili lord Glenarvan i njegova žena, Mary i Robert Grant, major Mac Nabbs, kapetan John Mangles, prvi časnik Tom Austin, posluga - gospodin i gospođa Olbinett, i posada. Trideset i šest sati nakon isplovljavanja pojavio se je još jedan putnik na palubi - bio je to tajnik Geografskog društva Jacques Paganel koji se u svojoj rastresenosti umjesto na brod "Scotia" koji je ploviou Indiju, ukrcao na "Duncan" koji je plovio za Čile.

Paganel je, kad je već promašio brod i stranu svijeta, odlučio nastaviti put na "Duncanu". Ne našavši nikakve tragove brodoloma na 37. paraleli u blizini Čilea, poruka je iznova proučena, pa su, slijedom pretpostavke da su kapetan Grant i mornari negdje u unutrašnjosti zemlje bacili bocu s porukama u neku od rijeka koja ju je dovela do mora, tragači odlučili prijeći Čile poprijeko po 37. paraleli. Na put u unutrašnjost su krenuli Robert, lord Glenarvan, major, Paganel i Olbinett, dok je John Mangles s "Duncanom" otplovio na istočnu obalu kontinenta. Nikakav trag za kapetanom Grantom nisu pronašli, a vrativši se na brod, shvatili su da je moguće da se brodolom "Brittanie" dogodio kraj obala Australije.

Po 37. paraleli "Duncan" je sada plovio za Australiju. Na kraju puta, pred samom obalom Australije uhvatilo ih je nevrijeme, pa je oštećeni brod pristao u najbližu sigurnu uvalu. Putnici su potražili pomoć na obližnjoj farmi, i tamo među radnicima zatekli čovjeka koji im se predstavio kao Ayrton, mornar s "Brittanie". Njega je, ispričao im je, za nevremena u kojem je stradao brod kapetana Granta, val odnio s palube, kad je došao do kopna uhvatili su ga domoroci i držali u zarobljeništvu dok nije iskoristio priliku za bijeg. Ayrtonova priča dala je tragačima nadu da je kapetan Grant negdje u unutrašnjosti, pa su odlučili preći Australiju po 37. paraleli. Dotle će i "Duncan" biti popravljen, pa će ih dočekati na drugoj strani kontinenta. Na dugom putu tragače su ovog puta pratili i lady Helena, gospođica Mary, kapetan i četiri mornara. Pri kraju putovanja otkrili su da je mornar Ayrton zapravo odmetnik Ben Joyce koji se želi dokopati "Duncana" i pretvoriti ga u piratski brod.

Kad su ga otkrili, Ben Joyce ranio je lorda Glenarvana u rame i pobjego. Ostali su kraj nabujale rijeke koju nisu mogli prijeći bez volova i konja koje je putem otrovao Joyce. Poruka koju su poslali na "Duncan" pala je u ruke razbojnicima pa su pretpostavili da je brod izgubljen. U nadi da "Duncana" ipak nisu prisvojili razbojnici, sagradili su splav, doplovili do obale a onda požurili na mjesto sastanka, ali se "Duncan" ipak nije pojavio.

Prešavši cijelu Australiju, ostavši bez "Duncana", opet ne pronašavši kapetana Granta, lord Glenarvan i ostali tragači opet su posumnjali da su krivo pročitali poruku. Sada nažalost više ništa nisu mogli učiniti, osim otići u Auckland - glavni grad sjevernog otoka Novog Zelanda, i tamo naći brod za povratak u Evropu. Putem su se, zbog pijanog kapetana broda i lošeg vremena nasukali 25 milja od Aucklanda. Kako nisu uspjeli odsukati brod put su nastavili splavom. Kada ni to više nije bilo moguće krenuli su kopnom, ali ih je putem zarobilo jedno pleme domorodaca. Najprije su ih namjeravali mjenjati s Englezima za njihove zarobljenike (Engleska i domoroci su bili u ratu) ali su pregovori propali pa su ih odlučili ubiti. Noć prije smaknuća uspjeli su pobjeći, krenuli su dalje prema Aucklandu, ponovno naišli na neprijateljski raspoložene urođenike, i u posljednji trenutak ugledavši nasukani čamac, porinuli ga u more i otisnuli  se od obale. Domoroci su ih progonili svojim čamcima, ali ih je rastjerao brod koji se pojavio na obzorju. Bio je to "Duncan".

