Pravopis - Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči i skraćenice lektira

Pravopis - Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči i skraćenice

Pravopis - Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči i skraćenice


Potrudili smo se da objasnimo najčešće nedoumice oko pisanja složenih reči ili izraza, kada se pišu spojeno, odvojeno ili pak sa crticom.

 

Aeroklub ili aero-klub?
Pravilno je aero-klub.

 

Agrobiologija ili agro-biologija?
Pravilno je agrobiologija.

 

Alkotest, alko test ili alko-test?
Pravilno je alko-test.

 

Alterego ili alter ego?
Pravilno je alter ego.

 

Akobogda ili ako bog da?
Kao prilog koji znači kuda, kamo, piše se spojeno, a kao izraz nadanja piše se odvojeno.

 

Akonto ili a konto?
Pravilno je akonto.

 

Aminokiseline ili amino-kiseline?
Pravilno je amino-kiseline.

 

Antitalenat ili anti-talenat?
Pravilno je antitalenat.

 

Antropogeografija ili antropo geografija?
Pravilno je antropogeografija.

 

Apolitičan ili a političan?
Pravilno je apolitičan.

 

A posteriori ili aposteriori?
Oba su pravilna.

 

A priori ili apriori?
Oba su pravilna.

 

Apropo ili a propo?
Iako je u svom izvoru odvojeno, po našem pravilu pravilno je pisati spojeno, odnosno apropo.

 

Arapsko-turski ili arapskoturski?
Koriste se oba.

 

Arhiepiskop ili arhi episkop?
Pravilno je arhiepiskop.

 

Astrofizika ili astro fizika?
Pravilno je astrofizika.

 

Avio modelar ili avio-modelar?
Pravilno je avio-modelar.

 

Audio-vizuelan ili audiovizuelan?
Pravilno je audio-vizuelan.

 

Austro-ugarska ili Austrougarska?
Oba su prihvatljiva.

 

Autogol ili auto gol?
Pravilno je autogol.

 

Auto-put ili autoput?
Pravilno je auto-put.

 

Banja Luka ili Banjaluka?
Koriste se oba.

 

Bar kod ili bar-kod?
Pravilno je bar-kod.

 

Beliji ili belji?
Pravilno je belji.

 

Belo svetski ili belosvetski?
Pravilno je belosvetski.

 

Beo zoovrt ili Beo zoo-vrt?
Pravilno je Beo zoo-vrt, a takođe je prihvatljivo Beogradski zoološki vrt, Vrt dobre nade ili Zoološki vrt grada Beograda.

 

Bespredmetan, bez predmetan ili bezpredmetan?
Pravilno je spojeno i sa jednačenjem po zvučnosti, bespredmetan.

 

Bez uslovno ili bezuslovno?
Pravilno je sastavljeno, bezuslovno.

 

Bezveze ili bez veze?
Pravilno je odvojeno, bez veze, kada je u pitanju spoj predloga "bez" i imenice "veza". "Ostao sam bez veze." U slučaju prideva "bezvezan" piše se spojeno: "Bezvezna priča".

 

Bez veze ili bezveze?
Kao pridev „bezvezan/bezvezna/bezvezno" piše se spojeno a kao spoj predloga i imenice piše se odvojeno. „Baš je bezvezno što sam ostao bez veze."

 

Bezvremeno ili bez vremeno?
Pravilno je bezvremeno.

 

Bi ću ili biću?
Pravilno je biću.

 

Bilo kakav ili bilokakav?
Pravilno je odvojeno, bilo kakav. Izrazi sa "bilo" se uvek pišu odvojeni: bilo ko, bilo gde, bilo kada...

 

Bio ritam ili bioritam?
Pravilno je bioritam.

 

Bledo plava ili bledoplava?
Pravilno je spojeno, bledoplava.

 

Blok-nastava ili blok nastava?
Pravilno je blok-nastava.

 

Boga ti ili bogati?
Kao uzvik piše se odvojeno – boga ti, boga mu, boga joj. Kao izraz pojačavanja u prvom licu jednine (bogami) piše se spojeno. Kao pridev u množini koji znači imućni, piše se spojeno. Primeri: „Ajde, boga ti, dodaj mi tu čašu", „Bogami, postaje sve hladnije", „Oni su jako bogati".

