Friedrich Schiller - Razbojnici

Dva brata, zavađena spletkom mlađega, pokvarenog i prijetvornog stvora, tema je koja je već poznata u temeljima mnogih književnih djela. No na takvu gotovo banalnom polazištu, kada mlađi brat ocrni starijeg pred ocem zbog razbojništva (a riječ je o običnom studentskom prijestupu) i izazove njegovu kletvu nad dotadašnjim ljubimcem, Schiller će u daljnjem dramaturškom razvitku krenuti silnim potezima mjestimice teško ukrotivog pera prema slikanju takvih karaktera koji će svojim titanskim obilježjima djelovati na trenutke gotovo izvanzemaljski.

Franz Moor ima samo jedan cilj, a to je biti na vlasti. Za to su mu potrebne dvije stvari: da se riješi svog brata Karla koji je na školovanju u Leipzigu te da svog oca, Maximiliana von Moora što prije spremi u grob. Franz ne staje ni tu već želi pridobiti i ljubav bratove zaručnice Amalie. Franz je spreman na svakakve podvale pa tako kad stigne pismo od Karla čita svom ocu ono što njemu odgovara kako bi pokazao svom ocu da je najbolje da se odrekne takvog sina. Usjeva u svom naumu čak do te mjere da mu otac govori neka on piše bratu pismo kojim će mu reći neka se ne vraća u dvorac i kako ga više ne smatra svojim sinom. Karl dobivši pismo uvelike se razočara u svom ocu te odlazi u razbojnike. No Franz nikako ne uspjeva pridobiti ruku bratove zaručnice Amalie iako pokušava i milom i silom. U svom jadu nagovara Hermana, nezakonitog sina nekog plemića neka dođe kod njegovog oca i neka ga uvjeri kako je Karl poginuo. Donosi mu i krvavi mač što starca slomi. Krivi sebe, krivi Franza te napokon padne u nesvijest. Mislići kako je Maximilian von Moor umro, Amalia pada u još veću depresiju. Karl pustoši i razara, uvija i pljačka uokolo, ali uskoro uviđa kakvo zlo on i njegova razbojnička družina čine stanovništvu. Ubijaju i pljačkaju poštene ljude, žene, starce i djecu. Počinje uvjeravati ostale razbojnike u nečasnost njihovih djela.

Nakon nekog vremena Karl se prerušava te dolazi u dvorac. Ispituje Amaliu i ostale o događajima koji su se zbili za vrijeme njegova odsustva, a nitko ga ne prepoznaje. Nakon nekog vremena, njegovom bratu Franzu počinju se činjenice slagati na svoja mjesta i on počinje sumnjati. Franz naređuje Danielu, slugi svog oca da ubije Karla, ali ovaj odlazi prije izvršenja naredbe koju Daniel ionako vjerojatno ne bi mogao izvršiti.

Karl sa još jednim razbojnikom u spilji pronalazi svog oca kojeg je Franz sakrio pod zemlju želeći da ovaj umre od gladi i hladnoće. Neki pošten čovjek donosio mu je kruh i vodu svo to vrijeme, ali grof Maximilian je pod zemljom živio u neljudskim uvjetima. Grof govori svom sinu Karlu sve laži koje mu je Franz rekao te ovaj odlazi osvetiti se. Franz sluteći opasnost i čuvši da glasove potjere sve bliže  dvorcu šalje po svećenika te se želi pokajati za svoje grijehe. Ali čini to na njemu svojstven način, licemjerno kakav je i bio cijeli život. Shvaćajući da je kraj, sam sebi oduzima život objesivši se.  Grof čuvši kako mu je jedan sin mrtav počne žaliti za njim te napokon umire, a Karl shvaća da nema povratka iz svih nedjela koja je učinio. Njegova družina zahtjeva od njega da ih ne napusti, a Amalia mu govori kako ne želi živjeti bez njega te kako će radije umrijeti od njegove ruke. On je napokon ubija te se odlazi predati vlastima. Svjestan činjenice da se za njegovu glavu može dobiti 1000 zlatnika odlazi do jednog siromašnog čovjeka s puno djece kako bi na samom kraju bar nekome pomogao.

Ljudi mi uskratiše čovječnost kada sam se na nju pozivao; zato odlazite od mene, vi grešnici jedni! Nemam više oca, nemam više ljubavi, a tu i smrt neka me nauče zaboraviti, te da sam ikada ljubio.

Za njim su izdane tjeralice, povrijeđeni glasno traže zadovoljštinu, na njegovu je glavu raspisana nagrada - ime Moor! Otac se od tuge skoro onesvijesti.

Osvetu tražim za starca! - Ovako zauvijek kidam bratske veze koje me vežu sa njime.

Onaj koji preda živog velikog razbojnika dobit će nagradu od tisuću zlatnika. Pomoći ću tome čovjeku, hoću! Jer ja ne mogu više ovako...

Vrijeme radnje - Razdoblje od dvije godine

Mjesto radnje - Njemačka

Vrsta djela - Drama

Analiza jezika i stila

- epiteti: posve dobro, zgodniji čas, izgubljenog brata, časno ime
- usporedba: kao smrt, kao štakori

Likovi

- Maximilian von Moor, grof – vladar

- Karl, sin Maximiliana

- Franz, sin Maximiliana

- Amalia von Eldelreich

- slobodoumni mladići, kasnije razbojnici – Spiegelberg,Schweizer, Grimm, Razmann, Schufterle, Roller, Kisinsky, Schwarz

