Franc Kafka - Proces lektira

Franc Kafka - Proces

Franc Kafka - Proces

 

Proces je složeno, višeslojno i najpoznatije delo Franca Kafke. Kao što je naznačeno već naslovom, u romanu se ne radi, o sudbini bankarskog službenika Jozefa K. o njegovom hapšenju, njegovoj potrazi za nepoznatom mu krivicom i o njegovom pogubljenju na kraju, već se radi o postupku kome je on podvrgnut. Predmet romana jeste stvarnost nevidljivog suda koji svojim prisustvom prožima ceo roman...

 

Jednog jutra Jozefa K. bankovnog službenika, posjetila su dvojica neznanaca i priopćila mu da je uhićen, no nisu mu htjeli reći zašto. No dopušteno mu je da i dalje dolazi na posao i naizgled se u njegovu životu ništa ne mijenja. Uskoro ga telefonski obavještavaju da je u nedjelju saslušanje. Uputio se na danu adresu i pronašao kuću koja se ni po čemu nije razlikovala od ostalih. Od kata do kata traži Istražnu komisiju pod izgovorom da traži stanovitog stolara Lanza, ali nailazi samo na siromašne stanove sa zaposlenim ženama i mnogobrojnom djecom. Tek ga je na posljednjem katu neka pralja uputila do jedne sobe. Danas mu je bio trideseti rođendan.

 

Ustavši, Jozef K. se našao u dvorani nalik sudnici, gdje mu je sudac prigovorio da kasni cijeli sat, no da će ga ipak poslušati. Jozef K. se branio, nastojeći zadobiti simpatije publike, koja na njegovo izlaganje reagira čas odobravanjem i smijehom, a čas šuti. I tako, odlazeći iz sudnice, Jozef K. shvati da je sam sebi oduzeo povlasticu da bude saslušan. Iduće se nedjelje Jozef K. ponovno uputio na sud, nepozvan, gdje mu ona ista pralja povjeri neke nove detalje o njegovu slučaju, te kako je ona potpuno u vlasti suca istražitelja koji ju s pripravnikom studentom iskorištava i nudi se Jozefu K.-u da je odvede odatle. No uto dolazi student i odvodi ženu k sucu, a Jozef K. ga ne uspijeva spriječiti. Uskoro dolazi i sudski poslužitelj i provodi Jozefa K.-a sudom. Od atmosfere suda Jozefa K.-a spopada mučnina, od koje se oporavlja tek kad napusti zgradu suda.

 

Zagonetnosti suda i Jozef K.-ovoj nesigurnosti pridonosi još jedan nedoličan događaj kada K. susreće tri čovjeka. Prepozna dvojicu gradskih stražara, koji mu se požale da ih ovaj treći treba išibati jer se on žalio sucu na njih. Zbunjen prizorom K. pokušava batinaša nagovoriti da ih pusti, no ovaj odbija i počne ih šibati, zbog čega se Jozef K. udaljava. Taj mu prizor nije izlazio iz glave. Jozef K. sve češće nailazi na neobjašnjive detalje i znakove koji upućuju na ozbiljnost stanja u kojem se nalazi.

 

Jedan ga dan posjećuje stric i govori mu da bi njegov položaj mogao naštetiti čitavoj obitelji te ga uvjerava da uzme odvjetnika. Jozef K. se začudi kad uvidi da je odvjetnik već upoznat s njegovim slučajem. O starom odvjetniku brine djevojka Leni s kojom Jozef K. već pri prvom susretu upada u čudnu ljubavnu vezu. Stric ga zato prekorava jer smatra da je ''mala gadura'' sigurno odvjetnikova ljubavnica.
Jozef K.-a sve više zaokupljaju misli o procesu. Posjete ga odvjetniku učvršćuju u uvjerenju kako mora obranu preuzeti u svoje ruke, i zato K. želi ubrzati proces jer smatra da ga odvjetnik oteže. Želi otkazati odvjetnika i odluči sam napraviti predstavku, no još uvijek ne zna za što je optužen. Sve teže obavlja svakodnevne obveze, a usto su i svi njegovi partneri upoznati s procesom. Jedan ga tvorničar upućuje na sudskog slikara Totorellija koji zna neke pojedinosti o Jozef K.-ovom slučaju. Jozef K. posjećuje slikara koji ga donekle upućuje u mehanizam suda. Taj je sud čvrsto uvjeren u krivicu optuženog i ne priznaje nikakve dokaze, no na suce se može utjecati iza leđa osobnim vezama. Slikar nudi Jozefu K.-u svoje jamstvo kao pomoć u slučaju. Zbunjen slikarevim objašnjenjima, Jozef K. kupuje nekoliko njegovih slika i odlazi ne dogovorivši konkretni oblik slikareve pomoći.