 

Bogzna ili bog zna?
Različiti izrazi, koriste se oba. Bogzna se koristi u značenju naročito, osobito, obično kada negiramo: "Ne peva bogzna kako." Ali zato imamo: "Otišao je bog zna gde."

 

Brodolom ili brodo lom?
Pravilno je brodolom.

 

Brzopotezna ili brzo potezna?
Pravilno je brzopotezna.

 

Bubamara ili buba mara?
Pravilno je bubamara.

 

Budi bog s nama ili budiboksnama?
Kao prilog koji označava nešto veoma čudno piše se spojeno, u svim ostalim slučajevima odvojeno. "Ona radi nešto sve budiboksnama"

 

Budzašto ili bud zašto?
Pravilno je spojeno, budzašto.

 

Cakum pakum ili cakum-pakum?
Pravilno je cakum-pakum.

 

Cap carap ili cap-carap?
Pravilno je cap-carap.

 

Celobrojan ili celo brojan?
Pravilno je celobrojan.

 

Cikloturizam ili ciklo turizam?
Pravilno je cikloturizam.

 

Citostatik ili cito statik?
Pravilno je citostatik.

 

Crno-žut ili crnožut?
Pravilno je crno-žut. Spoj dveju različitih boja piše se sa crticom (Crveno-plava, belo-siva, zeleno-crna...), ali nazivi za nijanse boja pišu se spojeno (bledosiva, tamnocrvena, plavoljubičasta, jarkožuta...)

 

Ćete videti ili videćete?
Potpuno je svejedno.

 

Čekajući ili čekaju ći?
Pravilno je čekajući. "Ći" je sastavni deo glagolskog priloga sadašnjeg i uvek se piše spojeno.

 

Čarter-let ili čarter let?
Pravilno je čarter-let.

 

Daje ili da je?
Ovo su različiti izrazi. "Daje" je treće lice jednine prezenta reči "dati", dok je "da je" spoj rečce "da" i trećeg lica jednine prezenta reči "jeste". Primer: "Želim da je ponesem." i "Sestra mi daje knjigu."

 

Dalekosežan ili daleko sežan?
Pravilno je dalekosežan.

 

Da li ili dali?
Kao upitna rečca pravilno je odvojeno: "DA LI vidiš onu pticu?", ali kao glagol "DATI" u trećem licu množine piše se, naravno, spojeno: "DALI su mi dobra sedišta."

 

Dabogda ili da bog da?
Pravilno je spojeno, dabogda.

 

De fakto ili defakto?
Pravilno je defakto.

 

Dobro došli ili dobrodošli?
Kao izraz dobrodošlice piše se odvojeno: "DOBRO DOŠLI, dragi gosti!". U slučajevima kada se koristi da izrazimo da nam je nešto potrebno i da bismo ga drage volje prihvatili, piše se spojeno. Primer: "Prilozi su DOBRODOŠLI"

 

Dosad ili do sad?
Pravilno je i jedno i drugo. Postoje blage nijanse gde je pravilnije odvojeno ako je akcenat na reči "SAD", na primer: "DO SAD sam trpeo, ali više neću!"

 

Do viđenja ili doviđenja.
Kao pozdrav piše se spojeno, doviđenja. Kao vremenska odredba piše se odvojeno: "Do viđenja komete nije se znalo da se sastoji od leda."

 

Do zla boga ili dozlaboga?
Pravilno je spojeno, dozlaboga.

 

Đene đene ili đene-đene?
Pravilno je đene-đene.

 

Fer plej ili fer-plej?
Pravilno je fer-plej.

 

Foto-sinteza ili fotosinteza?
Pravilno je fotosinteza.

 

Gđa ili g-đa?
Pravilno je gđa.

 

Gdekoji ili gde koji?
Pravilno je gdekoji.

 

Gde si ili gdesi?
Pravilno je gde si.

