Henrik Ibsen - Hedda Gabler lektira

Henrik Ibsen - Hedda Gabler

Henrik Ibsen - Hedda Gabler

 

Henrik Ibsen pokazuje jedinstvo vremena i prostora u drami Hedda Gabler, čestog stilskog mehanizma proze i drame u kojem se cijela fabula događa u jednom ograničenom prostoru te u veoma kratkom vremenu. Sam naziv drame je prikladan zbog toga što cijela priča govori o tragediji Hedde Gabler koja, zbog vlastitog nezadovoljstva gubitkom aristokratskog života nakon udaje u buržoazijsku obitelj, pravi spletke te manipulira tuđim sudbinama kako bi drugima napakostila.

 

Tragedija Hedde Gabler kao lika ne nalazi se samo u njezinu samoubojstvu, već u potpunoj nemogućnosti da se promjeni kao osoba te prilagodi na novi život, bez da zapada u melankoliju koju iskaljava na drugim ljudima. Ovo saznajemo kada Hedda govori Lovborgu "neka ima lijepu smrt", što se može protumačiti kako ona svoj život, a tako i živote drugih ljudi, smatra nadasve ružnima i nezadovoljnima, zbog čega su jedine nade koje ona ima nade za to da će barem u smrti biti sretna. Praznina Heddina života pokazuje se i u drugim stvarima, poput toga što zabranjuje Tesmanu da koristi riječ "nas" i "mi" kada govori o sebi i svojoj ženi Heddi, u tome što u potpunosti ignorira činjenicu da je trudna, tome što je zabavlja što se Tesman brine oko toga hoće li imati dovoljno novca da joj ugodi te u tome na koji način manipulira sve oko sebe.

 

Heddin život ravna se aristokratskom estetikom ljepote i novca, a ne moralom koji za nju ne znači mnogo. Svi muški likovi su zapravo zaljubljeni u Heddu zbog njezine ljepote, što ona bez razmišljanja iskorištava. Brack, unatoč svojim manama, želi iskreno biti Heddin prijatelj, a Tesman želi da ga ona jedinom uistinu zavoli, no sve su te ideje po Heddinu mišljenju ništavne jer smatra kako nitko od njih nije na njezinoj razini. Zbog te popularnosti koju uživa, Hedda lako ostvaruje svoju društvenu moć među drugim likovima, zbog čega ih može manipulirati za svoju zabavu bez da oni uopće znaju što se događa. Na neki se način može reći kako je Heddina moć tolika da njezino samoubojstvo dovodi do uništenja živote ostalih likova.

 

Kratak sadržaj - Radnja ove drame odvija se u Tesmanovu dnevnom boravku te susjednoj manjoj sobi. Jurgen i Hedda (djevojački Hedda Gabler) su tek oženjeni bračni par koji se upravo vratio sa šestomjesečnog medenog mjeseca. Hedda je aristokratkinja te ima razvijen ukus za skupe i fine stvari. Otkrije se kako je Hedda trudna. Na početku prvog akta, Tesmanova teta Julle dođe u posjetu. Julle je odgojila Tesmana te mu još uvijek pomaže financijski te njih dvoje imaju blisku vezu. Hedda, s druge strane, ne voli tetu Julle te je Tesman zatraži da bude pristojnija prema Julle, no vidljivo je da Heddu pretjerano ne zanimaju niti Tesman niti Julle.

 

Ubrzo dođe gospođa Elvsted, donoseći novosti o tome kako se Tesmanov akademski protivnik, Ejlert Lovborg, vratio u grad. Lovborg je nekoć bio briljantan, ali se propio, no priča gospođe Elvsted tvrdi kako je prestao piti te se nanovo oformio, no gospođa Elvsted se sama ne čini baš uvjerena u to. Hedda nagovori Tesmana da ostavi nju i gospođu Elvsted same, te ju nagovori da joj kaže istinu o Lovborgu. Gospođa Elvsted objasni Heddi da se boji kako će Lovborg ponovo početi piti te da je došla posjetiti Lovborga bez da njen muž išta o tome zna, jer on i dalje drži Lovborga za pijanicu. Gospođa Elvsted nakon toga otiđe. Dolazi sudac Brack te donosi tračeve iz grada sa sobom o tome kako je Lovborg jako uspješan te da mu je navodno ponuđen posao na Sveučilištu kojeg je Tesman htio dobiti za sebe. Brack odlazi, a Tesman se povjeri Heddi da će morati smanjiti troškove ako ne dobije posao na Sveučilištu.

