Franc Kafka - Preobražaj - esej lektira

Franc Kafka - Preobražaj - esej

Franc Kafka - Preobražaj - esej

Franc Kafka - Preobrazba - esej

 

Kako napisati esej na Državnoj maturi - Radni priručnik s primjerima i vježbama

 

Pred sobom imate interpretativni tip eseja. Prije samog eseja naveden je ulomak iz Kafkine pripovijesti Preobrazba te su potom navedene smjernice za njegovu interpretaciju.

 

Pozorno i polako pročitajte ulomak pripovijetke.

 

Teška Gregorova rana, od koje je patio više od mjesec dana – jabuka je, kako se nitko nije usudio da je odstrani – ostala zarivena u tijelo kao vidljiva uspomena – čak je i oca kanda podsjetila da je Gregor, usprkos svom sadašnjem tužnom i gadnom obliku, član obitelji, s kojom se ne smije postupati kao s neprijateljem, već da obiteljska dužnost zahtijeva da se odvratnost prema njemu uguši i da mu je trpjeti i samo trpjeti.

 

I premda je sada Gregor zbog svoje rane zauvijek izgubio mnogo od svoje pokretljivosti te mu je, povremeno, trebalo, kao starom invalidu nekoliko beskonačnih dugih minuta da prijeđe preko sobe – na puzanje uvis više nije mogao ni pomisliti – on je za to pogoršanje svoga stanja dobio, kako je mislio, posve dovoljnu naknadu time time što su sada svečeri uvijek otvarali vrata sobe za dnevni boravak – koju je već sat-dva prije toga oštro promatrao – te je ležeći u mraku svoje sobe, a nevidljiv iz susjedne sobe, mogao vidjeti čitavu obitelj za osvijetljenim stolom i, tako reći sa sveopćim odobrenjem, slušati što govore, što je, dakle, bilo potpuno drugačije negoli prije.


Razumije se da to više nisu bili oni živahni razgovori od nekoć, na koje je Gregor u malim hotelskim sobama pomišljao s izvjesnom čežnjom, kada bi se, posustao, morao svaliti u postelju. Sada bi obično svi bili vrlo tihi. Otac bi ubrzo nakon večere zaspao u svom naslonjaču; majka i sestra bi jedna drugu opominjale da bubu tihe; majka je, duboko sagnuta nad svjetiljkom, šivala fino rublje za neki dućan s pomodnom odjećom, sestra, koja je primila mjesto prodavačice, učila je navečer stenografiju i francuski da bi jednom, možda, dobila bolje namještenje. Ponekad bi se otac probudio i, kao da uopće nije svjestan da je drijemao, rekao majci: "Kako dugo večeras opet šiješ!", te bi odmah ponovo zaspao, dok bi se majka i sestra jedna drugoj umorno smiješile.

 

Sada koncentrirano pročitajte smjernice za interpretaciju te još jednom pročitajte ulomak.

 

- Smjestite ulomak u kontekst pripovijesti te u književnopovijesno razdoblje.
- Odredite tematiku ulomka.
- Objasnite preobrazbu u smislu duhovne i karakterne metamorfoze obitelji.
- Kakav je odnos Gregor nakon preobrazbe razvijao sa svojim ukućanima?
- Nakon iznošenja namještaja, Gregor je htio pomoći majci koja se skoro onesvijestila kada ga je vidjela te se tako zatekao u dnevnom boravku. Tko je potom zazvonio na vrata?
- Zašto je motiv jabuke važan u književnosti? Odredite njegovu simboliku u pripovijesti.
- Koja se promjena dogodila nakon incidenta s jabukom?

 

Esej

 

Simbolika motiva preobrazbe u Kafkinoj pripovijesti Preobrazba

 

Pripovijest Preobrazba Franza Kafke nastala je 1915. godine u razdoblju avangarde u europskim književnostima. Govori o preobražaju Gregora Samse u kukca te o promjeni koju je ta preobrazba potaknula u odnosu njegove obitelji prema njemu, što je ujedno i tema ovog eseja. Prije preobrazbe Gregor je smatran korisnim članom obitelji, ali nakon preobrazbe sve se mijenja. Prije svega se promijenio odnos oca prema njemu da bi potom i odnos setre i majke isto tako postao drugačiji, hladniji i puno otuđeniji, što postaje dobri vidljivo na početku zadnje četvrtine pripovijesti te u navedenom ulomku.