 

General-major ili generalmajor?
Pravilno je general-major, kao i general-potpukovnik, general-pukovnik i slično.

 

Geo-strateški ili geostrateški?
Pravilno je geostrateški.

 

Gluvo-nemi ili gluvonemi?
Pravilno je gluvonemi.

 

Godinu i po ili godinu ipo?
Pravilno je godinu i po.

 

Hidroavion ili hidro avion?
Pravilno je hidroavion.

 

Hiper produkcija ili hiperprodukcija?
Pravilno je hiperprodukcija.

 

Hipo koristik ili hipokoristik?
Pravilno je hipokoristik.

 

Iako ili i ako?
Kao dopusni veznik piše se spojeno – iako. (Nisam ga našao iako sam svuda tražio) U ostalim slučajevima odvojeno. (Naći ću ga i ako moram da prevrnem čitavu kuću)

 

Ići ćemo ili ićićemo?
Pravilno je ići ćemo.

 

Ićiću ili ići ću?
Pravilno je odvojeno, pošto se ovaj glagol u infinitivu završava na "ći".

 

I dalje ili idalje?
Pravilno je i dalje.

 

Ijedan ili i jedan?
Koriste se oba. Ijedan u značenju ikoji ili ikakav, a i jedan u pojačanom značenju (I jedan i drugi).

 

I kakav ili ikakav?
Pravilno je ikakav.

 

I malo ili imalo?
Kao prilog piše se spojeno (Imate li imalo šećera?), a u ostalim slučajevima odvojeno.

 

I-mejl ili imejl?
Pravilno je imejl.

 

Inopartner ili ino partner?
Pravilno je inopartner.

 

Ionako ili i onako?
Kao prilog piše se spojeno, ionako (Ionako sam izgubio ključeve), a u ostalim slučajevima odvojeno (Dobro je i ovako i onako).

 

Istočnoevropski ili istočno-evropski?
Pravilno je istočnoevropski.

 

Isto vremeno ili istovremeno?
Pravilno je spojeno, istovremeno.

 

I suviše ili isuviše?
Kao prilog koji znači „previše" piše se spojeno, isuviše. Kada se posebno naglašava piše se odvojeno.

 

Izbaciću ili ja ću izbaciti?
Koriste se oba.

 

Jasam ili ja sam?
Pravilno je ja sam.

 

Javimi ili javi mi?
Pravilno je javi mi.

 

Jedno cifren ili jednocifren?
Pravilno je jednocifren.

 

Jel ili je l'?
Koriste se oba, mada pravopisi preporučuju spojeno pisanje.

Kao upitna rečca nastala od je li, piše se je l'. Kao deo uzvika (Recimo „ma jel tako!") piše se jel.

 

Idalje ili i dalje?
Iako se kao skraćenica piše "itd", nema nikakvog razloga da ove dve reči budu spojene – pravilno je odvojeno, i dalje.

 

Ionako ili i onako?
Pravilna su uglavnom oba, osim u izrazima kao što je: "I ovako i onako nekako ćemo uspeti."

 

Itekako ili i te kako?
Pravilno je odvojeno, i te kako.

 

Kad god ili kadgod?
Oba su pravilna.

 

Kalijum-bromid ili kalijum bromid?
Nazivi hemijskih jedinjenja pišu se sa crticom, kalijum-bromid.

 

Kamo li ili kamoli?
Piše se spojeno, kamoli, ako se koristi kao veznik u rečenici. "Nisam hteo ni da ga vidim, a kamoli da pričam s njim!" Odvojeno se piše ako se koristi u upitnom obliku: "Kamo li je on otišao?"

 

Kara kondžula ili karakondžula.
Pravilno je karakondžula.

 

Katkad ili kad-kad?
Koriste se oba.

 

Kogod ili ko god?
Koriste se oba. Kogod se koristi u neodređenijem značenju kao sinonim za "neko", a u ostalim slučajevima piše se odvojeno.

 

Koliko toliko, kolikotoliko ili koliko-toliko?
Pravilno je koliko-toliko.

 

Laboratorija ili labaratorija?
Pravilno je laboratorija.

