Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina lektira

Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina

Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina

 

U Firenci u gostionici Mirandoline koja osvaja srca mnogih koji u njenu gostionicu svrate odsjela su tri stranca. Markiz od Forlipopolia, grof od Allaflorite koji su u nju zaljubljeni te treći vitez od Ripafratte koji nije naklonjen ženama. Mirandolina ga želi poniziti i pokoriti te mu otkrije slabost. Ona se služi pretvaranjem te mu udovoljava na sve načine i kad stekne njegovo povjerenje, on se u nju zaljubi i smatra je izvanrednom ženom. Na kraju kad ga izmuči i ponizi udaje se za drugoga.

 

Mjesto radnje jest Italija 60 - ih godina prošloga stoljeća kad ljudima ništa ne manjka, život je lijep. U svratištu koje vodi Mirandolina, svim muškarcima poželjna gostioničarka, odvijaju se različite priče. Ipak svi gosti, uključujući dobrostojećeg grofa i markiza, pokušavaju osvojiti Mirandolinu. Ona pak, »ne pada« samo tako na šarm, darove i pusta obećanja udvarača, a za oko joj zapinje tek jedan gost, vitez, poznat kao mrzitelj žena. Neosvojiva gostioničarka cijelo se vrijeme lukavo poigrava sa svojim proscima te do samoga kraja krije kome će pripasti njezino srce...

 

Tema zaluđenosti ženom oko koje se "sve vrti", a koja sama "vrti" odnosno usmjerava radnju, prisutna je u mnogim umjetničkim djelima, a Goldonijeva Gostioničarka naročito prikazuje kako se - u jednoj tako svakodnevnoj stvari kao što je osvajanje partnerice - ne razlikuju ljudi naizgled vrlo različitih karaktera, a posebice društvenih pozicija, ugleda, moći i statusa. Pojačano je to smještanjem radnje na pozornicu koja dočarava modernu i poletnu Italiju gdje se susreću pojedinci iz različitih društvenih slojeva, a brzim, ponekad i bizarnim dijalozima dobiva se na realističnosti i duhovitosti. Upravo tako, kao dinamičnu i duhovitu predstavu na veseloj šarenoj pozornici, a bez puno dubljih značenjskih slojeva i poruka, doživljava se i najnovije uprizorenje slavne komedije.

 

Vrsta djela - komedija

Mjesto radnje - Firenza, Mirandolinina gostionica

Vrijeme radnje - 18. stoljeće

Tema djela - Mirandolinina domišljatost kojom manipulira muškarcima

Ideja djela - Oštroumnost može vladati ljudima

 

Analiza jezika i stila

- epiteti: vaš novac, kupljenoj grofoviji, trideset bijednih novčića, dobrim okom
- usporedba: kao dobri prijatelji, kao nagradi za pažnje
- metafora: Čini mi se da ga gostioničarka gleda prilično dobrim okom.

 

Sadržaj


1. čin
Markiz i grof žustro se svađaju oko Mirandoline. I jedan i drugi, baš kao i svaki muškarac koji uđe u njezinu gostionicu, zaljubljeni su u nju. Grof tvrdi da može pridobiti njezinu ljubav novcem, dok je markiz (koji nema novaca) uvjeren kako Mirandolini treba upravo njegova zaštita, a ne novac i darovi. No u toj se cijeloj priči u gostionici pojavljuje i vitez koji mrzi sve žene, pa tako i Mirandolinu. U početku Mirandolina nije reagirala, no to joj se uskoro počelo gaditi pa je odlučila nešto poduzeti kako bi smekšala kameno srce viteza. Nakon nekog se vremena vitezu počela sviđati Mirandolina, no nije to htio nikome priznati. U međuvremenu u gostionicu dolaze dvije glumice koje pokušavaju glumiti plemkinje i nekakve grofice, no čini se da nisu nikoga zavarale.
Za to se vrijeme grof i markiz natječu koji će Mirandolini dati veći i ljepši dar.