 

U drugom činu, Brack se vraća kasnije toga dana te zatekne Heddu kako se igra pištoljima, iz dosade. Oni razgovaraju te se slože kako bi trebali biti dobri prijatelji jer su im karakteri slični. Hedda kaže Bracku koliko joj je bilo dosadno na medenom mjesecu te kako nema nekih posebnih osjećaja prema kući koju je Tesman za nju kupio misleći da ona jako želi tamo živjeti. Ubrzo dolazi Tesman te se razgovor prebacuje na momačku zabavu koju kasnije te noći organizira Brack.
Neočekivano dolazi Lovborg te razgovara s Heddom dok Tesman i Brack piju u susjednoj sobi. Dolazi gospođa Elvsted te Hedda zlobno uputi Loveborga na nju, govoreći mu kako se ona brinula da će on ponovno početi piti. Čim se to spomene, Loveborg iz inata odluči piti te se pridruži Tesmanu i Bracku u susjednoj sobi te kasnije ode s njima na momačku zabavu. Gospođa Elvsted je uzrujana i osjeća krivnju, ali Lovborg joj obeća da će se vratiti za nekoliko sati da je otprati kući.

 

Treći čin se odvija netom prije zore. Gospođa Elvsted sjedi u boravku čekajući Lovborga da se vrati, a Hedda spava na kauču. Ona se ubrzo probudi te kaže gospođi Elvsted neka ode spavati u njezinu sobu. Dolazi Tesman te uznemireno kaže Heddi kako ima u posjedu Lovborgov rukopis, koji je ovome ispao kad se vraćao pijan kući. Tesman odluči ipak vratiti Lovborgu njegov rukopis, ali je pozvan ka svojoj tetu Rini koja je na samrti. Vraća se Brack te kaže Heddi da je Tesman otišao kući taman prije nego li se Lovborg ponovo uvalio u probleme, te da je Lovborg uhićen. Brack odlazi te se pojavljuje Lovborg koji je nekako izašao iz pritvora. U dnevnom boravku zatekne Heddu te joj u očaju kaže kako je uništio svoj rukopis, no kasnije prizna da ga je izgubio zbog pijanstva te kako se želi ubiti zbog toga. Hedda i dalje taji da ona ima Lovborgov rukopis u kući, te mu umjesto rukopisa da u ruke jedan od svojih pištolja, kazavši mu neka ima lijepu smrt. Lovborg odlazi, a Hedda spali rukopis, nazvavši ga djetetom Lovborga i gospođe Elvsted koje oboje prezire.

 

Četvrti čin počinje u zatamnjenoj dnevnoj sobi Tesmanovih u koji dolazi teta Julle. Svi su odjevenu u crninu. Ubrzo kroz dijalog saznajemo kako je teta Rina umrla. Julle odlazi shrvana. Pojavljuje se gospođa Elvsted, objašnjavajući prisutnima da je Lovborg u bolnici. Odmah nakon nje u dnevni boravak upada Brack, koji potvrdi da je Lovborg zaista u bolnici, no da je već umro, propucavši sam sebe u prsa. Tesman i gospođa Elvsted odluče nanovo sastaviti Lovborgov rukopis na temelju njegovih bilježaka te knjiga koje je sačuvala gospođa Elvsted. Kada se gospođa Elvsted udalji, Tesman se povjeri Heddi kako je Lovborgova smrt zapravo bila jako ružna nesreća, u kojoj je pištolj slučajno opalio, no da se zna kako je pištolj pripadao Heddi. Tesman sumnja kako je upravo Hedda dala pištolj Lovborgu. Hedda odlazi iz dnevnog boravka te neko vrijeme svira klavir, nakon čega se sama upuca onim drugim pištoljem koji joj je preostao.