 

Lap top ili laptop?
Pravilno je laptop.

 

Makakvih ili ma kakvih?
Pravilno je ma kakvih.

 

Makro elementi ili makroelementi?
Pravilno je makroelementi.

 

Malte ne ili maltene?
Pravilno je maltene.

 

Maločas ili malo čas?
Pravilno je maločas.

 

Malo pre ili malopre?
Malopre se piše ako je u pitanju prilog koji znači maločas. Ali ako hoćemo da kažemo da se nešto dogodilo malo pre nečega drugog, piše se odvojeno. "Stigao sam malo pre radnog vremena."

 

Malo pre ili malopre?
Kao prilog koji znači maločas piše se spojeno, malopre. U ostalim slučajevima piše se odvojeno.

 

Malo prodaja ili maloprodaja?
Pravilno je maloprodaja.

 

Moto-trke ili moto trke?
Pravilno je moto-trke, kao i moto-klub, moto-kros, moto-revija i slični izrazi.

 

Multimedijalna ili multi-medijalna?
Pravilno je multimedijalna. Uopšteno prefiks "multi" piše se spojeno sa rečima kojima prethodi.

 

Naći ću ili naćiću?
Buduće vreme glagola čiji infinitivi se završavaju na "ći" piše se odvojeno. Znači: pomoći ću, ali zato: videću, hodaću, upaliću, itd.

 

Nadalje ili na dalje?
Pravilno je nadalje.

 

Nadomak ili na domak?
Kao prilog piše se spojeno, nadomak.

 

Na izgled ili naizgled?
Kao prilog piše se spojeno, naizgled. Kao spoj predloga i imenice piše se odvojeno, na izgled.

 

Namrtvo ili na mrtvo?
Kao jedinstven prilog piše se spojeno, namrtvo. ("Prebijen je namrtvo") U ostalim slučajevima odvojeno: "Stao je na mrtvo cveće"

 

Napamet ili na pamet?
Napamet se piše kada je sinonim za "naizust", dok se u ostalim slučajevima piše odvojeno. "On zna celu pesmu napamet." i "Ne pada mu nijedna pesma na pamet."

 

Napola ili na pola?
Različiti izrazi. Napola je prilog koji znači na dva jednaka dela: "Presekla sam tortu napola." dok je "na pola" spoj predloga i imenice: "Setio sam se na pola puta."

 

Naprimer ili na primer?
Piše se odvojeno – na primer.

 

Nasamo ili na samo?
Pravilno je nasamo ako nam treba prilog koji znači "u četiri oka". U ostalim slučajevima piše se odvojeno: "Svratila sam na samo pet minuta."

 

Nazdravlje ili na zdravlje?
Pravilno je nazdravlje.

 

Nedam ili ne dam?
Pravilno je ne dam.

 

Ne dam ili nedam?
Pravilno je odvojeno, ne dam.

 

Ne efikasan ili neefikasan?
Pravilno je spojeno, neefikasan. Slični slučajevi su: neplaćen, neograničen, nesputan, neradan, nezreo...

 

Nemoj ili ne moj?
Ako je u pitanju odrični glagol, pravilno je nemoj. Ako poričemo da je nešto naše, pišemo "ne moj". "Čiji je ovaj sat? Ne moj! Ma nemoj da pričaš!"

 

Ne moj ili nemoj?
Kao glagol pravilno je spojeno, nemoj. (izuzetak od pravila da se "ne" piše odvojeno od glagola kome prethodi), ali ako koristimo u odricanju onda se piše odvojeno: "Ovo je tvoj sat, ne moj."

 

Ne mojte ili nemojte?
Pravilno je nemojte i ovo je izuzetak od pravila. U većini slučajevima ne se priše odvojeno od glagola kome prethodi.

 

Nemoram ili ne moram?
Pravilno je ne moram.

 

Ne nagađam ili nenagađam?
Pravilno je ne nagađam.

 

Neradi ili ne radi?
Pravilno je odvojeno, ne radi.

 

Netreba ili ne treba?
Kako su ovo dve odvojene reči, tako se i pišu: "ne treba".