 

Unatoč svom šarmu koji je uložio, umjesto kod markiza, dvije mlade glumice odlaze na objed u grofovu sobu, i zbog toga je markiz vrlo ljutit i traži nekakvu zadovoljštinu. Mirandolina govori za sebe:

 

Moram ga zavesti... Tko pobjegne, ne mora se bojati da će ga pobijediti, ali tko zastane, tko sluša i u tome uživa, prije ili kasnije i unatoč svojoj samovolji mora pasti! E, tako će i moj vitez pasti... Hoće.

 

2. čin
Vitez, koji je preko noći zavolio žene, misli da je Mirandolina iskrena prema njemu, no vara se. Uz vino i fine objede koje mu Mirandolina nudi, vitez postaje sve nemoćniji. ''Plemkinje'' (glumice) otkrivaju grofu svoj pravi identitet. Vidjevši da vitez želi pobjeći, Mirandolina odluči pasti u nesvijest i tako ga još više zabludi i nagovori da ostane s njom.

 

Draga Mirandolino! Vi ste prva žena na ovom svijetu s kojom sam imo strpljenja biti u društvu i pri tome sam iskreno uživao!

 

3. čin
Vitez priznaje Mirandolini da ju neizmjerno voli. Markiz u međuvremenu daje Dejaniri zlatnu bočicu koju je grof, tj. vitez dao Mirandolini. Grof i markiz žele se osvetiti Mirandolini jer im nije uzvratila ljubav. Grof i vitez skoro se poubijaše, no Mirandolina ih, na svoju i njihovu sreću, rastavi. Ljutiti vitez proklinje Mirandolinu i odlazi iz gostionice zauvijek. Mirandolina je tužna zbog toga, ali ubrzo prijeđe preko toga. Na samom kraju priče, Mirandolina zamoli grofa i markiza da također odu iz gostionice. Po želji njezina oca, ali i njezina srca, Mirandolina se odluči udati za svog pomoćnika Fabrizia. A vitez joj je rekao:

 

Bježim od tvojega pogleda! Proklinjem tvoju lasku, tvoje suze, tvoje varke! Od tebe sam doznao kakvu zlobnu moć nad nama ima tvoj spol, i od tebe sam na vlastitoj koži naučio kako čovjeku nije dovoljno, ne, prezirati ga da bi pobijedio, nego mu pred njim valja bježati!

 

Likovi - gostioničarka Mirandolina, Markiz od Forlimpopolija, Grof od Albafiorite, Vitez od Ripafratte, Sobar Fabrizio

 

Mirandolina – glavni lik djela. Ona je gostioničarka koja je bila lijepa, čista, izvrsnog ukusa i lijepo se znala odijevati. Puno se o njenom karakteru dade naslutiti po njenim riječima:

 

"Bogatstvo cijenim i ne cijenim. Sav mi se užitak sastoji u tome da me služe, udvaraju mi se, obožavaju me. To je moja slabost, i to je slabost gotovo svih žena... Živim pošteno i uživam u svojoj slobodi. Sa svima se družim, ali se nikad ni u koga zaljubim..."


Nakon očeve smrti, naslijedila je gostionicu i, uz ljepotu i mudrost, postala je i izrazito samosvjesna. Životni stavovi su joj realni i jasni. Život koristi do maksimuma, ne zaboravljajući pri tome na moralne vrijednosti koje su joj usađene. Koristi se svim ženskim čarima da se muškarci u nju zaljube, misleći pri tom prvenstveno na dobit za gostionicu. Voli manipulirati zaljubljenim muškarcima te ih na kraju ismijati, jer svi oni nisu ono za što su se predstavili.

Svi udvarači zaljubljeni su u nju zbog svog ega i koristoljublja. Njezino poigravanje osjećajima i ugledom udvarača nije za osudu jer im samo ukazuje na njihove nedostatke. Poseban trud koji ulaže da se ženomrzac Ripafratte u nju zaljubi, njoj je svojevrsna duševna nagrada. Pokazuje mu da je samo čovjek koji se pretvara i krije iza maske viteza. Sreću pronalazi s vrijednim i poštenim mladićem Fabriziom.

 

Vitez od Ripafratte - zaljubljen je u lijepu gostioničarku, ali je on sam vrlo siromašan te svoju ljubav nastoji prikazati u nematerijalnom obliku. Zbog toga često biva ismijan. Vrlo je impulzivan i uvredljiv te je na meti grofa koji mu se često ruga. Gostioničarka se prema njemu odnosi samo kao prema gostu, ne mareći za njegove ljubavne ispade.

