Sveti Sava - Analiza pesme lektira

Sveti Sava - Analiza pesme

Sveti Sava - Analiza pesme

 

Analiza narodne pesme Sveti Sava - Sadržina pesme je vrlo jednostavna. Opisuje se sastanak srpskih velikaša kod "bijele crkve Gračanice" i njihov razgovor o ogromnom blagu Stefana Nemanje ("sedam kula groša i dukata") - kud se ono dede. Pošto se tu desio Sveti Sava, objasnio je kako je potrošeno blago: na podizanju manastira, uređivanje gradova, građenje ćuprija, pomaganje "kljastu i slijepu". Velikaši su bili zadovoljni i blagosiljali su Nemanju i njegove potomke.

Pesma je jednostavna zato što nema razvijenu radnju i složenu kompoziciju. Radnja je svedena na jedan događaj - skup velikaša i njihov razgovor. Zato je i kompozicija pesme jednostavna.

 

 

 

1. Uvod.

- Zbor velikaša i njihovo pitanje o blagu Nemanjinom.

 

2. Reči Save Nemanjića.

- Nije Nemanja potrošio blago na oružje i raskoš.

- Podigao je tri manastira:

• Hilandar - sebi zadužbinu

• Studenicu - ženi zadužbinu

• Mileševu - Savi zadužbinu.

- Zidao je "po kalu kaldrme" i gradio ćuprije.

- Delio bolesnima i sirotinji.

3. Završni deo.

- Blagoslov velikaša i zahvalnost.

 

Dakle, cela pesma, kratka po obimu, svega pedeset i dva stiha, svedena je na dijalog između Svetog Save i srpskih velikaša. I ovaj dijalog je jednostavan: velikaši dva puta imaju reč, dve replike (na početku i na kraju pesme), a Sava ima jednu dužu repliku.

 

Predmet ove pesme, njena tema, jeste vladavina prvog srpskog vladara Nemanje. Peva se o jednom bitnom pitanju njegove vladavine: imao je veliko bogatstvo, ali ga nije trošio na kovanje oružja i luksuzan život, nego na korisne i dugovečne stvari. Podizao je crkve i manastire jer su oni bili značajni za srpski narod kao verska središta, rasadnici kulture i prosvete. Oni su bili i sastajalište vlastele ("gospoda hrišćanska") i mesto okupljanja naroda. To se obično dešavalo praznikom, kada se nije radilo u polju. Praznici su bili povod za okupljanje naroda (slave, vašari, sabori) kada se častilo, veselilo i igralo. Nemanja je radio na uređivanju gradova ("zidajući po kalu kaldrme") i podizanju ćuprija (mostova) koji su olakšavali kretanje ljudi. Vladar je pomagao bolesne ("kljaste i slijepe") i siromašne. Dakle, bio je mudar i prosvećen vladar koji je ulagao u graditeljstvo za dobro naroda.

 

Vidimo da je naslov pesme samo posredno u vezi sa temom: predmet pevanja nije Sveti Sava nego njegov otac Stefan Nemanja. Kako se, onda, može objasniti ovakav naslov? Objašnjenje je jednostavno: Sveti Sava je bio vrlo popularan u narodu pa su mu posvećene mnoge legende, pripovetke i pesme. Narodnom pevaču, koji je stvorio ovu pesmu, važniji je bio Sava nego Nemanja, onaj koji govori a ne onaj o kome se govori. Ipak, ako je narod cenio Savu i njegove velike zasluge, morao je da ceni i njegovog roditelja - neka se vidi čiji je sin bio Sveti Sava! Govoreći pohvalno o Stefanu Nemanji, narodni pevač je, u stvari, hvalio plemenito poreklo svoga prosvetitelja.

 

Poslednji stihovi pesme

 

Prosto da si, Nemanjiću Savo!

Prosta duša tvojih roditelja!

Prosta duša, a čestito t 'jelo!

Što nosili, svijetlo vam bilo!

Što radili, sve vam sveto bilo!

 

Izražavaju zahvalnost srpskog naroda svim članovima vladarske porodice Nemanjića, od Stefana Nemanje do cara Stefana Dušana. Zato je sasvim jasna poruka, ideja pesme:

 

- srpski vladari su svoje bogatstvo trošili za dobro naroda;

- ulaganje u bogatstvo i kulturu zemlje i naroda obezbeđuju priznanje i poštovanje budućih generacija.