 

Jozef K. se jedne večeri uputi odvjetniku s namjerom da mu otkaže punomoć, gdje mu vrata otvara odvjetnikov klijent, trgovac Black, koji je također ponešto načuo o Jozef K.-ovom slučaju. Čuo je da se među optuženicima priča da će Jozef K. sigurno biti osuđen. Usprkos tome ustraje u namjeri da otkaže odvjetnika te se uputi u njegovu sobu, gdje ga odvjetnik optužuje da je nestrpljiv zato što se s njim postupa isuviše dobro s obzirom na to da je optuženik. Nakon otkaza odvjetnika K. osjeća da njegov slučaj postaje sve kompliciraniji te da mu prijeti otkaz na poslu.
Jednog dana dolazi u katedralu, gdje ga neki tamnički kapelan spominje da previše traži tuđu pomoć i da mu se u procesu zlo piše. Kako bi Jozef K.-u približio bit zakona, priča mu parabolu o čovjeku sa sela i čuvaru. U razgovoru sa svećenikom Jozef K. parabolu tumači kao obmanjivanje čovjeka sa sela, a sud kao sustav koji se osniva na strahu. S druge strane, svećenik mu ukazuje na dvosmislenosti, ali parabola na kraju ostaje neprotumačena, a smisao zakona kao da izmiče ljudskom razumijevanju.

 

Uoči Jozef K.-ova 31. rođendana u njegov stan dolaze dva neobična gospodina u crnim kaputima i cilindrima. K. je također u crnom odijelu sjedio kraj vrata kao da očekuje goste. Bez otpora im dopušta da ga odvedu do malog kamenoloma izvan grada. Položiše ga na kamen i jedan od gospode zarine mu dugačak mesarski nož u srce.
Kao pseto - bile su mu zadnje riječi i činilo mu se kao da će ga sramota nadživjeti.

 

Književni rod - epika

 

Vrsta djela - roman

 

Značaj - Proces je roman kojim se kritizira birokracija koja je jača od svega ljudskog i čovjeka svodi na formular. Ne postoji čak ni sud kao institucija koja bi čovjeku pomogla i olakšala mu život. Uz takav sud nije moguće doseći pravdu. Čovjek je neznatan u odnosu na birokratsko društvo.
- Proces je možda povezan sa židovskim pitanjem jer kriv si, naprimer što pripadaš određenoj naciji. Možda time Kafka progovara da sluti stradanje Židova u Drugom svjetskom ratu. Koju krivicu snosi čovjek ako pripada određenom narodu, vjeri, klasi, rasi? Možda je kroz ''Proces'' prikazana takva krivica?
- Jozef K. se, pogotovo u početku procesa, ogorčeno suprotstavlja optužiteljima. Ljudi koji se mire s postojećim stanjem nikada ne izriču kritiku i oni su u milosti svake vlasti. Jozef K. na početku optužuje čak i vlast za svoju apsurdnu poziciju. Možda je on još jedna tragična osobnost koja zbog svojih snova i kritike mora stradati.
- Neki u romanu vide uzaludnost borbe protiv sudbine, protiv onoga što nam je predodređeno...

 

Stil Franca Kafke

- njegovo djelo nosi obilježja ekspresionizma: a) zbog osjećaja straha i osamljenosti, b) zbog toga što izriče protest društvenog mehanizma koji ugrožava slobodu pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje
- elementi nadrealizma vidljivi su u halucinantnim vizijama
- elementi aktualne društvene kritike (protest protiv austro-ugarske birokracije)
- najvažniji je element svijet Franza Kafke, njegova egzistencijalna usamljenost, nemoć da nađe mjesto u društvu, da odredi svoj stav prema svijetu i religiji, njegov strah i košmarske vizije kojima je bio podložan

- Kafkin je stil jasan i jednostavan. Na Kafku su utjecali egzistencijalistički filozofi i austrijski psiholog Sigmund Freud.

 

Ideje Franca Kafke

- o besplodnosti i nemoći čovjekovoj da shvati principe i mehanizme svijeta
- o potrebi poslušnosti i bezuvjetnog podređivanja vlasti
- o malim ljudima koji se pokoravaju bez pitanja i tako su uvijek u milosti vlasti, a osuđeni su oni koji se bune i koji zbog svojih intelektualnih sposobnosti pokušavaju nametnuti svijetu svoje standarde

- Kafka je za života bio sasvim neshvaćen, a danas je jedan od najznačajnijih modernih pisaca 20. stoljeća. On je pisao o čovjeku bez sigurnosti, o svijetu bez istine, o svijetu bez ljubavi i svijetu bez pravednosti.