 

Ne važno ili nevažno?
Pravilno je nevažno.

 

Neznajući ili ne znajući?
Iako postoji reč "neznanje" koja se piše spojeno, ipak pravilno je odvojeno, "ne znajući" kao i kod drugih reči: "ne poštujući", "ne pevajući", "ne plivajući"...

 

Neznam ili ne znam?
Pravilno je ne znam.

 

Nijedna ili ni jedna?
Koriste se oba. Najčešće se piše spojeno, osim kada želimo da naglasimo značenje. Recimo: "Nijedna ptica nije crna", ali zato "Ni jedna ni druga ptica nije crna".

 

Ni na šta ili na ništa?
Pravilno je ni na šta.

 

Od nikoga ili ni od koga?
Pravilno je ni od koga.

 

O ničemu ili ni o čemu?
Pravilno je ni o čemu.

 

Peva ćemo ili pevaćemo?
Pravilno je pevaćemo.

 

Po malo ili pomalo?
Kao prilog koji označava malu količinu ili određenu meru piše se spojeno: "To je pomalo smešno." U distributivnom značenju piše se odvojeno: "Svako je dobio po malo mleka."

 

Ponekad ili po nekad?
Pravilno je ponekad.

 

Posle podne ili poslepodne?
Kao vremenska odredba piše se odvojeno: "Doći ću posle podne.", a kao imenica spojeno: "Nije ga bilo čitavo poslepodne."

 

Preda mnom ili predamnom?
Kao i svi izrazi koji sadrže reč "preda", piše se odvojeno preda mnom.

 

Radio aktivnost ili radioaktivnost?
Pravilno je radioaktivnost.

 

Radio stanica ili radio-stanica?
Pravilno je radio-stanica.

 

Radišli ili radiš li?
Pravilno je radiš li.

 

Rećiću ili reći ću, doćiću ili doći ću i slično?
Ako se neka reč u infinitivu završava na "ći", onda se piše odvojeno. Znači: pomoći ću, ali pogledaću, prihvatiću, pripaziću...

 

Rent-a-kar ili rentakar?
Pravilno je rentakar.

 

Samnom ili sa mnom?
Pravilno je odvojeno, sa mnom.

 

S čim ili sčim?
Pravilno je odvojeno, s čim (ili sa čim).

 

Stoga ili s toga?
Pravilno je stoga.

 

Sve jedno ili svejedno?
Piše se spojeno, svejedno, ako koristimo reč da istaknemo da su neke dve stvari podjednako moguće. Odvojeno se piše u ustaljenim izrazima koji ne izražavaju podjednake mogućnosti nečega kao što su: sve jedno te isto, sve jedno za drugim i slično.

 

Transkontinentalna ili trans kontinentalna?
Pravilno je spojeno, transkontinentalna.

 

Trominutni, tro-minutni ili tro minutni?
Pravilno je trominutni.

 

Tu sam ili tusam?
Pravilno je tu sam.

 

Ubuduće ili u buduće?
Ako koristimo kao prilog, onda se piše spojeno, ubuduće. "Ubuduće karte će koštati dvostruko više." Ako koristimo kao spoj predloga i prideva, onda ide odvojeno: "Uzdam se u buduće uspehe."

 

Ućutkivati ili ućutkavati?
Koriste se oba pošto je ućutkivati nesvršeni oblik ovog glagola dok je ućutkavati nesvršeni i učestali oblik istog. Prvi koristimo da kažemo da smo dugo vremena vršili tu radnju: "Cele večeri sam je ućutkivao.", dok drugi koristimo da kažemo da ne samo da smo nešto dugo radili nego još uvek to radimo, štaviše preraslo nam je u običaj: "Uvek moram da je ućutkavam!"

 

Ulevo ili u levo?
Kako su ovo različiti izrazi koriste se oba u različitim slučajevima. Prilog "ulevo" znači na levu stranu i pravilno je pisati ga spojeno. Ako ga koristimo da odredimo nešto levo srednjeg roda onda pišemo odvojeno: "Udarila me je u levo oko."