Naime, kada su majka i sestra Greta u zadnjoj četvrtini pripovijetke htjele iznijeti namještaj iz Gregorove sobe, majka je prvi puta vidjela Gregora kao kukca i zbog toga se skoro onesvijestila. Gregor je htio pomoći i zatekao se u dnevnoj sobi u koju inače nije smio zalaziti. Tada se s posla kući vratio i otac i zatekao Gregora te posato ljutit zbog toga. Pokušao je zgaziti Gregora, ali kako nije mogao jer mu je Gregor stalno izmicao, počeo ga je gađati jabukama.

 

Simbol jabuke ima određena značenja, a jedno od tih značenja se može izreći i kao „jabuka razdora". Motiv je poznat još iz antičke književnosti kada je Paris trebao dati zlatnu jabuku najljepšoj između Here, Atene i Afrodite. Afrodite mu je obećala za ženu prelijepu Helenu te se Paris odlučuje njoj dati jabuku. Tim je činom uvrijedio Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, učinile Parisa i Helenu neposrednim uzročnicima Trojanskog rata. Od tog je časa jabuka postala simbolom zavade, često korištenim u književnosti.


Zapravo, simbol jabuke vrlo je važan za ovu pripovijetku zbog toga što je ona potvrdila razdor između oca i sina, ali i Gregora i cijeloga svijeta. Nakon što je otac bacao jabuke na sina, Gregor je postao povučen i počeo je promatrati svoju obitelj u drugom svjetlu, sa strahom i sve većom otuđenošću. Tek pred samu smrt počeo se svoje obitelji prisjećati s ganućem i ljubavlju. Naime, jabuka je bila neposredni materijalni povod njegove smrti jer se jedna zabila u njegovo tijelo, a kako je nije mogao izvaditi iz svojih leđa, trunula je u njemu i prouzročila upalu od koje je umro. Simbolika jabuke koja trune u njemu zapravo upućuje na pomisao da je on umro, strulio od tuge i osamljenosti zbog toga što je njegova nemoćna pojava izazivala gađenje obitelji te je bio napušten od svih.


Gregorova preobrazba ujedno označava i preobrazbu njegove obitelji, odnosno preobrazbu u ponašanju cijelog društva prema onima koji nisu jednako sposobni preuzeti na sebe zadaće poput normalnih ljudi. Zapravo Kafkina pripovijetka govori o pojedincu koji se promijenio prije svega sam u sebi te je zbog te promjene postao neprihvaćen i stranac svima oko njega. Kako se nije mogao vratiti u prvobitno stanje, njegova egzistencija postaje manje vrijednom u njegovim očima. Upravo je to uzrok mijenjanja stava obitelji pa i međuljudskih odnosa u cjelini, što sve vodi prema nestajanju egzistencije slabog pojedinca. 

 

U zaključku se može reći kako je Kafka svojom pripovijesti preobrazba pokrenuo čitav niz pitanja o međuljudskim odnosima. Bizarna preobrazba čovjeka u kukca prekrasna je i vrlo tužna alegorija o svima koji zbog vlastitog duhovnog ili fizičkog nedostatka moraju živjeti na samom rubu egzistencije, odbačeni od svih. Možda je najteže kada te odbaci vlastita obitelj koju voliš i za koju želiš živjeti, a nekima je možda najteže kad ih odbaci vlastiti otac. Je li nastanak Preobrazbe potaknut Kafkinim životom, odgovor se možda može potražiti u još jednom Kafkinom djelu vrlo simboličnog naslova: Pismo ocu.

 

Sada pažljivo pročitajte esej po ulomcima kako biste lakše uspoređivali, analizirali i učili kako treba pisati esej.