 

Proces mu više nije izlazio iz glave. Više puta je već pomislio da ne bi bilo loše da sam sastavi svoju obranu i preda je sudu. U njoj je kanio izložiti svoj kratki životopis i uz svaki malo važniji događaj navesti razloge zbog kojih je tako postupio, treba li ovaj ili onaj njegov postupak po njegovom shvaćanju pokuditi ili pohvaliti, i koje razloge može navesti za taj događaj. Nesumnjivo bi bilo bolje da sam sastavi takav spis nego da obranu prepusti odvjetniku, koji i onako nije besprijekoran.


Ali na Jozef K-ov grkljan padoše ruke jednog gospodina, dok mu drugi zabi nož duboko u srce i dvaput ga okrenu. Očima koje su se gasile, Jozef K. još vidje kako se gospoda nagnuta mu nad licem, priljubiše obrazima jedan uz drugoga, promatrajući svršen čin...

_________________________________


Kakav je roman Proces?

 

Roman Proces je ekspresionističko delo i moderan roman. Kafka u njemu realistički izvedenim postupkom daje sliku ljudske otudjenosti u svetu i nelogičnih pojedinosti koje čine da se stvarkost doživljava kao nestvarna, kao fantastika koja niče na tlusvakodnevice, ili pak kao neka zatvorena i tajanstvena stvarnost. To je moderan roman jer subjektivizuje vreme i prostor. Vreme je od niza trenutaka jer daje subjektivnu projekciju nesklada i sukoba bića i sveta i njegove demonske prirode, jer u njemu caruje zlo i biće je osudjeno na poraz.

 

U kakvom svetu živi Jozef K?

 

Jozef K živi u svetu bez duše i bez Boga. Duša je mrtva, Bog je mrtav, gradjanski svet je mrtav. Ne postoji akcija koja životu daje puni smisao. Sve je potonulo u sivilo svakodnevnog trajanja u kome se ne uspostavljaju razlike, nivoi gradjanske svesti, šarenilo ljudskog života. Nema ciljeva, nema sadržine. Svuda je ravnodušnost i beživotnost. Iz takvog sveta potiče i takav svet oličava Jozef K.

 

Osobine Jozefa K?

 

Jozef K je bankarski činovnik, otudjen, pragmatičan, vodjen samo svojim interesom, navikao da čini i preduzima samo ono što je korisno. Živi bez viših ciljeva i dosta monotono: do kasno uveče radi u kancelariji, ide u pivnicu, susreće iste ljude, jednom nedeljno ide nekoj devojci. On živi u društvu a ne zna za skrivene mehanizme po kojim to društvo funkcioniše. Nikada se nije interesovao za norme i zakone tog društva, niti je bio obuzet opštim problemima tog društva i tudjim nevoljama. On kao i drugi, traje u svojoj samoći, ljušturi i apatiji, sve do onog jutra kada su došli ljudi u crnom da ga uhapse. Bio je iznenadjen ali se čak ni tada nije mnogo uzbudio.

 

Šta je to što odredjuje Jozefa K kao ličnost, kao socijalno, psihološko i filozofsko biće?

 

Prema mišljenjima tumača Procesa i Kafkinog junaka, mnogo je besmislenog i osobitog u njegovim postupcima i u njemu samom. Iako treba da predje put od potpunog nepoznavanja društva do nekih saznanja o njemu on to ne uspeva i do kraja života nije mogao da ovlada lavirintima koji vode do istine. Zato je i ono što je saznao o svetu samo delimična i nepotpuna slika o tom svetu.

 

Do kakvih postavki o Jozefu K dolazi čitalac?

 

- Jozef K ima trideset godina, živi bez problema i dilema,sa odredjenim navikama, spokojan, zadovoljan i sasvim uklopljen u društvo.

- Sve do susreta sa sveštenikom pokazuje ne poznavanje birokratskog sistema koji poput neke mašine mrvi ljude, a da se pri tom ne zna ni ko to čini ni zašto. Zato ide od jednog do drugog i traži načine da što više sazna o sudu, sudijama i višim institucijama.

- Prvi njegov nesporazum sa društvom nastaje kada mu upadnu u stan i kada ga hapse, uskraćujući mu slobodu i čineći njegovu ličnost obespravljenom.

- Prvo ga muči nelagodnost, koja prelazi u nespokojstvo, a pri prvom isledjenju prelazi u protest i bunt koji kratko traju i njih zamenjuje osećanje nemoći.

- Njegovo prvo saznanje je da je i on kao i svaki pojedinac tog društva, u mreži neke velike organizacije u kojoj rade podmitljivi stražari, tupoglavi nadzornici, istražne sudije ne previše pametne, pisari, žandarmi i drugi u čijim rukama je sudbina pojedinca.

