Homer - Ilijada lektira

Homer - Ilijada

Homer - Ilijada

 

Starogrčki junački ep koji tematizira osvajanje maloazijskog grada Ilija (Troje) u 12. st. prije Krista. Ep Ilijada ne prikazuje čitavu desetogodišnju opsadu niti samo osvajanje i razaranje Troje već prikazuje zbivanja tijekom 50 dana u desetoj, posljednjoj godini ratovanja. Ep izravno ne govori ni o uzrocima rata, ali valja znati daje uzrok ratu to što je trojanski kraljević Paris boraveći u Sparti zaveo i sa sobom poveo spartansku kraljicu Helenu, suprugu kralja Menelaja. Menelaj i njegov brat Agamemnon (koji je izabran za vojskovođu) okupili su veliku vojsku i doplovili pod Troju da speru uvredu i vrate Helenu.


Ep sadrži 15696 stihova podijeljenih kasnije u 24 pjevanja, a započinje zazivom muze ili invokacijom. Glavni junak Ilijade je najveći grčki junak Ahilej, sin božice Tetide i kralja Peleja, obdaren nadljudskom snagom i hrabrošću (prema legendi neranjiv osim u petu). Ahilejeva srdžba glavni je motiv pokretač radnje u epu što je vidljivo i u prvim stihovima kojima djelo započinje (stihovi kojima je ep pisan su heksametri tj. od 6 stopa).

 

Srdžbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleju sina,
Pogubnu, koja no zada Ahejcima tisuću jada...

 

Ahilej se srdi jer mu je oduzeta najmilija robinja Briseida, a uzeo mu ju je zapovjednik Agamemnon jer je svoju robinju Hriseidu morao vratiti njenom ocu trojanskom svećeniku Hrizu kad je starac izmolio bogove da grčke osvajače pohara kuga. Uvrijeđen i razočaran, Ahilej se povlači u svoj šator i ne želi više sudjelovati u bitkama pa Grci trpe poraze. Uskoro šalju Ahileju poslanstvo da ga nagovore da se vrati u bitku, ali on je duboko povrijeđen i ne udovoljava njihovim molbama. Njegov najbolji prijatelj, mladi Patroklo, žaleći što toliko njihovih suboraca stradava, izmoli Ahileja da mu posudi svoje oružje i oklop pa će on „glumiti" Ahileja i tako uliti strah Trojancima na bojnom polju. Ahilej, iako teško, pristaje na to, ali Patroklo pogine od ruke Hektora, najvećeg junaka trojanskog. (Hektor je Parisov brat, sin trojanskog kralja Prijama).


Sada se Ahilejeva srdžba okreće prema Hektoru, Ahilej se vraća u bitku i ubija Hektora, ali zaslijepljen mržnjom gazi ljudske i božanske zakone pa danima mrcvari Hektorovo tijelo povlačeći ga konjima oko Patroklova groba, sve dok se to ne zgadi bogovima koji odluče pomoći starom kralju Prijamu da dođe u grčki tabor i izmoli.

 

Starac uz božju pomoć neviđen prođe kroz grčki tabor i dolazi k Ahileju gdje se ponižava i moli ubojicu svoga sina da mu vrati Hektorovo tijelo. Ahilej tu doživljava psihološku preobrazbu te se smiluje starcu i vraća mu Hektorovo tijelo. Ustanovljava se i primirje da bi se mrtvi mogli dostojno sahraniti te Ilijada završava prizorom Hektorova svečanog spaljivanja.

 

Tijekom cijele radnje epa u poslove smrtnika miješaju se bogovi od kojih su jedni na strani Trojanaca, a drugi na strani Grka. U svijetu epova Ilijade i Odiseje bogovi se ponašaju vrlo slično ljudima u smislu da se svađaju, ljubomorni su, promiču svoje interese. U ovom djelu do izražaja dolazi pjesnički genij Homerov kroz opise bitaka, dijaloge u vijećanjima, opise svakodnevice iz kojih mnogo saznajemo o životu, svjetonazoru, društvenom uređenju i religiji antičke Grčke. U glavni tijek radnje umetnute su brojne epizode od kojih je možda najčuvenija ona koja prikazuje oproštaj Hektora i supruge mu Andromahe pred njegovu posljednju bitku. Likovi su izvanredno psihološki prikazani pa uočavamo njihove karaktere npr. kraljević Paris je više ljubavnik i čovjek obuzet svojom vanjštinom nego ratnik, Hektor je junak i domoljub te odani suprug, Ahilej je svjestan svojeg polu božanskog podrijetla pa ne trpi zapovjedništvo napuhanog i koristoljubivog Agamemnona koji ne doprinosi pobjedama koliko i Ahilej, ali uvijek uzima najbolji dio plijena...