 

Uvodni odlomak

 

Pripovijest Preobrazba Franza Kafke nastala je 1915. godine u razdoblju avangarde u europskim književnostima. Govori o preobražaju Gregora Samse u kukca te o promjeni koju je ta preobrazba potaknula u odnosu njegove obitelji prema njemu, što je ujedno i tema ovog eseja. Prije preobrazbe Gregor je smatran korisnim članom obitelji, ali nakon preobrazbe sve se mijenja. Prije svega se promijenio odnos oca prema njemu da bi potom i odnos setre i majke isto tako postao drugačiji, hladniji i puno otuđeniji, što postaje dobri vidljivo na početku zadnje četvrtine pripovijesti te u navedenom ulomku.  

 

1. Prva rečenica smješta pisca i djelo u književnopovijesni kontekst.
2. Druga rečenica objašnjava prvu te određuje temu eseja,
3. Treće rečenica objašnjava posljedice preobrazbe.
4. Četvrta rečenica daje zaključak te uporabom ključne riječi radi poveznicu prema sljedećem ulomku.

 

Prvi razradbeni ulomak

 

Naime, kada su majka i sestra Greta u zadnjoj četvrtini pripovijetke htjele iznijeti namještaj iz Gregorove sobe, majka je prvi puta vidjela Gregora kao kukca i zbog toga se skoro onesvijestila. Gregor je htio pomoći i zatekao se u dnevnoj sobi u koju inače nije smio zalaziti. Tada se s posla kući vratio i otac i zatekao Gregora te posato ljutit zbog toga. Pokušao je zgaziti Gregora, ali kako nije mogao jer mu je Gregor stalno izmicao, počeo ga je gađati jabukama.


1. U prvoj se rečenici izriče tema ulomka (gađenje prema Gregoru). Uporabom ključne riječi radi se poveznica s prethodnim ulomkom (koristi se izraz u zadnjoj četvrtini pripovijesti). Na početku rečenice nalazi se još i poveznica naime.
2. U drugoj se rečenici objašnjava kontekst u kojem je majka pokazala kako doživljava Gregora.
3. Treća rečenica objašnjava kontekst pojavljivanja oca.

4. Četvrta rečenica govori o odnosu oca prema Gregoru te uporabom ključne riječi radi poveznicu prema sljedećem ulomku (koristi se riječ jabukama).

 

Drugi razradbeni ulomak

 

Simbol jabuke ima određena značenja, a jedno od tih značenja se može izreći i kao „jabuka razdora". Motiv je poznat još iz antičke književnosti kada je Paris trebao dati zlatnu jabuku najljepšoj između Here, Atene i Afrodite. Afrodite mu je obećala za ženu prelijepu Helenu te se Paris odlučuje njoj dati jabuku. Tim je činom uvrijedio Heru i Atenu koje su potom, za osvetu, učinile Parisa i Helenu neposrednim uzročnicima Trojanskog rata. Od tog je časa jabuka postala simbolom zavade, često korištenim u književnosti.  

 

1. Prva rečenica određuje temu drugog razradbenog ulomka (simbolika jabuke) i koristi ključnu riječ kao poveznicu s prethodnim ulomkom (koristi se riječ jabuka).
2. Druga rečenica objašnjava odakle je poznat taj motiv u književnosti.
3. Treća rečenica dopunjuje drugu.
4. Četvrta rečenica nadopunjuje treću.
5. Peta rečenica zaključuje te uporabom ključne riječi radi poveznicu prema sljedećem ulomku (koriste se riječi jabuka i simbolom).

 

Treći razradbeni ulomak

 

Zapravo, simbol jabuke vrlo je važan za ovu pripovijetku zbog toga što je ona potvrdila razdor između oca i sina, ali i Gregora i cijeloga svijeta. Nakon što je otac bacao jabuke na sina, Gregor je postao povučen i počeo je promatrati svoju obitelj u drugom svjetlu, sa strahom i sve većom otuđenošću. Tek pred samu smrt počeo se svoje obitelji prisjećati s ganućem i ljubavlju. Naime, jabuka je bila neposredni materijalni povod njegove smrti jer se jedna zabila u njegovo tijelo, a kako je nije mogao izvaditi iz svojih leđa, trunula je u njemu i prouzročila upalu od koje je umro. Simbolika jabuke koja trune u njemu zapravo upućuje na pomisao da je on umro, strulio od tuge i osamljenosti zbog toga što je njegova nemoćna pojava izazivala gađenje obitelji te je bio napušten od svih.  