 

Likovi - Hedda Gabler, Jurgen Tesman, Julle Tesman, Sudac Brack, Ejlert Lovborg, Gospođa Elvsted, Berte, Teta Rina

 

Hedda Gabler – Aristokratska kćer Generala Gablera koja je od djetinjstva navikla na najveće luksuze te životu u visokoj klasi. Na početku drame saznajemo kako je udana za Jurgena Tesmana, akademika kojem društvo pretpostavlja svijetlu budućnost, ali koji kao takav nema mnogo novca te ne živi životnim stilom na koji je navikla Hedda. Hedda je inteligentna, lijepa, nepredvidljiva, često zlobna i nepoštena mlada žena koja voli manipulirati drugim ljudima kako bi oni napravili sve što ih zatraži.

 

Sudac Brack – Brack je suda relativno niskog položaja, no voli se pokazivati sa svojoj titulom. On je bliski prijatelj Tesmana i Hedde, te često posjećuje njihovu kuću u kojoj je uvijek dobrodošao. Sudac Brack ima puno poznanika te veza na visokim mjestima, zbog čega je uglavnom prvi koji prenese informacije i tračeve Tesmanovima o tome kolike su šanse da Tesman dobije visoku poziciju na Sveučilištu. Brack voli visoko društvo te voli manipulirati ljudima i miješati se u njihove poslove, zbog čega veoma brzo razvije iznimno blisko prijateljstvo s Heddom, s čijim se brojnim mišljenjima slaže. On je ciničan, pričljiv čovijek koji ne spreže pred ničim ne bi li ostvario svoje egocentrične planove.

 

Jurgen Tesman – Tesman je drag, druželjubiv i pametan momak koji radi sve u njegovoj moći ne bi li ugodio svojoj novoj ženi. Zbog prevelike ljubavi prema njoj koju idolizira, Tesman uopće ne primjećuje kakva je Hedda osoba te još manje primjećuje da ona manipulira njega te sve njegove prijatelje. U drami, Tesman često ispada jako naivan, čak i blesav u toj naivnošću koja je nalik djetinjoj, osobito kada iznervira Heddu ponašajući se nedovoljno zrelo za svoje godine. Zbog tog kontrasta publika ima razloga da simpatizira s Heddom u takvim situacijama, kada bi zapravo trebala simpatizirati s Tesmanom. Tesman se nada dobiti profesorsko mjesto na Sveučilištu kao profesor povijesti, no u tome se planu neprestano natječe s bivšim kolegom te akademskim protivnikom Ejlertom Lovborgom. Na početku drame se čini kako je neupitno da će Tesman dobiti profesorski položaj, jer se Lovborg propio, zbog čega je Tesman sretan. Tesmana je odgojila njegova teta Julle.

 

Julle Tesman – Jurgen ju zove samo "teta Julle" kako se pojavljuje i u drami. Julle je dobroćudna starija žena koja ima veliki smisao za empatiju, zbog čega stalno nastoji pomoći drugima. Nakon smrti Tesmanovih roditelja, ona ga uzima k sebi te odgaja kao vlastito dijete. Julle neprestano sanjari te nagovara Tesmana i Heddu da imaju djecu, misleći kako bi im svima to uljepšalo život, no Hedda se čini nezainteresiranom. Teta Julle se svojski trudi zavoljeti Heddu unatoč njezinoj hladnoći, no razlike u njihovu odgoju te društvenom statusu pokažu se prevelike da bi našle zajedničke teme. Teta Julle živi s bolesnom tetom Rinom, drugom Tesmanovom tetom, te je veoma uzrujana kada Rina premine.