 

Radnja Ilijade završava Hektorovom pogrebnom lomačom, ali predaja kaže da je uskoro Troja osvojena pomoću Odisejeve varke (Homer Odiseja stalno naziva "lukavi Odisej") tj. pomoću drvenog konja u kojemu su se sakrili grčki ratnici te noću izašli i otvorili vrata grada. Troja je spaljena i uništena, ali je pritom poginuo i Ahilej kojega je Paris (uz pomoć boga Apolona) ustrijelio u petu, njegovo jedino ranjivo mjesto.

 

Likovi: Ahilej, Agamemnon, svećenik Hriso, Briseida, Hektor, Apolon, Hera, Zeus, Patroklo, Tetida, Hefest, Atena, Heraklo, Prijam...

 

1. pjevanje

Nakon devet godina ratovanja između Ahejaca (grka) i Trojanaca odluka o pobjedniku nikako ne pada. Razorivši jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kćerku Apolonova svećenika Hrisa, Briseidu. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi li mu Agamnemon vratio kćer. Nakon pogrdnog odbijanja svećenik Hris zamoli njegovog zaštitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon usliša Hrisovu molitvu, te pošalje svoje nevidljive strijele. Tko god je bio pogođen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona biva sazvana Narodna skupština na kojoj Agamnemon sazna uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za svećenikovu kćer on traži Ahilovu robinju Briseidu, čim je vrlo rasrdio Ahila koji više ne želi pomagati ahejskoj vojsci. Nakon što mu biva oduzeta Briseida Ahil tužno zaziva majku Tetidu i moli je za pomoć. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp te se tuži Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odluči kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku božica Hera, Zeusova žena strašno se uzbuni, no Zeus ne posustaje od svoje odluke.

 

6. pjevanje

Ahejci jačaju i pobjeđuju Trojance koji su stjerani sve do zidina Troje. Hektor kaže majci Hekabi neka ona i druge žene idu u hram boginje Atene uz prinos potrebnih žrtava i neka je mole za pomoć, da ih obrani od Ahejaca, a posebno od junaka Diomeda i strašnog Ahileja. Stoga su one krenule. Na bojišnici, iz dviju vojska izlaze junaci, grčki Diomed i trojanski Glauk. Žele se boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci dvojice junaka, pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se razilaze. Hektor odlazi kod svoje žene Andromahe i oprašta se s njom prije nego otiđe u boj. Hektor i njegov brat Paris odlaze u boj.

 

16. pjevanje

Nakon što izgubiše sve junake Ahejci su se našli u veoma teškoj situaciji i bili su pred porazom, te Patrokolo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvođena njim napadne Trojance. Ahilej ga pusti davši mu svoje oružje u pridruživši mu Mirmidonce, no preporuči mu da se odmah odagnavši Trojance od lađa vrati da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevši Patrokola u Ahilejevom oružju s Mirmidoncima Trojanci su pobježali misleći da je to Ahilej. Patrokolo je junački s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokuša osvojiti i Troju. Došavši pred zidine grada pokušao je da se popne na gradske zidine i tri puta biva odbijen od Apolona. Četvrti puta Apolon ga oštro upozori te se Patrokolo povuče od straha prema Apolonovom gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi između Patrokola i Hektora Apolon udari Patrokola u leđa te ga onesvijesti. Patrokola je prvi ranio Euforo kopljem u leđa. Patrokolo teško ranjen jedva se dovuče do svoje čete, te pade na pod i Hektor ga ubije.

 

18. pjevanje

Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i tuguje za prijateljem. To čuje njegova majka Tetida i dođe utješiti sina, te mu kaže da ne ide u boj bez oružja jer će ona zamoliti Hefesta da mu napravi novo oružje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oružje. Hefest pristaje i počne kovati novo oružje. Te noći Trojanci još jednom pokušaju oteti Patroklovo tijelo, ali Hera šalje Irida s porukom za Ahileja i kaže mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplašili. Ahilej se prošeta opkopom, a Trojanci uplašeni bježe, pa Ahejci konačno donesu tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se noć i Trojanci vijećaju. Pulidamas, prorok, predlaže da se preko noći svi vrate u grad, jer bi inače bili previše izloženi, s obzirom na to da se Ahilej vratio. Hektor i ostali ljudi, nisu željeli poslušati njegov pametni savjet, već su ostali vani.

 

24. pjevanje

Svako jutro Ahilej žali Patrokla i vuče Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus pošalje Tetidu Ahileju, da mu kaže da mora predati Hektorovo tijelo njegovom ocu Prijamu, a Iridu pošalje Prijamu da mu kaže da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej pristaje, te Prijam ostaje preko noći i ujutro se vraća u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na lomači.

 

Mjesto i vrijeme radnje: Okolica grada Troje oko 12. stoljeća prije Krista

 

Analiza likova:

Ahil

Sin kralja Peleja i morske božice Tetide, ahejski junak, hrabar, neustrašiv, uvijek spreman na borbu.

 

Zeus

On je u Grčkoj vrhovni Bog svih bogova i ljudi. U Ilijadi stoji na strani Trojanaca, ali samo zato što ga je za to zamolila Ahilejeva majka Božica Tetida. Zeus je mudar i pravedan, ali sputan svojim položajem ne može doći do punog izražaja.

