John Steinbeck - O miševima i ljudima

Vrsta djela - roman

Mjesto radnje - Kalifornija

Vrijeme radnje - 1930-te godine, vrijeme Velike depresije u Americi

Tema djela - sudbina radnika na jednom američkom ranču za vrijeme Velike depresije

Ideja djela - ostvarenje snova nije uvijek moguće

O miševima i ljudima je suvremeni prikaz 1930 Sjedinjene Države su napisali John Steinbeck. Knjiga je o dvjema farmama George Milton i Lennyja male. George je mali, brz i dovitljiv, Lennyja je njegova izravna suprotnost, veliki, spori i glupi.

Zajedno su čudan par koji ide od farme do farme u potrazi za poslom. Njihov zajednički san je njegova vlastita farma, sa životinjama i svoju zemlju na farmi. Nažalost, Lennyja nerazumijevanje koje nikada ne može dugo ostati na istom imanju, a njegova ljubav prema mekih predmeta ga stavlja uvijek u slijepoj ulici. George će uvijek reći kako bi bilo lijepo ako on nije imao Lennyja da stane i brinuti, ali duboko u sebi da to znači interno dođu do Salinas da su napokon da san o farmi postati stvarnost. Ako će spasiti sav novac koji su zaradili, dok su se zajedno sa starom Candy, koji je prikupio pristojan iznos novca, oni misle da će biti u mogućnosti priuštiti.

Nažalost luke Lenny brzo u nevolji, i raspoloživog radi, to nije njegova krivnja. To je baza podataka sin CURLEY, kratko usijana glava koji imaju kompleks za duljinu i mrzi sve dugo, leti na Lennyja i počne ga tući. Lennyja rješava Međutim, to je prilično jednostavno drobljenjem Curelys ruku, a CURLEY nije usudio ništa reći bazi, jer je predradnik Slim prijeti širenje što se zapravo dogodilo. To neće biti dugo dok Lennyja ponovno završiti u slijepoj ulici, a ovaj put ozbiljnije vrste. Ona počinje s Lennyja slučajno slomiti vrat joj štene, i dok on pokušava shvatiti što učiniti će CURLEY je promiskuitetnom ženom u. Lennyja može završiti ne staviti oko i osjetiti njezine kose, ona postaje ljuta jer je zabrljati joj kosa stil. Ona počinje vrištati, a završava s Lennyja lomi vrat Lennyja bježi na ribnjaku su na početku knjige, a George, trenutak kasnije. Nakon još jednom ispričao o zečevima, on zauzima pištolj i upuca ga. Već na stranici 64 je dobio predosjećaj da je George će pucati Lennyja. Bilo je nakon toga ubio Carlsson Candy psa i Candy rekao Georgeu: - Ja bih ikad ubio samog psa. Ja ne bih dopustio stranac pucati psa.

O miševima i ljudima otvara s živopisan opis prirode ribnjak, gdje su George i Lennyja su u početku knjige. To je ujedno prašinu vodič krajevima, a može se uočiti razlike u opisu. U početku, sve je prelijepa, gušter je šuškanje, zec skokovi naprijed, na kraju, umjesto opisao kako voda zmija dobiva pojesti čaplje. Mali detalji koji podignu knjigu. Unatoč lijepim prikazima okoliša vidljiv, međutim, da je knjiga zapravo je pisana za kazalište, a to je vjerojatno prvi put da sam mislio film bio bolji od knjige.

Knjiga predstavlja mnogo različitih likova imaju različite osobnosti.

George Milton – pametniji od dvojice glavnih likova. George je na sebe preuzeo brigu za Lennieja. Njegov je zaštitnik već godinama, a to je postao nakon što se posramio jer se u prošlosti ružno ponašao prema njemu. Ali on je još uvijek poprilično nagao čovjek, nagle naravi, ali zapravo jako dobrog srca. Njegova ljubav prema Lenniju zapravo je očinska. Čini se da uživa pričajući Lenniju priču o svojoj budućoj farmi, pa čak i priznaje da je s vremenom i sam počeo vjerovati u nju.

Lennie Small – mentalno ograničen čovjek koji je istovremeno fizički neobično jak. Lennie se kao karakter jako malo mijenja kroz priču, pa do svog svršetka, odnosno smrti, dolazi kao jednak lik kao što je bio na početku priče. Otpočetka nam se vrlo suptilno najavljuje da je Lennie zapravo opasan, čak i kad je dobronamjeran, što se potvrđuje na kraju priče, nakon što u staji ubije Curleyjevu suprugu. Lennie je optimističan i prije svega sanjar, zgrožen je svojim postupkom u kojem je slučajno ubio ženu.

Candy – stariji, jednoruki radnik na farmi koji otkriva da je zabrinut da će ga otpustiti s farme zbog njegovih godina. Candy dopusti Carlsonu da mu uspava psa nakon što su ga uvjerili da je star i da pati, a onda kaže Georgeu da bi volio da je sam ubio psa, budući da je to bi njegov problem i da je barem toliko dugovao tom psu. Ovo je kasnije simbolički iskorišteno nakon što je George preuzeo na sebe teret da ubije Lennija, radije nego da dopusti Curleyu da to učini.