- On ima pasivan odnos prema institucijama, čije poreklo teško može da se odredi. Čak postaje i egoističan i praktičan pa kaže „ ja nisam pozvan ovde da nešto popravljam".

- Jozef K se imesto za pobunu i akcioju opredeljuje za sigurnost, za potčinjenost, prilagodjavanje i iščekivanje, što je pogrešno. Pomirljivost sa situacijom u kojoj se nalazi jeste pristajanje ns proces, a pristajanje na proces jeste nesvesno priznavanje krivice iako svesni deo Jozefa K ne priznaje krivicu.

- Jozef K nije čovek unutrašnjih promena- njegovo biće se ne preobražava i do kraja ostaje bez širih saznanja o svetu. On je čovek ograničenih duhovnih vrednosti i rutinskog načina življenja. Nije čovek traganja i izazova, već statičan i jednostavan čovek. Ako ponegde ima kretanja to je samo u fizičkom smislu.

- U susretu sa sveštenikom on dolazi do saznanja da se „ od laži gradi poredak u svetu", u čemu se vidi nihilistički odnos Jozefa K prema svetu.

- U osnovi ponašanja Jozefa K i njegovog mirenja sa onim što ga je snašlo leži strah. On je čovek straha, pa zato i ta poslušnost pred onima koje niti je video, niti šta o njima zna.

- Jozef K je apsurdni čovek u apsurdnom svetu. Umro je a nije saznao pravu istinu ni o vlastima, ni o svetu pa zato i pitanja na kraju dela: „ Gde je sudija koga on nikada nije video? Gde je visoki sud do koga nikada nije došao?..."

 

Šta je to što svet čini apsurdnim?

 

Apsurdnost je u tome što ljudima vladaju institucije (sudovi) u ime nekih ciljeva o kojima pojedinac ništa, ili sasvim malo zna. One odlučuju o krivici i sudbini čoveka, po merilima koje one odredjuju. Apsurdno je to što se i crkva nalazi na toj strani i što se čovek oseća bespomoćnim, a u svemu tome zdrav razum i logika mnogo ne pomažu.

 

Skriveni smisao romana

 

Po nekima je skrivena smisao romana je kritika totalitarnog društva jer ukida slobodu, izaziva strepnju i strah, otudjuje državu od čoveka i čoveka od čoveka, ubija ličnost i duh i obezličava jedinku koja postaje osudjena na neizvesnost i nesigurnost trajanja.

 

Po drugima je pisac predvideo buduću sliku totalitarnih sistema i sila oličenih u staljinizmu i hitlerizmu.

 

Po nekima je skriveni smisao romana u Jozefovom saznanju da se od laži gradi poredak u svetu i da upravo na lažima počiva poredak celog sveta i vladavina svih moćnih, bez obzira da li je moć oličena u pojedincu , jednom društvu i državi, ili pak u globalnim ciljevima većeg broja državnih zajednica i moćnih sila koje traže od manjih da im se povinujui i da ih slede.

________________________________

 

Franc Kafka rođen je u Pragu 1883. godine, u trgovačkoj jevrejskoj porodici, u kojoj je dominirao otac, čovek despotke prirode, koji je zatevao i ostvario potpunu poslušnost i potčinjavanje. Takva porodična situacija ostavila je tragove u ličnosti i stvaranju Franca Kafke. U njegovoj prirodi je dvojak odnos prema sredini. U odnosu na oca i porodicu, u Kafki je tinjalo osećanje manje vrednosti i nesgurnosti, kolebljivost, gospodarenje očevog autoriteta. U odnosu na okolinu Kafka je bio prijatan, komunikativan, dobar prijatelj. Ova dvostruka ličnost, i ovaj problem odnosa sa ocem, bitno će se odraziti na književno delo Franca Kafke. Na svet koji oblikuje i na prirodu junaka kojeg stvar njegova umetnička imaginacija. Mnogo je putovao, brzo sklapao poznanstva, imao je veliki broj prijatelja. Imao je nekoliko ljubavi ali se ni za jednu nije vezao. Svoju teskoću u odnosima sa ženama Kafka će umjetnički pretočiti u lik svog junaka Jozefa K. iz Procesa.

 

Prve pripovjetke objavljuje vec 1909. i od tada neprekidno piše i povremeno objavljuje pojedinačne prozne radove. Od 1902 godine pa do kraja života vodi prepisku sa mnogim prijateljima, ostavivši tako bogato svedočanstvo o sebi i svom vremenu. Kafka je za života malo objavio, najveći dio njegovog književnog opusa su djela: Razmatranja, Presuda, Preobražaj, Seoski lekar, Umjetnik u gladovanju, Proces, Zamak, Amerika. Umro je 1924. godine od tuberkoloze.

 

Proces - Interpretacija

32 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Franc Kafka - Proces

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u