 

Umesto ili u mesto?
Kao predlog koji označava zamenu nečega nekim drugim piše se spojeno, a u ostalim slučajevima odvojeno. "Umesto u mesto ciljao je u mačku"

 

Umnogome ili u mnogome?
Pravilno je umnogome.

 

Unekoliko ili u nekoliko?
Prilog koji znači "pomalo, donekle" piše se spojeno, unekoliko. U ostalim slučajevima ide odvojeno: "Svratio sam u nekoliko prodavnica."

 

Uoči ili u oči?
Različiti izrazi, koriste se oba u različitim slučajevima. "Uoči" je predlog koji znači neposredno pre nečega i piše se spojeno. U ostalim slučajevima piše se odvojeno: "Stavila sam kapi u oči."

 

Uostalom ili u ostalom?
Kao rečca piše se spojeno: "Uostalom to smo već znali." Ali zato: "Dobar je u matematici ali u ostalom je prosečan."

 

Upravo ili u pravo?
Prilog u značenju "baš sada" piše se spojeno, u pravo. U ostalim slučajevima je odvojeno. (Pogodio je u pravo mesto)

 

Upravu ili u pravu?
Pravilno je odvojeno, u pravu.

 

U redu ili uredu?
Pravilno je odvojenu, u redu.

 

Use ili u se?
Pravilno je u se.

 

Uskoro ili u skoro?
Ako nam treba prilog koji znači "ubrzo", onda pišemo spojeno. U doslovnom značenju pišemo odvojeno. Primeri: "Uskoro odlazim" i "Usvojeno je u skoro svim školama".

 

Ustvari ili u stvari?
Piše se odvojeno, u stvari.

 

U susret ili ususret?
Pravilno je odvojeno.

 

Uzbrdo ili uz brdo?
Spojeno ako nam treba prilog koji znači "naviše, nagore", odvojeno u ostalim slučajevima. "Ulica ide uzbrdo" i "Uspeo sam se uz brdo."

 

Vegeterijanac ili vegetarijanac?
Pravilno je vegetarijanac.

 

Velikomučenik ili veliko mučenik?
Pravilno je spojeno, velikomučenik.

 

Veroučitelj ili vero učitelj?
Pravilno je spojeno, kao i kod reči veronauka, veroispovest, veroljublje i sličnih.

 

Vi bi ste ili vi biste?
Pravilno je "vi biste".

 

Videćemo ili vide ćemo?
Pravilno je videćemo.

 

Videoklip ili video-klip?
Pravilno je video-klip.

 

Višečasovni ili više časovni?
Pravilno je višečasovni.

 

Visokospecijalizovan ili visoko specijalizovan?
Obično se piše spojeno, osim kada želimo da naglasimo "visoko". (Na primer "Visoko specijalizovana ustanova).

 

Vojnoobaveštajni ili vojno obaveštajni?
Pravilno je vojnoobaveštajni.

 

Vuk Stefanović Karadžić ili Vuk Stefanović-Karadžić?
Pravilno je Vuk Stefanović Karadžić. U slučaju dva prezimena koja su oba promenljiva piše se bez crtice. Međutim ako je PRVO prezime nepromenjivo, onda se koristi crtica. (Mihailo Polit-Desančić).

 

Za badava ili zabadava?
Pravilno je spojeno, zabadava, ako nam treba sinonim za "uzalud". "Nisam zabadava toliko radio." Međutim postoji i reč "badava" koja znači jeftino, i u tom slučaju "za" se piše odvojeno: "Kupio sam knjigu za badava." (Da smo napisali "Kupio sam knjigu zabadava" to bi značilo kupio sam je uzalud).

 

Začas ili za čas?
Kao prilog piše se spojeno: "Doći ću začas." U ostalim slučajevima piše se odvojeno: "Doći ću za čas." (znači doći ću na vreme za čas.)

 

Začudo ili za čudo?
Kao prilog piše se spojeno: "Začudo uspeo sam da nađem mesto u autobusu." U ostalim slučajevima odvojeno: "Platio sam za čudo."