Curley – niski čovjek s Napoleonovim kompleksom, koji uvijek traži neku nevolju i sukob. Curley je zao i, na žalost, sin je šefa farme. Zbog toga u rukama drži sudbinu svih radnika na ranču. Vrlo je ljubomoran na sve muškarce koji uopće razgovaraju s njegovom ženom, iako se nije činio pretjerano uzrujanim kada je saznao da je ubijena. Curleyjeva potjera za Lennijem više je znak njegove želje da obrani svoju čast, nego da kazni ubojicu za ubojstvo njegove žene.

Curleyjeva supruga – lijepa, ali glupava žena, koja je također narcisoidna i poprilično zla. Ne saznajemo joj pravo ime kroz cijelu priču, zbog čega se čini da nije ni dovoljno važna za nju, iako je zapravo jedan od glavnih likova koji dovode do vrhunca radnje. Ona je jako grabežljiva i misli o sebi da je želja svakog muškarca s farme. Posebno se namjerila na Lennija jer je osjetila da je laki plijen kojim je jednostavno manipulirati. Ipak, nekoliko puta kroz priču priznaje da je usamljena, nesretna i da mrzi svog muža.

Crooks – jedini crni radnik na farmi. Zbog toga se prema njemu kao radniku najgore odnose. Kad Lennie samovoljno dođe u njegovu staju, Crooks ga pokuša otjerati, govoreći da njemu nije dopušteno da ide u kuće gdje žive bijelci, stoga Lenniju ne bi smjelo biti dopušteno da dolazi kod njega. Ali u želji za društvom, dopusti mu da ostane.

Iako se Crooks na početku čini kao dobar čovjek, otkrije se da je, pout Curleyeve žene, obespravljeni lik koji se prema drugima ponaša jednako loše kao što se ljudi ponašaju prema njemu. Poigrava se Lennijem, govoreći mu da će netko ozlijediti Georgea u gradu i da se zbog toga neće vratiti. Ali Crooks se zainteresira za farmu, a njegova sramežljivost kojom je pitao može li s njima otići tamo, otkriva da je zapravo samo nesiguran čovjek koji skriva svoje prave osjećaje ispod tvrde i grube fasade.

John Steinbeck - O miševima i ljudima - verzija 2

John Steinbeck - O miševima i ljudima - verzija 2 pdf

_________________________________

John Ernst Steinbeck je Američki pisac koji je u svojim djelima prikazao muku i probleme ljudi koji moraju raditi na zemlji kako bi preživjeli. Rođen je 1902. godine u Salinasu, u Kaliforniji, a školovao se na Stanfordu. Kao mladić, Steinbeck je radio na farmi kao berač voća.

1925. godine, kad je bio u svojim ranim dvadesetim godinama, Steinbeck se preselio u New York i pokušao ostvariti karijeru pisca. Bio je neuspješan i nakon tri godine vratio se u Kaliforniju, gdje je radio kao turistički vodič na jezeru Tahoe. Tamo je upoznao svoju prvu suprugu, Carol Henning, s kojom se vjenčao nakon 2 godine, 1930-te. Uskoro se preselio u očevu kolibu i počeo pisati na papiru kojeg mu je darovao netko iz obitelji. Kasnije je tvrdio da su u to vrijeme, za vrijeme Velike depresije 30-ih godina, on i žena preživljavali jedući samo ribu koju bi ulovio i povrće iz njihova vrta.

1929. godine objavljen je Steinbeckov prvi roman Ćup zlata. To je roman koji govori o životu vojnika Henryja Morgana. U ranim tridesetima, Steinbeck je izdao nekoliko kratkih romana, dok je 1935. Izdao svoju prvi uspješni roman "Tortilla Flat". Roman je osvojio zlatni medalju Kalifornijskog Commonwealth kluba, a 1942. godine po njemu je snimljen film.

U to vrijeme Steinbeck je počeo pisati seriju romana koje je nazvao Romani o Kaliforniji. U ovaj ciklus spadaju njegovi romani "O miševima i ljudima" i njegov najpoznatiji roman Plodovi gnjeva.

Plodovi gnjeva je postao najprodavaniji roman 1939. godine i bio je nominiran za Pulitzera, kao i za mnoge druge velike nagrade. I ovaj roman, kao i roman "O miševima i ljudima" adaptirani su u filmove, kasnije nominirane za Oscara.

U 40-im godinama prošlog stoljeća Steinbeck je nastavio pisati iako je bio u ratu. Bio je ratni reporter, ali je radio i za CIA-u. Nakon rata, Steinbeck se vrati kući s nekim psihološkim traumama i ranama od metka, ali je tada ponovno počeo pisati. Do tada se već bio razveo i od prve i od druge supruge, s kojom je imao dva sina. Tada se oženio za treću suprugu.

1952. godine objavljen je njegov najduži roman, Istočno od raja, također adaptiran u film u kojem je debitantsku ulogu imao James Dean . 1962. godine dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Steinbeck je umro 1968. Godine nakon problema sa srcem i njegova zatajenja. Imao je 66 godina. Do danas je ostao kao ikona književnosti, a mnogi njegovi romani smatraju se književnim klasicima.