 

1. Prva rečenica govori da će tema ulomka biti simbol jabuke u pripovijesti Preobrazba. Uporabom ključne riječi povezuje se s prethodnim odlomkom (koristi se izraz simbol jabuke).
2. Druga rečenica pojašnjava pojavljivanje motiva jabuke u pripovijesti.
3. Treća rečenica objašnjava drugu.
4. Četvrta rečenica pojašnjava treću.
5. Peta rečenica daje zaključak te uporabom ključne riječi radi poveznicu prema sljedećem ulomku (koristi se riječ obitelj).

 

Četvrti razradbeni ulomak

 

Gregorova preobrazba ujedno označava i preobrazbu njegove obitelji, odnosno preobrazbu u ponašanju cijelog društva prema onima koji nisu jednako sposobni preuzeti na sebe zadaće poput normalnih ljudi. Zapravo Kafkina pripovijetka govori o pojedincu koji se promijenio prije svega sam u sebi te je zbog te promjene postao neprihvaćen i stranac svima oko njega. Kako se nije mogao vratiti u prvobitno stanje, njegova egzistencija postaje manje vrijednom u njegovim očima. Upravo je to uzrok mijenjanja stava obitelji pa i međuljudskih odnosa u cjelini, što sve vodi prema nestajanju egzistencije slabog pojedinca.  

 

1. Prva rečenica postavlja novu temu ulomka (preobrazba Gregora i njegove obitelji).
2. Druga rečenica nadopunjuje prvu.
3. Treća rečenica nadopunjuje drugu.
4. Četvrta rečenica daje zaključak te uporabom ključne riječi radi poveznicu prema sljedećem ulomku (koristi se izraz međuljudskih odnosa).

 

Zaključni ulomak

 

U zaključku se može reći kako je Kafka svojom pripovijesti preobrazba pokrenuo čitav niz pitanja o međuljudskim odnosima. Bizarna preobrazba čovjeka u kukca prekrasna je i vrlo tužna alegorija o svima koji zbog vlastitog duhovnog ili fizičkog nedostatka moraju živjeti na samom rubu egzistencije, odbačeni od svih. Možda je najteže kada te odbaci vlastita obitelj koju voliš i za koju želiš živjeti, a nekima je možda najteže kad ih odbaci vlastiti otac. Je li nastanak Preobrazbe potaknut Kafkinim životom, odgovor se možda može potražiti u još jednom Kafkinom djelu vrlo simboličnog naslova: Pismo ocu.

 

1. U prvoj se rečenici jasno izrazom u zaključku daje do znanja da se radi o zaključnom ulomku. Radi se poveznica prema prethodnom ulomku (koristi se izraz međuljudskim odnosima).
2. Draga rečenica objašnjava prvu.
3. Treća rečenica nadopunjuje i proširuje drugu.
4. Četvrta rečenica stanje otuđenosti povezuje s Kafkom te ujedno otvara pitanje nad kojim se treba zamisliti: što je to u Kafkinu djelu Pismo ocu.

__________________________________

 

Franc Kafka rođen je 3. srpnja 1883. u židovskoj obitelji srednje klase, koja je govorila njemačkim, u Pragu, tada dijelu Austro-Ugarske. Njegova oca, Hermanna Kafku (1852-1931), biograf Stanley Corngold opisao je kao "glomazna, sebična i ohola biznismena", a sam Kafka kao "pravog Kafku, snažnog, zdravog, gladnog, glasnog, elokventnog, samodostatnog, dominantnog, izdržljivog, koncentriranog i izvsrnog poznavatelja ljudske naravi." Herman je bio četvrto dijete Jakoba Kafke, obrednog krvnika (hebrejski: shochet) koji je u Prag došao iz Oseka, češkog sela u blizini mjesta Strakonice s velikom židovskom populacijom. Nakon što je radio kao trgovački putnik, s vremenom je postao trgovac neobičnim dobrima i odjećom koji je zapošljavao i do 15 radnika, a kao logo svog posla koristio je sliku čavke, koja se na češkom zove kavka. Kafkina majka, Julie (1856-1934), bila je kći Jakoba Löwyja, bogatog trgovca biljkama iz Poděbradyja, koji je bio bolje obrazovan od njezina supruga. Kafkini su roditelji vjerojatno govorili varijantom njemačkog pod utjecajem jidiša koji se, ponekad, pejorativno naziva Mauscheldeutsch, ali kako se njemački smatrao osnovnim sredstvom društvenog uspona, vjerojatno su djecu poticali da govore književnim njemačkim.

