Petar Preradović - Mrtva ljubav lektira

Petar Preradović - Mrtva ljubav

Petar Preradović - Mrtva ljubav

 

Intimna poezija Petra Preradovića autobiografskog je karaktera. Za nju se smatra da je plod napora i muke da se s punom odgovornošću za svaku riječ, osjećaj i misao nađe pravi i jedini odgovarajući izraz. Ispunjena je dubokim emocijama, ali izrečena s distancom te je odraz jakog romantičarskog duha.

 

Mrtva ljubav je ljubavna lirska pjesma objavljena u zbirci Prvenci 1846. godine. Dokaz romantičarskog duha su čimbenici apsolutne poezije (spoj mitoloških, religijskih, filozofskih i pjesničkih motiva), svjetska bol i kult patnje te odnos pojedinca i svijeta. Inspiraciju za ovu pjesmu Preradovid nalazi u samoubojstvu prve žene Pavice (djevojački de Ponte) koje je izvršila sedam godina nakon sklapanja braka s njim.

 

Pjesma započinje odrazom Preradovićeve patnje zbog smrti voljene te nesigurnosti oko vječnog prebivališta iste. Kroz pjesmu on pokušava naći vječno prebivalište za svoju voljenu, ali ne uspijeva u tome zbog poznavanja zle ljudske prirode te dolazi do sukoba pjesnika i svijeta. Sukob se na kraju završava vjerom u Boga i njegovu pomoć.

 

• Stih - deseterac, vezan rimom (abab)
• Strofa - 5 katrena
• Ritam - vrlo ritmična (odraz romantičarskog duha)

 

• Motivi - srce, zemlja, more, zvijezda, nebo; u širem smislu motivi su smrt voljene i pobjeda nad smrću


• Pjesnički jezik - Odraz subjektivnosti i osjećajnosti, pjesnik je opterećen svjetskom boli koja rađa kult patnje, što dokazujem citatom:

 

Pak bi došli ljudi blagohlepni,

Iz zemlje bi tebe iskopali,

Iz mora bi tebe izvadili

I po svijetu svuda rasprodali.

 

• Stilska sredstva:


- Litota: stilska je figura oprečna hiperboli koja umanjuje izraz jer ga zamjenjuje slabijim izrazom koji je negativan i suprotan. Podvrsta litote je i mejoza.

 

Gdje ću tebe, o ljubavi moja

Sad zakopat, kad si izdahnula


- Metafora:

U mom srcu nije ti pokoja (...)" ;

Zemska vila dragocjenost tvoju / U kamenje predrago bi zbila.

Morska vila dragocjenost tvoju / U biser bi predragi salila.

Pak bi došli ljudi blagohlepni / (...) I po svijetu te svuda rasprodali.

A ti idi, nek te uzdisaji / K nebu dignu, tamo zvijezdom budi, / Tamo meni žalosnome sjaji (...)


Anafora:

Iz zemlje bi tebe iskopali, / Iz mora bi tebe izvadili (...)

Tamo meni žalosnome sjaji, Tamo nede dostignut te ljudi!

 

- Kontrast: nebesko - zemaljsko; vječno - prolazno

 

• Pjesničke slike - Vizualne (zemljica crna, duboko more, nebo, zvijezda)
• Tema - Pjesnikova patnja zbog smrti voljene žene i problem njenog vječnog prebivališta.
• Ideja - Kada izgubimo vjeru u ljude trebamo se okrenuti Bogu jer je on ljudima oduvijek spreman pomoći.

 

Zaključak - Ljubavna lirska pjesma hrvatskog romantičarskog književnika Petra Preradovića Mrtva ljubav prožeta je subjektivnošću i osjećajnošću, kao i svjetskom boli te kultom patnje. Kako su to značajke romantizma smatram da pjesma, iako nema domoljubno značenje, neporecivo ima veliku važnost za razdoblje romantizma.

_______________

 

Petar Preradović - Mrtva ljubav

 

Gdje ću tebe, o ljubavi moja,
Sad zakopat, kad si izdahnula?
U mom srcu nije ti pokoja,
Jer si pokoj sav mu razmetnula.

