Musa Ćazim Ćatić - Kurban-bajramski kandilj lektira

Musa Ćazim Ćatić - Kurban-bajramski kandilj

Musa Ćazim Ćatić - Kurban-bajramski kandilj

 

Musa Ćazim Ćatić, svakako jedan od najznačajnijih bošnjačkih pjesnika, mada uglavnom pjeva o ženi, vlastitom teškom položaju, ipak će u nekoliko svojih pjesama inkorporirat islamske motive.

 

Kurban-bajramski kandilj dokazuje da visok stupanj formalne organizovanosti stihova, koji stvara osjećaj muzikalnosti, istovremeno je i visok stupanj smisaone složenosti. Iza ovoga soneta potpisuje se pjesnik koji napokon shvata da ekspresivno - mistični oreol pjesme, do koga mu je od ranije napose stalo, nije plod samo temeljnog značenja riječi već, nekad i znatnije, plod zvukovnih potencija jezika. u simbolističkoj lirici, gdje ta spoznaja bitno određuje karakter pjesničke produkcije, pjesnik i jeste prije svega magičar zvuka.

 

Sonet, omiljena forma modernista, nije "zaobišao" ni Ćatića. U prihvaćanju obrazaca modernističkih poetika najzahtjevnije je bilo uhvatiti se u koštac baš sa sonetom.


- Za početak, prisjeti se osnovnih karakteristika soneta.
- Odgovori: zašto je baš sonet bio omiljenom formom modernista?
- Opiši formalno-poetička svojstva ovog Ćatićevog soneta (strofa, dužina stiha, cezura, rima itd.)

 

Forma - Sve je dovedeno do forme, sadržina je izbačena iz razmatranja. U pjesmi više nema ničeg ispovjednog, biografskog niti prirodnog. Sve je čisti artizam - umijeće oblikovanja u jeziku.

 

U jeziku Kurban-bajramskog kandilja zbiva se semantizacija formalnih (od foneme do jezičke sintakse) i formalizacija semantičkih elemenata - kao neodvojivost efekta značenja i smisla pojedinih riječi, stihova i cijelog soneta od njegove formalne strukture. Zbližavanja i repeticije na fonemskom nivou tvore melodijsku (zvukovnu) liniju korelativnu semantičkoj liniji teksta. Mistično - jezovitom dojmu posvemašnje nokturalne skrušenosti pred veličinom svemogućeg Tvorca pridonosi uveliko akumulacija zadnjih vokala u i o te konsonanata r...

 

- Gdje, u kojoj strofi?
- Probaj dokučiti simboliku kandilja.
- Zašto je po pjesniku smisao i svrha svega skoncentrisana u plamičcima kandilja "dok c'jela zemlja duboka je raka"?

 

Interkulturalno prožimanje - Ćatić je bolje od svojih prethodnika uspio kreativno ujediniti kulture Istoka i Zapada. U ovom sonetu čini se kao da je evropska književna kultura pravljenja soneta zasjenila ili potpuno dokusurila tragove orijantalne kulture. Ipak - nije.

 

- Pokušaj pronaći te "tragove" orijentalnog svijeta u ovom sonetu.
- Kao što smo do sada vidjeli, modernisti su često posezali i za muzičkim i za likovnim efektima težeći ka sinesteziji, jednoj od ključnih figura moderne. Za kojim efektima je posegnuo Ćatić u ovom sonetu? Pokušaj odgonetnuti smisao i značenje takvih efekata.

________________

 

Musa Ćazim Ćatić - Kurban-bajramski kandilj

 

U tišinu tamnu, u prazninu mraka
Ognjene mu oči bojažljivo zure
I plamne im suze pobožno drhture
Ko tanana parca osmjehnutog maka.

 

O što li to gleda krvava mu traka
U toj masnoj tmini, kud vjetrovi jure?
I zašto li plače, dok sve stvari žmure
I dok c'jela zemlja duboka je raka?

 

Čuj! crveni jezik nijemo mu zbori:
- Pjesniče, i u mom srcu noćas gori
Životvorna ljubav vječitoga Boga!