 

Kafkina rodna kuća nalazi se u blizini Starog gradskog trga u Pragu, a u obitelji od šestero djece, Franz je bio najstariji. Njegova braća, Georg i Heinrich, umrli su kao djeca, još prije Franzove sedme godine; sestre su mu se zvale Gabriele ("Ellie") (1889–1944), Valerie ("Valli") (1890–1944) i Ottilie ("Ottla") (1892–1943). Tijekom radnih dana, oba roditelja nisu bila kod kuće. Majka Julije je radila i do 12 sati dnevno kako bi pomogla u vođenju Hermannova posla. Kao rezultat toga, Kafkino je djetinjstvo bilo prilično samotno, a djecu su mahom odgajale brojne guvernate i sluškinje. Kafkin problematičan odnos s ocem pomno je dokumentiran u njegovom pismu ocu (Brief an den Vater), na preko 100 stranica na kojima piše kako je očev autoritativan stav uvelike utjecao na njega. S druge strane, majka mu je bila tiha i sramežljiva. Upravo je očeva dominantna ličnost uvelike utjecala na njegovo pisanje.

 

U razdoblju od 1889. do 1893., Kafka se školovao u Deutsche Knabenschule (Njemačka osnovna škola za dječake) u današnjoj Ulici Masná (tada Masný trh/Fleischmarkt). Mada je govorio češki, Kafka je školovan u njemačkim školama na inzistiranje njegova autoritativna oca. Njegovo židovsko obrazovanje završilo je s njegovom bar micvom u dobi od 13 godina. Sam Kafka nije uživao odlaziti u sinagogu te je išao samo praznicima, s ocem, četiri puta godišnje.

 

Po završetku osnovne škole 1893. Kafka je primljen u strogu, klasično-orijentiranu njemačku gimnaziju Altstädter Deutsches Gymnasium, na Starom gradskom trgu, u sklopu palače Kinsky. I ovdje se nastava odvijala na njemačkom, ali Kafka je znao i pisati i govoriti češki; potonji je učio u gimnaziji punih osam godina, postigavši dobar uspjeh. Mada je dobivao samo komplimente za svoj češki, nikada se nije smatrao fluentim. Maturske ispite položio je 1901. godine.

 

Nakon maturiranja, Kafka je upisao Karl-Ferdinands-Universität u Pragu, ali se nakon samo dva tjedna studiranja kemije prebacio na pravo. Mada ova struka nije previše zanimala Kafku, otvarala mu je široku lepezu poslova koji su zadovoljavali njegova oca. Uz sve to, studij prava trajao je razmjerno duže što je Kafki omogućilo da istovremeno pohađa predavanja iz njemačkih studija i povijesti umjetnosti. Također se pridružio i studenskom klubu, Lese-und Redehalle der Deutschen Studenten (njem. Čitalački i nastavni klub njemačkih studenata), koji je organizirao književna događanja, čitanja i slične aktivnosti. Među Kafkinim prijateljima bili su novinar Felix Weltsch, koji je studirao filozofiju, glumac Yitzchak Lowy, koji je dolazio iz varšavske hasidističke obitelji te pisci Oskar Baum i Franz Werfel.