Raspravljajući o svemu što se zbilo, shvatili su da je Paganel u svojoj rastresenosti u poruci napisao neka ih Duncan čeka na istočnoj obali Novog Zelanda. Na taj su način izbjegli sukob s razbojnicima. Samo je još Ben Joyce bio na brodu, te su odlučili ostaviti ga na pustom otoku Marija Terezija, gdje će imati vremena razmišljati o svojim postupcima. Približivši se tom otoku, spazili su na obali tri prilike - bili su to kapetan Grant i dva mornara sa "Brittanije", koji su nakon brodoloma upravo na ovom pustom otočiću čekali da ih netko spasi. Ayrtona su ostavili na otoku (njegova dalja sudbina opisana je u romanu "Tajanstveni otok") a putnici su se "Duncanom", 9 mjeseci nakon polaska, sretno vratili u Englesku.

________________________________

Jules Verne (8. 2. 1828. – 24. 3. 1905.) francuski je pisac romana za djecu i odrasle, pionir znanstvene fantastike. U mladosti ga je privlačilo kazalište i napisao je niz operetnih libreta. Zatim su njegovu maštu zaokupila znanstvena otkrića, daleke zemlje, smione plovidbe, istraživački podvizi.

Znanstveno - fantastičnim romanom Pet tjedana u balonu stvorio je novu vrstu proze i osvojio milijune mladih čitatelja. Uskoro je napisao roman Pustolovine kapetana Hatersa, čiji su doživljaji odveli čitatelje u polarnu pustinju, a potom Putovanje u središte Zemlje. Preveden je na sve europske jezike. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti. Njegovi likovi - kapetan Nemo i Phileas Fogg poznati su djeci širom svijeta, i danas se pojavljuju u djelima drugih autora. Svoje je junake Verne ispalio na Mjesec, pustio da plove pod morem u podmornici i natjerao da put oko svijeta prevale za samo osamdeset dana, što je u ono vrijeme bio fantastičan pothvat. Najzanimljivije je bilo to da je Jules Verne sam bio uvjeren da će se prije ili kasnije njegova maštanja ostvariti.

Jules Verne, slavan po svojim djelima Put oko svijeta u 80 dana, 20 000 milja pod morem, Put u središte Zemlje, Put na Mjesec, Djeca kapetana Granta. Jules Verne je danas najprevođeniji autor u svijetu nakon Agathe Christie. Neke njegove ideje, primjerice svemirska putovanje i podmornice uvelike su prethodile svojem vremenu. Primjerice, Put na Mjesec napisan je 6 godina prije nego je Šenoa napisao svoj prvi roman "Zlatarevo zlato". Julesa Vernea zovu i ocem znanstvene fantastike. Zanimljivo je da Verneov otac nije htio da njegov sin postane pisac. Kad je saznao za to, ukinuo mu je financijsku potporu pa je ovaj morao zarađivati kao burzovni broker. Taj posao nije volio premda je bio dobar u njemu. Zanimljivo je i to da je jedan Verneov roman ostao preko 100 godina skriven od očiju publike, sve do nedavno. Naime, Verne je još 1863. napisao roman Pariz u 20. stoljeću, u kojem je predočio moderne ideje poput kompjutora, kalkulatora, nebodera i svjetske komunikacijske mreže (slične internetu), no nakladnik ga nije htio objaviti jer je mislio da je roman previše pesimističan. Verne je spremio rukopis romana u sef, gdje ga je otkrio tek njegov praunuk 1989. godine. Tako je taj roman objavljen prvi put tek 1994. godine, 89 godina nakon smrti autora.

Jules Verne - 20 000 milja pod morem

Jules Verne - Put oko svijeta u 80 dana

Jules Verne - Put u središte Zemlje

Jules Verne - Tajanstveno ostrvo