Pol Verlen - Jesenja pjesma

MODERNISTIČKI PRAVCI - Parnasovci, Simbolizam, Dekadencija, Bečka moderna

PARNASOVCI - to je umjetnički pokret u Francuskoj koji se javlja između 1860. i 1866. god. 1866. i  1871. god. izlaze zbirke pjesama "Suvremeni Parnas", NAZIV PARNAS planina u staroj Grčkoj na kojoj su živjele muze (grčke božice umjetnosti) i bog Apolon. Tako je Parnas danas postao metaforaza pjesništvo. ZNAČAJKE izbjegavanje suvremenih tema, njeguju "kult savršene forme", nastoje depersonalizirati pjesništvo - pišu pjesme s malo osjećaja. PREDSTAVNICI - Leconte de Lisle, SullyPrudhomme, Jose Maria de Heredia.

SIMBOLIZAM - je književni pravac koji se javlja 80-ih godina 19. st, preteča simbolizma je CharlesBaudelaire, GLAVNI PREDSTAVNICI - Paul Verlaine, Arthur Rimbaud, Stephani Mallarme, DRAMSKIPISAC - Henrik Ibsen, ZNAČAJKE - izražavaju se simbolima - smatraju da trebaju biti tajanstveni, a u pjesmama samo žele nagovjestiti a čitatelj treba sam dokučiti bit pjesme i objasniti je. Služe se svojim posebnim simbolima, a ne opće poznatim. Iracionalnost - ali ne u romantičarskom smislu iznošenja osjećaja, nego u smislu prodiranja u neistražena područja vlastite psihe. Njegovi simboli sjedinjuju pjesmu i glazbu. SINESTEZIJOM se služe (često) - to je doživljaj nečega sa što više osjetila.

DEKADENCIJA - faza je razvoja simbolizma potkraj 19. st. ZNAČAJKA - pjesnici izražavaju beznađe, tuge, tjeskobe, nezadovoljstvo i slutnju propasti zapadne civilizacije. NAJZNAČAJNIJI PJESNIK - Pol Verlen.

BEČKA MODERNA - javlja se potkraj 19. st. u Beču gdje se odvija buran umjetnički život. Otvorena je različitim umjetničkim strujanjima osobito impresionizma. (impresija - trenutni dojam). IMPRESIJA - je književni pravac u kojem pjesnici u svojim djelima izražavaju trenutne i prolazne dojmove i doživljaje. Pritom nastaje izraziti nijanse: boje i zvukovi iz prirode i vlastite osjećaje koji su rezultat doživljaja nečega iz vanjske stvarnosti. NAJZNAČAJNIJI PREDSTAVNIK - Hermann Bahr.

JESENJA PJESMA - misaona lirska pjesma, TEMA - pjesnikovo povezivanje jesenskog ugođaja u prirodi s vlastitim raspoloženjem. Pjesnik uspoređuje zvukove u prirodi svlastitim raspoloženjem. Plač, mukli zvuk sata i zao vjetar pjesnik uspoređuje sa svojom tugom i plašljivošću. Razlog njegove tuge je sjećanje na lijepu prošlost, na lijepe dane kojih više nema,nemoćan je oduprijeti se toj tezi i prepušta se lutanju. Pjesma je impresionistička jer bilježi pjesnikovo trenutno raspoloženje. STIL - pjesma se sastoji od 3 sekstine. STIH je kratak. RITAM je usporen. Pjesma je pisana u opkoračenjima. Koristi se sinestezija - doživljaj jeseni i tuge dan je putem osjetila vida i sluha.

Jesenja pjesma dio je zbirke Saturnijske poeme. Ova pjesma dio je njegovog ranog pjesničkog stvaralaštva, ali se itekako osjeća utjecaj impresionizma. Pjesma pripada misaonoj tematici i sastoji se od tri strofe, od po šest stihova. Stihovi su kratki, ali to pridonosi nevjerojatnoj ritmičnosti pjesme i ide u prilog muzikalnosti Verlaineove poezije.

Prva strofa suprotstavlja jesenje strune pune plača i tuge koje tište lirski subjekt u prvom licu. Priroda odražava glasove koji nastaju unutar čovjekovog duha. Strofa sugerira "glasnu tišinu" – tuge "tište" čovjeka, a priroda u jesen vrišti od zvukova.

Druga strofa donosi motiv "mukle ure" koja kao u baroku podsjeća na prolaznost života, ali pjesnika ovdje spominje na "prošle dne". Sinkopa "dne" postupak je prevoditelja, kojim slijedi izvornu kratkoću Verlaineovih stihova i upotpunjava rimu.

________________

Pol Verlen - Jesenja pjesma

Plača pune
Bruje strune
jesenje;
Mene tuge
Tište duge,
Čemerne.

Kad je mukla,
Ura tukla
Gušeć sve,
Plač me prenu
I spomenuh
Prošle dne.

Lutam samo;
Jer me zao
Vjetra ćuh
Amo,tamo
Nosi kao
List već suh.  

________________

Pol Verlen - Jesenja pjesma - verzija 2

___________________________________

Pol Verlen je rođen u francuskom gradu Mecu 30. marta 1844. godine. Književni pravac kome je pripadao je simbolizam i prvi je upotrebio termin "ukleti pesnici". On je, naime bio prvi koji je upotrebio ovaj termin, želeći da opiše stvaralaštvo simbolizma, uopšte, ali i predstavnika simbolista, poput: Malarmea, Remboa i Korbijera. Često su ga nazivali "knez pesama", ali i "princom pesnika".

Pesma čiji je tvorac upravo Pol Verlen, pod nazivom "Pesnička umetnost" se smatra svojevrsnim manifestom simbolizma. Nažalost, ovaj veliki francuski pesnik je upamćen i po svojoj biseksualnoj orjentaciji, te intimnoj vezi sa takođe, čuvenim francuskim pesnikom Arturom Remboom. Iako je Pol Verlen bio oženjen i čak imao sina iz braka sa izvesnom Matildom More, sa kojom je inače bio u braku kada je upoznao mladog Remboa. Njih dvojica zatim napuštaju Pariz i žive neko vreme zajedno, ali je ostalo zabeleženo da je njihova veza bila izrazito burna. Prilikom jedne od, gotovo uobičajenih svađa, Verlen puca u Remboa. I mada ga je ranio samo u ruku, ubrzo je bio osuđen na dve godine zatvora.

Sudbina ove dvojice pesnika je, može se slobodno reći tragična. Zato se nećemo toliko baviti njihovim životima.

Ono što će vama biti bitno da znate ukoliko vam je potrebna analiza ili interpretacija pesme  Mesečina, ili ako imate sastav sa temom ove pesme, jeste da je Pol Verlen između ostalih napisao i dela: Elegije, Mudrost, Romanse bez reči.

Pol Verlen je preminuo u glavnom gradu Francuske, 08. januara 1896. godine.

Pol Verlen - Mesečina 

Pol Verlen - Pesnička umetnost