 

Pred kraj prve godine, Kafka je upoznao kolegu Maxa Broda, koji će mu ubrzo postati doživotni prijatelj. Brod je ubrzo primijetio da su, iako je Kafka bio sramežljiv i rijetko je pričao, stvari koje je rekao izrazito duboke. Kafka je tokom cijelog života bio strastven čitatelj; zajedno s Brodom, pročitao je Platonovog Protagoru na izvornom grčkom, na Brodovu inicijativu, te Flaubertova djela Sentimentalni odgoj i Iskušenje svetoga Antona na francuskom, na Kafkin prijedlog. Kafka je Fjodora Dostojevskog, Gustavea Flauberta, Franza Grillparzera i Heinricha von Kleista smatrao "istinskom braćom po krvi". Uz navedene, Kafka je bio zainteresiran i za češku književnost te djela Johanna Wolfganga Goethea. Kafka je 18. srpnja 1906. godine stekao titulu doktora pravnih znanosti te je odradio godinu dana besplatnog stažiranja kao sudski vježbenik na građanskim i kaznenim sudovima.

 

Krajem 1911. Kafka i Karl Hermann, suprug njegove sestre Elli, postaju partneri u prvoj tvornici azbesta u Pragu, znanoj kao Prager Asbestwerke Hermann & Co. otvorenoj uz pomoć miraznog novca kojeg je dao Hermann Kafka. Iako je isprva pokazivao entuzijazam i velik dio slobodnog vremena posvećivao poslu, Kafka je ubrzo zamrzio i tvornicu jer mu je oduzimala previše vremena za pisanje. U ovom razdoblju se zainteresirao i za židovsko kazalište, unatoč bojaznima prijatelja kao što je Brod, koji su ga svejedno podržavali u njegovim zanimacijama. Nakon što je u listopadu 1911. prisustvovao predstavi teatra, Kafka je sljedećih šest mjeseci proveo intenzivno se baveći jidišom i židovskom književnošću. Ta je zanimacija služila i kao temelj za njegovu rastuću povezanost sa židovstvom. Otprilike u ovom razdoblju postao je i vegeterijanac. Negdje tijekom 1915. godine, Kafka je dobio poziv za vojsku kako bi služio u Prvom svjetskom ratu, ali su njegovi poslodavci sredili otpust jer se njegov posao smatrao esencijalnim za državu. Kasnije se ipak pokušao pridružiti vojsci, ali u tom su ga spriječili zdravstveni problemu povezani s tuberkulozom, koja mu je dijagnosticirana 1917. godine.

 

Kafka je bio plodan pisac kratkih priča i pripovijetki. Neke njegove izdane priče nazivane su Erzählung (njemački: priče), a neke Geschichte (njemački: pripovijetke). Neke od njih su relativno duge Preobražaj, U kažnjeničkoj koloniji, Presuda, dok su druge bile samo paragraf duge (gotovo kao aforizmi; primjerice Odustani!, Prometej, Mala basna ili Istina o Sanchu Panzi). Najstarija sačuvana Kafkina priča je "Der Unredliche in seinem Herzen". Ona nikada nije tiskana, ali je bila dio pisma prijatelju Oskaru Pollaku iz 1902. godine. Kafkina prva izdana djela su osam priča koje su se 1908. godine pojavile u prvom izdanju časopisa Hyperion pod zbirnim naslovom Razmišljanje. U razdoblju od 1904. do 1909. radio je na priči "Opis jedne borbe". Kada ju je pokazao Brodu, ovaj ga je savjetovao da nastavi raditi i pošalje ju Hyperionu. Jedan odlomak priče izdao je 1908. a dva u proljeće 1909. sve u Münchenu.

 

U kreativnom naletu u noći 22. rujna 1912. Kafka je napisao priču Presuda, koju je posvetio Felice Bauer. Brod je uočio sličnost u imenima glavnog lika i njegove fiktivne zaručnice, Georga Bendemanna i Friede Brandenfeld, s imenima Franza Kafke i Felice Bauer. Ova priča se uglavnom smatra za djelo koje je stvorilo Kafku kao pisca. Priča se bavi problematičnim odnosom sina i njegova dominantna oca, koji dobiva novu dimenziju nakon što se sin zaruči. Kafka je kasnije rekao kako je pisao s "potpunim otkrivanjem svoje duše i tijela" tu priču koja se je "razvila kao pravo rođenje, prekrivena prljavštinom i muljem." Rukopis priče Kafka je poslao i Felice (u pismu od 2. lipnja 1913.), dodavši neobičnu tvrdnju: "Nalaziš li u Presudi ikakav smisao, hoću reći određen, suvislo izražen, shvatljiv smisao? Ja ga ne nalazim i nisam u stanju išta tumačiti?" Priča je prvi put tiskana u Leipzigu 1912. godine uz posvetu "Gospođici Felice Bauer", koja je u kasnijim izdanjima promijenjena "za F".