 

Zadugo ili za dugo?
Različiti izrazi. Zadugo je prilog koji znači poduže i piše se spojeno. U ostalim slučajevima piše se odvojeno: "Ova stolica nije udobna za dugo sedenje."

 

Zaime boga ili za ime boga?
Pravilno je za ime boga.

 

Zajedno ili za jedno?
Različiti izrazi su u pitanju. Zajedno znači u društvu sa nekim i piše se spojeno. "Za jedno" je spoj predloga i priloga koji koristimo za neodređeni vremenski period: "Vraćam se za jedno pet minuta." ili u drugim slučajevima: "Za jedno dete je dovoljna ova količina."

 

Zamalo ili za malo?
Koriste se oba, ali u različitim situacijama. Spojeno se piše kada ga koristimo kao sinonim za nešto što se gotovo desilo, ali ipak nije: "Zamalo da se onesvestim!" (ali nisam). Odvojeno se piše kada se nešto za malo NIJE desilo, ali ipak jeste: "Za malo sam promašio metu!" (Ipak sam promašio). Razlika u značenju vidi se u sledećem primeru: "Zamalo sam propustio voz!" (ali ipak sam ga uhvatio) i "Za malo sam propustio voz!" (skoro sam stigao ali mi je otišao).

 

Zanavek ili za navek?
Pravilno je zanavek.

 

Za ničiju ljubav ili ni za čiju ljubav?
Pravilno je ni za čiju ljubav.

 

Za ništa, nizašta ili ni za šta?
Pravilno je u tri odvojene reči: ni za šta.

 

Za ništa ili ni za šta ili nizašta?
Pravilno je ni za šta.

 

Zapadnoevropski ili zapadno evropski?
Pravilno je zapadnoevropski.

 

Zapravo ili za pravo?
Kao rečca koja znači "u stvari, upravo, naime, baš" piše se zapravo. U ostalim slučajevima odvojeno: "Zapravo, dao mi je za pravo."

 

Zaredom ili za redom?
Kao prilog koji znači jedan za drugim piše se zaredo. U ostalim slučajevima odvojeno. "Triput zaredom sam se sapleo na ovaj stepenik", ali zato "Rešavam jednačinu red za redom".

 

Za sad ili zasad?
Kada hoćemo da kažemo da je nešto privremeno, pišemo spojeno: "Mirna je zasad(a)." Ali kada koristimo u značenju namene, onda pišemo odvojeno: "Ovo je za sad, a ovo ostavi za kasnije."

 

Zasad ili za sad?
Kao prilog koji znači "privremeno" piše se spojeno, zasad(a). "Zasad je miran." U ostalim slučajevima odvojeno: "Evo ovo ti je za sad, a ovo za kasnije."

 

Zasigurno ili za sigurno?
Zavisno od situacije koriste se oba. U značenju pouzdano, svakako, bez sumnje piše se spojeno, dok odvojeno pišemo kada stavljamo naglasak na sigurno.

 

Zašto ili za što?
Kao upitni prilog, piše se spojeno zašto. U ostalim slučajevima odvojeno: "Nemam se za što uhvatiti."

 

Zauvek ili za uvek?
Kao prilog koji znači "večito" pravilno je zauvek.

 

Zauzvrat ili za uzvrat?
Zauzvrat je pravilno.

 

Zlosrećan ili zlo-srećan?
Pravilno je zlosrećan.

 

Pravopis - Bezveze ili bez veze 

Pravopis - Da li ili dali

Pravopis - Daje ili da je

Pravopis - Doći ću ili doćiću

Pravopis - I dalje ili idalje

Pravopis - Iako ili i ako

Pravopis - Ionako ili i onako

Pravopis - Malo pre ili malopre

Pravopis - Na primer ili naprimer

Pravopis - Naći ću ili naćiću

Pravopis - Ne može ili nemože

Pravopis - Ne nagađam ili nenagađam

Pravopis - Ne pravilno ili nepravilno

Pravopis - Ne sme ili nesme

Pravopis - Neću ili ne ću

Pravopis - Nemogu ili ne mogu

Pravopis - Suteren ili suturen

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Pravopis - Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči i skraćenice

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u