Pedro Calderon de la Barca - Život je san - esej

Calderon je rođen u Madridu 1600. godine i njegovo stvaralaštvo pripada razdobljubaroka.Najveći je dramatičar španjolskog baroka.U svojoj najpoznatijoj drami život je san kombinira pjesnička obilježja i metaforičan stil s filozofskim razmišljanjima o smislu iprolaznosti ovozemaljskog života.

U drami su vidljive tri teme. Prva je tema ljubavna. Astolfo se nalazi u ljubavnom trokutu sprincezom Stelom i Rosaurom. Rosaura je obična pućanka i zbog toga se Astolfo odlučuje za princezu Stelu smatrajući kako bi bila sramota za njega plemića da se oženi djevojkom neplemićke krvi. Zbog toga Rosaura odlučuje obraniti svoju čast odlaskom u Poljsku i osvetom Astolfu. Političku temu vidimo u pobuni vojske protiv kralja Bazilija da bi na vlast postavili Sigismunda kojeg je Bazilije razbaštinio. Životna se tema očituje u razmišljanjima kraljevića Sigismunda o životu i smislu postojanja. Glavni lik u drami je kraljević Sigismund. Sigismunda je njegov otac Bazilije, još dok je bio dijete, dao utamničiti zbog proročanstva koje je nagovijestilo kako će Sigismund biti okrutan vladar. Sigismund je proklinjao svoju sudbinu i nije shvaćao zašto je baš on morao biti lišen slobode pored svih živih bića koja se slobodna rode i slobodna žive. Najveći krivac za Sigismundovu naglu narav je upravo okolina u kojoj je odrastao, tj. divljina. Dakle, postavlja se pitanje bi li Sigismund bio razboritiji u svojim postupcima da je odgajan u brižnoj obitelji, a ne u tamnici gdje je bio potpuno odvojen od ljudi i gdje je s njim bio samo Klotaldo. No, Sigismund je odlučio ukrotiti svoju narav jer jeshvatio važnu lekciju o životu, shvatio je da uvijek moramo biti pažljivi u svojim postupcima jer poslije možemo zažaliti zbog toga.

Od ostalih likova vezanih uz Sigismunda zasigurno je najvažniji Klotaldo. On je sa Sigismundom proveo cijeli njegov život u tamnici i imao je ulogu njegova odgojitelja i učitelja, podučavao ga je književnosti, znanosti, ali i životu. Rosaura se prvo pokazala Sigismundu obučena u muškarca, ali pri drugom susretu, kad ju je Sigismund opazio kao prelijepu djevojku, zaljubio se u nju. No, na kraju tragedije, kako je Astolfo, kad je saznao pravo podrijetlo Rosaure, odlučio oženiti ju, Sigismund je zaprosio princezu Stelu.

U uvodu drame upoznaje Klarina i Rosauru koji dolaze u Poljsku i nailaze na tamnicu u kojoj se nalazi Sigismund kojeg je Bazilije, njegov otac, smjestio tamo u zbog proročanstva o Sigismundovoj opakoj naravi. Do zapleta radnje dolazi kad je Sigismundov otac Bazilije, u želji da smiri savjest, odlučio uspavati Sigismunda i dovesti ga na dvor da prividno vlada kako bi vidio bi li se proročanstvo stvarno obistinilo. Kada je uvidio pravu Sigismundovu narav, odlučio je ponovno ga vratiti uspavana u tamnicu. No, vojnici su odlučili vratiti Sigismunda na vlast i podigli su pobunu. I na kraju je Sigismund, kad je došao na vlast, odlučio vladati pravedno i pošteno.

Ovu dramu, kao i većinu djela napisanih u razdoblju baroka, krasi bogat i raskošan stil koji je prepun živopisnih metafora i antiteza Sigismund je, nakon što ga je otac vratio u tamnicu uvjerenog da je ono malo vremena što je prividno vladao bio samo san, shvatio kako je cijeli ovozemaljski život san, da nikad nismo budni i da moramo paziti kako se ponašamo u tom snu jer će jednom doći buđenje i tada bismo se mogli kajati zbog svojih postupaka i upravo zbog te spoznaje je pobijedio sama sebe, dakle uspio je obuzdati svoju naglu narav.

___________________________________

Pedro Calderon de la Barca (Madrid, 17. siječnja 1600. - Madrid, 25. svibnja 1681.), najveći dramatičar španjolskog baroka i posljednji veliki pisac zlatnog vijeka španjolske književnosti. U mladosti se odlučio za vojničku karijeru, a 1651. godine se zaredio i neko vrijeme živio na dvoru kralja Filipa IV. kao kapelan.

Isusovački đak i svjedok propadanja španjolske moći, Calderon je pjesnik epohe koja je živjela u obmanama slavne prošlosti, te mu nedostaje spontanost i vitalna snaga jednog Lope de Vege, ali je nadoknađuje poniranjem u psihu svojih junaka i majstorskom dramskom tehnikom. Njegove "Komedije" mogu se podijeliti na religiozne, filozofske i tragične.

Calderon je napisao i oko 200 kazališnih komada, od kojih su 80 kratka crkvena prikazanja u jednom činu (autos sacramentales) koja su se izvodila pod vedrim nebom i u kojima obrađuje motive iz Starog i Novog zavjeta. Od svjetovnih su mu drama najpoznatije Zalamejski sudac (1652.) i Život je san (1636.), koje se još i danas s uspjehom izvode.

Pedro Calderon de la Barca - Život je san