Grigor Vitez - Gdje priče rastu lektira

Grigor Vitez - Gdje priče rastu

Grigor Vitez - Gdje priče rastu

 

Gdje priče rastu poznata je zbirka pjesama Grigora Viteza, namijenjena djeci. U njoj pronalazimo mnogo zanimljivih pjesmica različitih tema. Neke pjesme sadrže glavne motive iz prirode, neke iz djetinjstva, pa tako i iz škole, a neke govore o čovjeku i onome kakav on mora biti, pa takve pjesme nazivamo misaonima. Grigor Vitez piše pjesme s mnogo pjesničkih slika, kako bi bile ritmične i bogate lirskim sadržajem. Pjesme sadrže rimu, što također utječe na njihovu ritmičnost. Svaka pjesma ima svoju vrstu rime, pa se tako u pjesmama mijenja njihova ritmičnost. Obradit ćemo nekoliko pjesma Grigora Viteza iz njegove zbirke Gdje priče rastu.

 

 

 

Lastavica

 

Lastavica je lijepa i zanimljiva pjesmica o lastavici koja je doputovala s juga u naše krajeve. Doputovala je i donijela proljeće. To je pjesnička slika metafora, jer lastavica zapravo ne nosi proljeće, već su njezini vjesnici, što znači da nam lastavičin dolazak najavljuje da je došlo i proljeće. Pjesnik je napisao pjesmu u obliku dijaloga. Na početku pjesme imamo zaziv lastavice, pa se čini kao da pjesnik razgovara s tom ptičicom i ispituje je o njenom dolasku. Pjesnika zanima gdje je lastavica bila, što nam je donijela svojim povratkom, kako je putovala i gdje će živjeti sad kada je došla.

 

Lastavica odgovara u rimi i to šaljivim odgovorima. Otkriva nam da je bila u dalekom svijetu, da je donijela proljeće, da je stigla avionom i jako skupo platila put. A sada kada je stigla, živjet će u novom stanu. Pretpostavljamo da je to novo gnijezdo koje će si izgraditi. Dakle, tema ove pjesme se lastavičin povratak. Glavni motiv pjesme je lastavica, a sporedni motivi su daleki svijet, proljeće, avion, krov i stan.

 

Tematika i motivi otkrivaju nam da je ova pjesma pejzažna, a priroda stihova da je lirska pjesma.

Ova lirska pjesma sadrži neke stilske figure. Osim već spomenute metafore, imamo i personifikaciju: ptica je personificirana jer može pričati i davati zanimljive odgovore autoru, ali i putovati avionom.

Imamo također i pjesničku sliku ponavljama u prvom stihu pjesme. Na ritam ove pjesme utječe rima, a onda je ovom slučaju isprekidana, dok se stih slobodan.

 

Olovko, olovko

 

Olovoko, olovko je pjesma Grigora Vitez u kojoj govori o prirodi djece, koja bi rado htjela da ih netko zamjeni u učenju kako bi se oni mogli nesmetano igrati. U tek nekoliko razigranih stihova pjesnik prikazuje kako je djeci najvažnija zabava i igra, a obaveze pokušavaju prebaciti na nekoga drugog. Iako to ne žele priznati, najčešće su takvi i odrasli. Dijete zaziva svoju knjigu da se sama nauči, olovku da sama da se "zašilji", a zadaću da se napiše. Jedino lopti ne poručuje da se može sama igrati, jer se igrati želi i dijete. Za to mu ne treba nikakva pomoć. Zbog svoje tematike, ova pjesma je misaona, a zbog svoje prirode, ona je lirska. Od stilskih figura primjećujemo ponavljanje, koje se događa u prvom stihu svake strofe. Zatim personifikaciju, jer dijete i autor koji ga predstavlja pretpostavlja da stvari poput knjige, olovke, lopte i zadaće mogu djelovati poput ljudi i sami izvršavati svoje obaveze. Stih u ovoj pjesmi je slobodan, a na ritmičnost utječe unakrsna rima.

 

Maslačak

 

Ova pjesma Grigora Viteza još je jedna pjesma u kojoj je glavni motiv iz prirode, pa je zato ona pejzažna pjesma. Doduše, zbog svoje tematike, mogla bi biti i misaona pjesma. Govori o maslačku koji je stajao uz poljski put, ali više nije imao prekrasne žute latice. Kada ga je pjesnik pitao kamo je nestao njegov cvijet, kojeg u ovom slučaju naziva "dukatom", on kaže da ga je zamijenio i to za snježne leteće sjemenke koje djeca vole raspuhati i pritom su jako sretni. To sjemenje maslačak naziva lampom, jer obasjava dušu djece.