 

Godine 1912. Franz Kafka je napisao pripovijetku Preobražaj, izdanu 1915. godine u Leipzigu. Radi se o neobičnoj, gotovo nadrealnoj priči koja je vjerojatno jedan od najboljih i najreprezentativnijih primjera Kafkina magijskog realizma. Priča započinje in medias res, kultnom prvom rečenicom Kad se Gregor Samsa jednoga jutra probudio iz nemirnih snova, nađe se u svom krevetu preobražen u golemog kukca. Njemački izvornik koristi termin ungeheuren Ungeziefer, koji se doslovno može prevesti kao monstruozno čudovište, s tim da riječ Ungeziefer općenito označava neželjene i prljave životinje. Žohar, u kog se Gregor Samsa pretvorio, bio je upravo to. Pripovijetka dalje prati život (ili životarenje) i propadanje žohara Gregora Samse i njegovu postepenu alienaciju, prvo od vanjskog svijeta, a onda i od obitelji i vlastitog života. Kritičari ovo djelo, koje je prepuno simbolike i metafora, smatraju jednim od temeljnih djela 20. stoljeća.

 

Priča U kažnjeničkoj koloniji, koja govori o razrađenom uređaju za mučenje i smaknuće, napisana je u listopadu 1914. revidirana 1918. te izdana u Leipzigu tokom listopada 1919. godine. Priča Umjetnik gladovanja, izdana u časopisu Die neue Rundschau 1924. godine, opisuje glavnog lika, žrtvu, koji doživljava pad razumijevanja za njegovu čudnu vještinu izgladnjivanja samog sebe na određene periode. Njegova posljednja priča, Pjevačica Josefine, ili puk miševa također se bavi odnosom umjetnika i njegove publike.

 

Kafka nije dovršio nijedan svoj roman, a spalio je gotovo 90% vlastitog opusa. Prvi roman počeo je pisati 1912. godine, a prvo poglavlje istog danas je poznato kao kratka priča pod naslovom Ložač. Kafka je to djelo, koje je ostalo nedovršeno, nazvao Der Verschollene, ali kada ga je Brod posthumno tiskao, odabrao je naslov Amerika. Iako osjetno humorističniji i realističniji od ostalih Kafkinih djela, ovaj roman, koji prati lutanja europskog emigranta Karla Rodmanna po Americi, dijeli iste motive opresivnog i nedodirljivog sustava koji protagonista stavlja u razne bizarne situacije. Roman inkorporira mnoge detalje iz iskustava Kafkinih rođaka koji su emigrirali u Ameriku te ostaje jedino djelo za koje Kafka nije odabrao optimističan završetak.

 

Prve pripovjetke objavljuje vec 1909. i od tada neprekidno piše i povremeno objavljuje pojedinačne prozne radove. Od 1902 godine pa do kraja života vodi prepisku sa mnogim prijateljima, ostavivši tako bogato svedočanstvo o sebi i svom vremenu. Kafka je za života malo objavio, najveći dio njegovog književnog opusa su djela: Razmatranja, Presuda, Preobražaj, Seoski lekar, Umjetnik u gladovanju, Proces, Zamak, Amerika. Umro je 1924. godine od tuberkoloze.

 

Franc Kafka - Izveštaj za jednu akademiju 

Franc Kafka - Pisma Mileni Jesenskoj

Franc Kafka - Preobražaj

Franc Kafka - Preobražaj - Interpretacija

Franc Kafka - Proces

Franc Kafka - Proces - Interpretacija

Franc Kafka - Seoski lekar

Franc Kafka - Zamak

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Franc Kafka - Preobražaj - esej

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u