 

Apolon

Mladi Bog sunca, svjetlosti i proroštva. Veliki je prijatelj i pomagač Trojanaca, a posebno Hektora, kojeg je osobno više puta spasio od Ahileja.

 

Atena

Božica mudrosti i rata, a bori se na strani Ahejaca. Povremeno u postizanju svojih ciljeva ne postupa najpoštenije, no u većini situacija ipak postupa pošteno.

 

Hefest

Bog vatre i kovačkog zanata. Bio je jedan od rijetkih bogova koji se nisu izravno umiješali u Trojanski rat. U 1. pjevanju se dokazao kao mirotvorac bar nakratko pomirivši Zeusa i Heru.

 

Hera

Zeusova žena, zaštitnica obitelji. Podržava Ahejce i udružuje se s Atenom.

 

Tetida

Boginja mora i majka Ahileja. Vrlo snažno se zauzima za svaku sinovu želju i dokazuje svoje poštenje pri svakoj pojavi u radnji, mada nekada daje prednost majčinskoj ljubavi.

 

Agamemnon

Kralj Mikene i vrhovni zapovjednik ahejskih snaga pred Trojom. Svojom škrtošću je izazvao bijes Boga Apolona i ustvari započeo Ilijadu. Poslije u 18. pjevanju mijenja svoj stav prema Ahileju, jer je napokon uvidio što je učinio. Lakom, voli naređivati.

 

Hektor

Najveći trojanski junak. Bio je prilično svojeglav (to ga je na kraju koštalo glave), ali se barem borio za ono u što je najčvršće vjerovao – domovinu. Hrabar, glavna trojanska snaga.

 

Patroklo

Ahilejev najbliži prijatelj. Odrasli su zajedno i bili su nešto kao pobratimi. Njegova odanost domovini i Ahileju prikazana je u 16. pjevanju, gdje željan borbe za domovinu ipak traži Ahilejevo dopuštenje za odlazak u boj. Hrabar, borben, vjeran, prijatelj i suborac.

 

Prijam

Kralj Troje. Njegova ljubav i dobrota se najviše ističu u 24. pjevanju pri molitvi Ahileju da mu vrati sinovo tijelo.

 

Dojam o djelu:

Kao običnog čovjeka, s malo interesa za ovakva stara književna djela, ne mogu reći da me Ilijada iskreno oduševila. Čak mislim da bi se mnogi složili sa mnom da je pomalo dosadna. Kao ratni ep većinom se temelji na mržnji i ubijanju. Dugi opisi borbi pogotovo u 16. pjevanju i dalje prilično su dosadni i vrlo razvučeni. S druge strane nije sve baš tako crno, jer ipak se pojavljuje i tračak ljubavi, a to se najjasnije očituje u 24. pjevanju gdje Prijam s poštovanjem prilazi ubojici svoga sina Ahileju, a on potpuno zaboravlja na srdžbu prema Hektoru i Trojancima i ugošćuje Prijama. Isto tako postoji i majčinska ljubav za sina koju Tetida iskazuje u molitvama Zeusu i Hefestu. Sve u svemu Ilijada me višestruko nadilazi svojim stilom, koji još uvijek nisam u potpunosti usvojio i protumačio, pa zbog toga ni ne mogu biti potpuno objektivan u vrednovanju djela.

________________________________

 

Homer je bio slijepi grčki pjesnik. Najvjerojatnije je živio u 12. stoljeću prije Krista u Smirni. Vrlo je vjerojatno da je napisao dva najveća antička epa: Ilijada i Odiseja, iako mnogi osporavaju mogućnost da je on autor tih djela. O Homeru nemamo vjerodostojnih vijesti. Njega ljudi smatraju ne samo najvećim starogrčkim pjesnikom već začetnikom europske književnosti. Dijela koja su se sačuvala pod njegovim imenom najstarija su od svih europskih književnosti. Zbog činjenice da o Homeru neznamo mnogo, mašta čitalaca stvarala je o Homeru različite kombinacije. Ne može se sa sigurnošću utvrditi gdje se Homer rodio i kada, a ni to je li uopće postojao pjesnik s tim imenom. Po nekim podacima iz Odiseje kojima se dodiruju neki događaji i političke i trgovačke povijesti, koji sežu u 7. st. pr. Kr. moglo bi se zaključiti da je Homer živio u vrijeme ili nešto prije tih događaja. Predaja o Homeru govori da je bio slijep i da je pjevao do kraja života. Iz Odiseje bi se moglo zaključiti da je njen pjesnik pripadao aristrokraciji, jer je prožet njezinim duhom i pogledima.

 

Homer - Ilijada - Interpretacija

101 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Homer - Ilijada

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin   Kako to kaže književnik Milorad Pavić, lik Onjegina sačinjavaju tri elementa. Prvo, autobiografski… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u