I ja žrtvu njemu svojom krvlju palim
I ja mu dobrotu munadžatom hvalim,
Osvjetljujuć tminu suzom bola svoga... 

 

Munadžat - oda Bogu, pohvalna pjesma božanstvu.

__________________________________

 

Musa Ćazim Ćatić rodio se u Odžaku, gdje je pohađao mekteb i osnovnu školu. Nakon očeve smrti s majkom seli u Tešanj. Upisuje se u medresu i uči arapski, turski i perzijski jezik. U dva navrata putuje u Carigrad i usavršava svoje znanje turskog jezika i poznavanje turske književnosti. U Sarajevu upisuje Šerijatsku sudačku školu, ali zbog boemskog života biva isključen. Godine 1907. preuzima uredništvo časopisa Behar. U Zagrebu upisuje pravo i upoznaje se sa vodećim hrvatskim piscima Matošem i Ujevićem. Po povratku u Bosnu živi teško i često mijenja mjesto boravka. Od 1912. živi u Mostaru, gdje intenzivno piše i prevodi sa turskog jezika. Ujedno preuzima i uredništvo u časopisu Biser. Sa izbijanjem Prvog svjetskog rata biva mobiliziran, da bi već sljedeće godine, zbog bolesti, bio otpušten iz vojske. Umire 1915. u Tešnju.

 

A onda ga mostarski izdavač Kalajdžić poziva za urednika "Bisera", gdje će raditi sa Bjelevcom. To je početak najplodnijeg razdoblja u Musinom životu. na jugu, u Mostaru, njegov somnambulni, a poetički ipak tako racionalni duh se potpuno otpečaćuje i iz noći u noć on zapisuje stihove, prevodi poeziju, prozu i raznovrsnu esejistiku, najčešće sa turskog, ali ponešto i sa arapskog i perzijskog; piše eseje o pjesnicima koje prevodi ili koje namjerava prevoditi, ispisujući u njima, na nedvosmislen način i svoju poetiku. Za te dvije godine Musa Ćazim Ćatić je, po vlastitoj izjavi, osim prevoda objavljenih u "Biseru" i drugim časopisima, preveo i dvanaest knjiga, od kojih je sedam objavljeno u "Muslimanskoj biblioteci".

 

Za života je objavio samo jednu zbirku pjesama pod naslovom Pjesme 1914. Inače je uređivao dva najznačajnija bošnjačka časopisa Behar i Biser. Dao je do danas neprevaziđene prepjeve orijentalnih pjesnika. Pisao je i kritike i eseje. Ja n'jesam sanjar, Teubei-nesuh, Zambak, Kurbanbajramski kandilji, Randezvous, U tišini...

 

Ćatić dolazi na kraju jedne prosvjetiteljske težnje da se bošnjačka književnost aktivno uključi u savremene evropske tokove. Dok je susret poetskog Orijenta i modernističkog Okcidenta kod Bašagića isuviše vidljiv i naglašen, dotle se to kod Ćatića više odvija na unutrašnjem planu. Na unutrašnjem planu dolazi do ukrštanja i oplođenja simbolističkih iskustava sa osnovama islamske religioznosti. Nije, međutim, njegovo djelo samo mjesto stvaralačkog susretanja dviju različitih književnih tradicija, već i znak čuvanja i njegovanja domaće usmeno-lirske tradicije (sevdalinke). Šta je to značilo za pisce koji će poslije njega doći piše Enes Duraković:

 

Musa Ćazim Ćatić je, zapravo, započeo onaj put evolutivnog preobražaja koji će kasnije omogućiti poeziju i Hamze Hume i Skendera Kulenovića i Maka Dizdara – poeziju jedne nove generacije muslimanskih pjesnika u čijim pjesmama više neće biti te unutarnje napetosti i grčevitog napora da se poetski sažmu i uzajamno prožmu dotad različiti oblici pjesničkog izraza.

 

Musa Ćazim Ćatić - Teubei-nesuh

loading...
1 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Musa Ćazim Ćatić - Kurban-bajramski kandilj

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u