 

Ejlert Lovborg – Lovborg je problematični genije te Tesmanov najveći protivnik jer o njemu ovisi Tesmanova financijska budućnost. Nakon serije skandala, problema, tučnjava te pijančevanja, Lovborg je postao izopćenik iz javnosti te nitko s njim ne želi razgovarati, a kamoli se družiti ili biti viđen u njegovom društvu. Lovborg nekako uspije naći izlaza iz svog pijančevanja te napiše knjigu s kojom se vrati u društvo gdje ga ponovno svi hvale zbog njegove briljantnosti. Nakon brojnih odličnih recenzija, Lovborg piše drugu knjigu, čiji rukopis nosi sa sobom no izgubi kad se pijan vraća kući. Iako je veoma inteligentan te uglavnom dobar čovijek, Lovborg nije ni u čemu umjeren, zbog čega mu je gospođa Elvsted pomagala pri pisanju oba rukopisa. Nekoć davno, Lovborg je imao blisku vezu s Heddom, iako se ne zna da li je to bila romantična ili prijateljska veza.

 

Berte – Berte je manji lik koji se u stvari zove George, te je Heddina i Tesmanova služavka koja je prije radila u kućanstvu tete Julle. Berte se trudi udovoljiti Heddi, no čini se da je to nemoguće te ju Hedda neprestano maltretira.

 

Teta Rina – Tesmanova i Julleina rođakinja koja je teško bolesna na početku drame, te na kraju umre. Uopće se ne pojavljuje na pozornici, no saznajemo kroz dijalog da je pomogla tetu Julle pri odgajanju Tesmana.

 

Gospođa Elvsted – Gospođa Elvsted je dobra, često naivna, pasivna, blaga i optimistična žena. Gospođa Elvsted i njen muž zaposlili su Lovborga kao učitelja svojoj djeci, te je gospođa Elvsted postala dobra prijateljica Lovborga kojem je zbog toga pomagala pri pisanju rukopisa te napredovanju u njegovoj akademskoj karijeri. Na imanju gospođe Elvsted Lovborg se oporavio od pijanstva jer nije išao u grad gdje inače izaziva probleme. Čim se Lovborg odluči preseliti s imanja natrag u grad, gospođa Elvsted dolazi do Tesmanovih da ih zamoli neka brinu za Lovborga, jer se boji kako bi se ovaj mogao opet propiti. Radnje gospođe Elvsted motivirane su isključivo prijateljstvom i dobrim namjerama, no na kraju njezine radnje dovedu do loših okolnosti po Lovborga. Gospođa Elvsted išla je s Heddom u školu kada je bila mala te se jasno sjeća kako ju je Hedda neprestano maltretirala iz izmišljenih razloga.

__________________________________

 

Henrik Johan Ibsen rođen je 20. ožujka 1828. u gradiću Skienu, u Norveškoj, u religioznoj građanskoj obitelji. Nakon raspada obitelji Ibsen seli se u Grimstadt, gdje pokazuje prve znakove sklonosti ka umjetnosti. Nakon nedovršenog studija posvećuje se pisanju i postaje režiser i dramaturg Norveškog kazališta. 1851. godine uspijeva dobiti mjesto dramaturga i umjetničkog savjetnika "Norske Teatra" u Bergenu.

 

S obzirom da je bio ravnatelj kazališta piše drame povijesno-romantičnih sadržaja, koje izvodi pred bergenskim gledateljima. 1857. godine pozvan je u Oslo kako bi preuzeo umjetničko i dramaturško vodstvo "Norveškog kazališta". Dobivši 1864. stipendiju norveškog parlamenta za studijsko usavršavanje u inozemstvu, Ibsen polazi u Italiju. Bavio se i fotografijom. Proveo je dosta godina svog života u Njemačkoj. 1891. godine vraća se u Oslo. Intenzivno radi do 1900. godine, kada zbog udara moždane kapi postaje pet godina nepokretan. Živi tek biološki i vegetira kao biljka, bez vanjskih obilježja i bilo kakve duhovne aktivnosti ili zanimanja za svijet oko sebe, sve do smrti 23. svibnja 1906. godine. Smatramo ga jednim od najvažnijih dramatičara druge polovice 19. stoljeća. Među njegova djela možemo navesti: Nora, Žena s mora, Borba za tron, Komedija ljubavi, Savez mladih i mnoga druga djela koja će se uvijek čitati.

 

Henrik Ibsen - Nora - Lutkina kuća

loading...
4 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Henrik Ibsen - Hedda Gabler

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u