- Hermann, nezakoniti sin nekog plemića

- Daniel, sluga grofa Moora

- pastor Moser – katolički svećenik

- četa razbojnika

Karl Moor - Čovjek kojeg ljudska zloba natjera da i sam krene krivim putem. Iako se priključuje bandi razbojnika uvelike se razlikuje od njih jer na kraju pokazuje iskreno kajanje za svoja djela. Na zločine i nečovječna djela tjera ga duboka razočaranost svojom obitelji i svijeta oko sebe. Njegove drugove razbojnike na zlodjela tjera sasvim druga sila, a to je ona koja samo razara i uništava i u grozoti svih tih zločina pronalazi zadovoljstvo. Njegovu sudbinu uvelike određuje bratova čista zloba te spletke koje ovaj kuje protiv njega. Na kraju Karl pokazuje kako bratova mržnja ipak nije uništila sve ono dobro u njemu pa daje svoj život i život svoje zaručnice kao žrtvu za sva nedjela koja je učinio. Ti čini kako bi na samom kraju dokazao svima, a i sebi samom da dobro mora pobijediti, a sva nečasna djela moraju biti kažnjena.

Franz Moor - Franz se oduvijek osjeća da živi u bratovoj sjeni te odlučuje osvetiti se pod svaku cijenu i dostići položaj koji misli da zaslužuje. Ne ustručava se izreći najgore laži svom ocu kako bi obezvrijedio svog brata i postao vladarom. Ni ostala zlodjela mu nisu strana pa će se tako poslužiti mnogima kako bi učvrstio svoj vladajući položaj. Čim mu se više prepreka nađe na putu to on čini veća zlodjela kako bi na kraju svega izašao kao pobjednik. To što želi bratovu zaručnicu samo za sebe nije dokaz njegove velike ljubavi već je želi za sebe kako bi ona postala još samo jedan od trofeja u njegovoj zbirci i kako bi ga svakim danom podsjećala da je u svemu pobijedio svog brata. On predstavlja zlo u svoj svojoj veličini i snazi, zlo koje ne poznaje kajanje.

Maximilian Von Moor - Otac koji nema čvrsti karakter i u svakom trenutku žali za jednim od svojih sinova. Ta osobina mu i donosi tužnu sudbinu, a to je da ga vlastiti sin zatvara u spilju kako bi umro od gladi. Da je kojim slučajem razmišljao kao pravedan čovjek, a ne kao roditelj možda bi mu sudbina bila drugačija. No i na samom kraju on ne mijenja svoj karakter i svoje nedoumice o tome koji on njegovih sinova ipak u dubini duše krije dobro, a koji ne poznaje ništa drugo doli zla samog.

Amalia - Lik dobre žene kojoj je sudbina određena borbom dobra i zla. Ni u kom slučaju nije mogla utjecati na ishod svoje sudbine što je određuje kao jedinog istinskog tragičara u ovog drami. Umire od ruke svog ljubljenog Karla jer joj je draža smrt od njegove ruke nego život s tolikom boli i patnjom.

O djelu - Djelo progovara o najznačajnijoj borbi svih vremena, a to je borba dobra i zla. Ovdje je još bolje naglašena jer je autor tu borbu smjestio unutar jedne obitelji, a glavni akteri te borbe su upravo braća. Pokazuje nam tamnu stranu te borbe, a to je da se unatoč dobrim namjerama ponekad dobro ne uspije osloboditi teških okova zla. I najbolji ako dožive previše iskušenja ponekad lako prijeđu granicu dobra i zla, a onda više nema povratka jer naša nas djela prate kroz cijeli život i kako god mi mislili da možemo otvoriti novu stranicu, to je nemoguće. Upravo u trenutku kad će nam se činiti da smo raskrstili sa grijesima iz prošlosti oni će nas sustići. Tu je sudbinu, nažalost, doživio i Karl. No jedina dobra stvar je ako prihvatiš sudbinu i priznaš svoja zlodjela dobivaš jedinu nagradu koju još možeš i očekivati u životu, a to je osjećaj slobode.

Schillerov dramski prvijenac Razbojnici uz Goetheove Patnje mladog Werthera najpoznatije je djelo književnog pokreta Sturm und Drang, koji označava prekid s prosvjetiteljstvom te najavljuje početak romantizma. Drama Razbojnici priča je o braći Moor, mlađem Franzu, koji, služeći se lažima i prevarom, plete mrežu podvale i kuje urotu protiv starijeg Karla kako bi ga otac razbaštinio, a djevojka zamrzila. Drama je doživjela silan uspjeh, a Schiller je preko noći postao slavan.

________________________________

Friedrich Schiller rođen je 1759. godine, a umro je 1805. godine. On je posljednji predstavnik pokreta Sturm und Drang koji označava prekid sa prosvjetiteljstvom te nas polako uvodi u romantizam. U mladosti je želio postati svećenikom, ali je ipak pošao u vojnu akademiju u Stuttgartu gdje je studirao pravne znanosti. Na kraju je pošao u vojnu akademiju te završio kao vojni liječnik. Njegova prva drama Razbojnici (1782. godine) doživjela je silan uspjeh. Unatoč slavi, zabranjen mu je daljnji književni rad pa Schiller bježi preko granice gdje u Mannheim gdje nastavlja sa svojim radom. Nakon toga nastaju djela: Fiescova zavjera u Genovi, Don Carlos i Spletka i ljubav.  Bori se za slobodu ličnosti te protiv feudalnog apsolutizma te društvene pokvarenosti. Oko 1790. Godine dobiva mjesto izvanrednog profesora povijesti na sveučilištu u Jeni. Potkraj života seli u Weinmar na Goetheov poziv te tamo nastavlja svoj daljnji dramski rad. Pisao je i poeziju. Iz vajmarskog razdoblja potječu njegove umjetnički najzrelije drame, sve isključivo povijesne tematike: trilogija Wallenstein, Maria Stuart, Djevica Orleanska, Mesinska nevjesta i Wilheim Tell.