 

Narodni pevač, sastavljač lirskih i epskih narodnih pesama, bio je prost čovek iz naroda, neškolovan i neobrazovan (nije bilo škola), često je to bio slep čovek. Zato se u pesmama ili pričama primećuju istorijske ili geografske netačnosti. Te netačnosti, međutim, mogu da budu namerne, motivisane nekim uzvišenim razlogom. "Kud se đede car-Nemanje blago " - reći će narodni pevač. Nemanja je bio veliki župan Raške (današnje raške oblasti u Srbiji). To je bila titula starešine srpske pokrajine. Pa i kada je Nemanja ujedinio Rašku, Zetu, Travuniju i Zahumlje, zadržao je tu titulu. Prvi srpski kralj bio je njegov sin Stefan Prvovenčani, a prvi srpski car bio je Dušan. Međutim, narod je Nemanju nazivao carem iz ljubavi i poštovanja jer je srpska država u njegovo vreme bila snažna država - politički, privredno i vojno. Na sličan način je narod i kneza Lazara nazivao carem.

 

U svesti pevača (i naroda) je činjenica da je Nemanja gradio mnoge crkve i manastire, ali u pamćenju pojedinaca koji je pevao pesmu ili pojedinca koji ju je pamtio i prenosio u drugi kraj (pesme i priče "umnožavale" su se i prenosile isključivo usmenim putem) nisu se zadržale tačne činjenice - nešto se zaboravi, nešto se i ne zna (sve znanje je bilo u pamćenju naroda, nije bilo knjiga osim onih u crkvama za crkvene potrebe!). Zato se i dešavaju greške kao što je u ovoj pesmi podizanje manastira Mileševe pripisano Nemanji. Manastir je, međutim, podigao Nemanjin unuk, sin Stefana Prvovenčanog, kralj Vladislav.

 

Pitanja, zadaci, vežbe

 

1. Kojim praznikom je u vašem mestu vašar ili sabor? Po čemu se pamte ovakvi praznici? Da li ovi praznici i okupljanja pored verskog imaju i neki drugi značaj (zabavni, kulturni, društveni, privredni)?

2. Pronađite i pročitajte još neku narodnu pesmu ili pripovetku o Svetom Savi.

 

Sveti Sava - narodna pesma

 

Zbor zborila gospoda rišćanska
Kod bijele crkve Gračanice:
"Bože mili, čuda velikoga!
"Kud se đede car - Nemanje blago,
"Sedam kula groša i dukata?"


Tu se desi Nemanjiću Savo,
Pa govori gospodi rišćanskoj:
"Oj Boga vam, gospodo rišćanska?
"Ne govor'te o mom roditelju,
"Ne govor'te ne griješ'te duše:
"Nije babo raskovao blago
"Na nadžake ni na buzdovane,
"Ni na sablje ni na bojna koplja
"Ni dobrijem konjma na ratove;
"Već je babo potrošio blago
"Na tri slavna Srpska manastira:
"Jednu babo sagradio crkvu;
"B'jel Vilindar nasred gore Svete,
"Krasnu slavnu sebe zadužbinu,
"Vječnu kuću na onome sv'jetu
"Da se njemu poje liturđija
"Onog sv'jeta, kao i ovoga;
"Drugu babo sagradio crkvu:
"Studenicu na Vlahu Starome,
"Svojoj majci carici Jeleni,
"Krasnu slavnu majci zadužbinu,
"Vječnu kuću na onome sv'jetu,
"Da s' i njojzi poje liturđija
"Onog sv'jeta, kao i ovoga;
"Treću babo sagradio crkvu:
"Milješevku na Hercegovini,
"Krasnu slavnu Savi zadužbinu,
"Vječnu kuću na onome sv'jetu,
"Da s' i njemu poje liturđija
"Onog sv'jeta, kao i ovoga".


U glas viknu gospoda rišćanska:
"Prosto da si, Nemanjiću Savo!
"Prosta duša tvojih roditelja!
"Prosta duša, a čestito t'jelo!
"Što nosili, svijetlo vam bilo
"Što rod ili, sve vam sveto bilo!"
I što reče gospoda rišćanska
Na sastanku kod bijele crkve,
Što gođ rekli, kod Boga se steklo.

 

Sveti Sava - Rastislav Rastko Nemanjić

Venac slave Svetog Save

Sveti Sava - Žitije svetog Simeona

loading...
14 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Sveti Sava - Analiza pesme

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u