 

Da te legnem u zemljicu crnu
U zemljici ti ne bi sagnjila,
Zemska vila dragocjenost tvoju
U kamenje predrago bi zbila.

 

Da te spustim u duboko more,
U moru se ne bi rastopila,
Morska vila dragocjenost tvoju
U biser bi predragi salila.

 

Pak bi došli ljudi blagohlepni,
Iz zemlje bi tebe iskopali,
Iz mora bi tebe izvadili
I po svijetu svuda rasprodali.

 

A ti idi, nek te uzdisaji
K nebu dignu, tamo zvijezdom budi,
Tamo meni žalosnome sjaji,
Tamo ne će dostignut te ljudi!

__________________________________

 

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. - Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), hrvatski pjesnik. Djetinjstvo i školske dane proveo je u Grubišnom Polju odakle mu je bio otac, vojni dočasnik. Nakon očeve smrti, brigu o Petrovom školovanju preuzima vojna uprava te pohađa vojnu akademiju u Bjelovaru, zatim u Bečkom Novom Mjestu, gdje je pisao njemačke stihove s izrazitim obilježjima romantizma i dobio poticaje za rad na narodnom osvješćivanju. Susret s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim znatno je utjecao na "povratak" materinskom jeziku i pobudio zanimanje za hrvatsku kulturu te političku i gospodarsku situaciju. Prvi objavljeni Preradovićevi stihovi napisani su na njemačkom jeziku (Das Uskoken-Mädchen, 1841). Iako je za vrijeme školovanja u Bečkom Novom Mjestu bio đak češkog preporoditelja Tomaša Buriana, koji je preporoditeljske ideje prenosio i svojim učenicima, Preradović se hrvatskom kulturom i književnošću oduševljava tek nakon susreta s Ivanom Kukuljevićem Sakcinskim i Špirom Dimitrovićem.

 

Pjesnička poslanica Šimi Dimitroviću prva je Preradovićeva pjesma na hrvatskom jeziku (1843.), a Zora puca prva hrvatska objavljena pjesma, i to u zadarskom listu Zora Dalmatinska (1844.). Prvu zbirku Prvenci tiskao je u Zadru 1846. godine, dok je drugu zbirku, naslovljenu Nove pjesme, tiskao pet godina kasnije u Zagrebu. Sam je pak svoj opus podijelio tematski u tri dijela: rodoljupke, ljubovke i različne pjesme, dok posebnu skupinu čine prepjevi, tuđinke, te ciklus izvanredno uspjelih nadgrobnica nazvan Milim pokojnikom. Inspiriran sveslavenstvom, kao i europskim romantizmom Preradović je autor rodoljubne, ali i ljubavne lirike (Mrtva ljubav i dr.) kojom je oduševljavao onodobne čitatelje. Njegova domoljubna lirika obrađuje različite aspekte domoljublja, tematizirajući neslogu (Braća i dr.), ljubav (Dvije ptice i dr.), nostalgiju (Pozdrav domovini i dr.) i budućnost (Car Dušan i dr.). Autor je brojnih soneta, oda, prigodnica, himni, balada, elegija, romanci i nadgrobnica. Sve što ja pišem, to kao iz sna vadim, iz sna prvih ljeta moga života, gdje nijesam druge glase nego materine slušao. Preveć su me tuđi običaji, tuđa čuvstva, tuđe mišljenje nadrasli, za da bih ja mogo izvorni, domorodni spasitelj postati; ja ću uvijek u sumraku basati međ tuđom noći i domorodnim danom. Po tih razlozih morao bih pero bacati, prekrstiti ruke i plakati. Ali opet pamet mi veli: s plačom nećeš ni sebi ni drugima pomoći - čini što možeš - krpaj ako ne znaš šiti.

 

Petar Preradović - Djed i unuk 

Petar Preradović - Ljudsko srce

Petar Preradović - Poezija

Petar Preradović - Putnik

loading...
1 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Petar Preradović - Mrtva ljubav

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u