 

To je jedna prekrasna pjesnička slika postignuta stilskom figurom metaforom. Metafora se nalazi u izrazu "dukat žut" koji označava maslačkom cvijet, u izrazu "lampa" što označava bijelo pahuljasto sjemenje, drugu fazu maslačkova cvijeta, te u izrazu "obasjavati dušu", što znači razveseliti. Kao i u većini pejzažnih pjesama Grigora Viteza i ovdje je glavni motiv – maslačak, personificiran. Pjesnik s njim razgovara kao s čovjekom i otkriva da, baš poput čovjeka, ima svoje izvore zadovoljstva. Rima u ovoj pjesmi je parna, a stih slobodan.

 

Tulipani dižu čaše

Tema - Radost tulipana

Osnovna misao - Treba čuvati cvijeće, odnosno prirodu koja nam uzvraća svojom ljepotom

Vrsta stiha - Vezani

Vrsta pjesme - Lirska – pejzažna

Stil - Personifikacija ("Sunce toči")

 

Zmaj

Tema - Putovanje avionom

Osnovna misao - Ne treba se bojati leta avionom

Vrsta stiha - Slobodan

Vrsta pjesme - Lirska – misaona

Stil - Poredba ("Zmaj je avion")

 

Lovačka priča

Tema - Priča lovca o lovu na jelena

Osnovna misao - Treba biti mudar i snalažljiv

Vrsta stiha - Slobodni

Vrsta pjesme - Lirska – misaona

 

KAKO RASTU DJECA

Kako rastu djeca?
Kao vrbe iz vode, kao u livadi trava
djeca rastu iz nogavica i rukava.

Kako trče djeca?
Kao kozlići, kao leptiri, kao brza voda,
dijete radije trči nego hoda.

Kako žagore djeca?
Kao čavke, kao pokvareni motori, kao pčele,
bilo da se ljute, bilo da se vesele.

Kao se igraju djeca?
Kao djeca. Djeca se igraju toliko igara
da ne bi stalo ni u pet ambara.

Kako spavaju djeca?
Kao mačići u košari, kao sjenice mlade
i slatko, slatko, slađe od čokolade.

________________________________

 

Grigor Vitez srpski pesnik, dečiji pisac i prevodilac rođen je 15 februara 1911. godine u Kosovcu, kraj Okučana, u Slavoniji. Pet razreda osnovne škole završio je u Okučanima kao prosečan đak a potom upisao gimnaziju u Novoj Gradiškoj. Nakon četvrtog razreda, prešao je u učiteljsku školu u Pakrac. Pre II svetskog rata bio je učitelj, a kasnije je radio u Ministarstvu prosvete i bio je urednik u izdavačkoj kući "Mladost".

 

Prve stihove napisao je u četvrtom razredu gimnazije a u trećem razredu učiteljske štampana mu je prva pesma "Vedar dan" u beogradskom časopisu "Život i rad", 1930. godine. Neke od pesama Grigora Viteza prevedene su i objavljene na više stranih jezika.

 

Grigor Vitez objavio je zbirke pesama za decu i odrasle: "San boraca u zoru", 1948, "Pjesme" 1950, "Naoružane ruže" 1955, "Povjerenje životu" 1958. i izbor iz poezije "Kao lišće i trava" 1960. Za decu je objavio zbirke pesama: "Vesele zamke" 1955, "Prepelica" 1956, "Sto vukova" 1957, "Kad bi drveće hodalo" 1959, "Hvatajte lopova" 1964, Gdje priče rastu 1965, "Igra se nastavlja" 1967 (posmrtno), i slikovnice: "Medvjed kao pudar", "Dva pijetla", "Tko će s nama u šumicu", "Životinje spavaju", "Maksimir", "Doživljaj svjetskog putnika" i Čudna škola".

 

Na rumunskom jeziku izašla je 1958. godine zbirka "Prepelice", a na slovenskom "Vesele zamke", "Prepelice" i "Maksimir". Pojedine pesme Grigora Viteza prevedene su i objavljivane na više od deset jezika.

 

Objavljena su i ova izdanja njegovih izabranih pesama za decu: Jednog jutra u gaju (u Beogradu), Izbor pjesma (u Sarajevu), Iza brda plava (u Zagrebu), Beli lev (u Ljubljani), i Pesna na čučuligata (Ševina pjesma, u Skopju).

 

Osim pesama Grigor Vitez je objavljivao za novine i časopise niz priča, crtica i članaka. Bavio se i prevodilačkim radom. Sam je govorio francuski, ruski i slovenski. S francuskog, ruskog i slovenskog prevodio je najviše poeziju i objavio je nekoliko zbirki prepeva a za decu decu preveo je Korneja Čukovskog Doktor Jojboli, Bajke, Krokodil; Mihaila Zoščenka Priče za djecu; Lava Tolstoja Male priče; Alekseja N. Tolstoja Žar - ptica; S. Maršaka Bajka o glupom mišiću; T. Pavčeka Jure - Mure u Africi itd.

 

Grigor Vitez umro je u Zagrebu, 23. novembra 1966. godine a sahranjen je u svom rodnom selu.

 

Grigor Vitez - A zašto ne bi  

Grigor Vitez - Kad bi drveće hodalo

loading...
7 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Grigor Vitez - Gdje priče rastu

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u