 

Vitez od Ripafratte – gost u gostionici, uvjeren da su žene bića nižeg roda i da zaslužuju samo prezir te se stoga lako i odnosi prema ženama, odbojno i s prijezirom. Domaćica ga svojim ustupanjima i brižnim ponašanjem vrlo brzo i u kratkom roku pridobi i dovodi do stanja zaljubljenosti. čime on promjeni mišljenje. Na samom kraju mu pokazuje njegove zablude i ismijava ga. Njegov ponos i ego su strašno povrijeđeni te odlazi iz gostionice prezirući sam sebe jer je iznevjerio svoje ideale i vrlo lako popustio pred ženskim čarima, za koje je smatrao da je na njih otporan.

 

Fabrizio – sluga i sobar u gostionici. Pošten je i častan mladić i iskreno zaljubljen u svoju gazdaricu. Sramežljiv je i strpljiv u iščekivanju svoje životne ljubavi. Pomalo pati dok se Mirandolina poigrava s muškim dijelom gostiju. Pomalo je ljubomoran, ali se ne odaje jer je svjestan činjenice da će lijepa gostioničarka biti njegova.

 

Grof od Albafiorite – plemić koji svojim ogromnim bogatstvom nastoji osvojiti ljubav lijepe Mirandoline. Bogati pokloni i laskave riječi ne ostavljaju dublje tragove na gostioničarki. Svojim ponašanjem ne remeti poštovanje stečeno među gostima. Spretnošću dobiva i uzima sve poklone koji su joj namijenjeni, tako da se grof osjeća počašćenim što je smije darivati. Nakon mnogo udvaranja, uvidi da je iz manipuliran te uvrijeđen i ismijan napušta gostionicu, ali Mirandolini dopušta da ga smatra prijateljem.

 

Ortensia i Dejanira - glumice

 

Dojam o djelu - Djelo je zanimljivo jer prevladava humor. Mirandolina je snalažljiva ženai uz pomoć svojih sposobnosti uspijeva pokoriti muškarca koji nikad nije volio žene, te na kraju on postaje strastveni zaljubljenik u njih.

 

Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina - verzija 2

Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina - verzija 2 pdf

________________________________

 

Carlo Goldoni (Venecija, 25. veljače 1707. - Pariz, 6. veljače 1793.), talijanski komediograf i reformator komedije. Rodio se u Mlecima u imućnoj obitelji liječnika Giulija,rodom iz Modene i Mlečanke Margherite Savioni. Nisu ga privlačili izgledi da krene očevim stopama. Iako nikada nije upoznao djeda Carla, zarana je pokazao da je od njega naslijedio stravstvenu zaokupljenost kazalištem i druželjubivu narav. Školovao se u Perugi, na dominikanskome učilištu u Riminiju, odakle je pobjegao sa družinom putujućih glumaca. Na kraju je diplomirao na Sveučilištu u Padovi. Idućih godina je pisao komične međuigre, tragikomedije i libreta za melodrame, ali i prve sastavke što najavljuju zrelo stvaralačko razdoblje, između 1748. i 1762. godine. Konzervativni protivnici kazališne reformacije i ćudljivosti publike naveli su ga 1762. da se od Mletaka oprosti komedijom Jedna od zadnjih pokladnih večeri i pođe u Pariz raditi kao pisac predložaka za Comedie Italienne, kazalište koje je i dalje njegovalo talijansku komediju dell'arte, gdje je Goldoni nastavio ulagati reformatorske napore da pisanim tekstom unaprijedi kazališni izraz. Prije smrti na francuskome je sastavio Memoare, zapise o uspomenama na svoj raznoliki, kazalištu posvećeni život. Umro je u oskudici početkom veljače 1793.

 

Komedije mu se ističu majstorskim dijalogom, u kojem se često služi i venecijanskim dijalektom. Komedije: Kavana (1750.), Gostioničarka Mirandolina (1753.), Grubijani (1760.), Ribarske svađe (1762.), i dr.

loading...
24 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Carlo Goldoni - Gostioničarka Mirandolina

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u