Lektire.me je internet stranica koja sadrži prepričana književna dela i njihovu analizu. Cilj sajta je da pomogne srednjoškolcima da razumeju lektire, čitaocima da bolje razumeju dela koja čitaju, kao i da saznaju nešto više o piscima.
Dragan Kulidžan - Sipajte sipajte
Iz brda daleka Smetaćeti izvire rijeka Mrazove niti. Na izvoru samom rijeku proguta golema Studen, opaka, kruta. Od nje ostanu smrznute niti. Njima se zemlja raskošno kiti. Ta zemlja čudna, bez ptica, bez voća... zove se odavno Strašna Hladnoća. Od izvora vodi sto putokaza: "Za Zimin dvorac ovo je staza!" A staza vijuga slita od leda; bez pada proći nikome ne da. Tri hiljade valja preći koraka pa vidjetidvorac do oblaka.
Dvorac! Od tog čuda oči se smetu: pahuljice kolo oko njeg' pletu. Hiljade ukrasa na njemu leži. Vrh mu u snježne oblake bježi. Spratova trista trepti u sjaju... Za takav dvorac ni bajke ne znaju! Pred njim je bazen – okean cijeli. U njemu žive medvjedi bijeli. Šetaju mirno pingvinimali. Za boravak ovdje krila su dali.
Okolo dvorca straža je viteška – jedan do drugog stotine snješka. Takve straže nema na svijetu – nemile goste začas pometu! Danas nikoga pustiti neće: u dvorcu tajno zasjeda vijeće. Pretresaju se pitanja važna – stig'o je telegram od Novembra vlažna. Na listu žutu, mokrom od kiše, za Zimu ova poruka piše:
Svoj sam posao obavio cijeli: zemlja je mokra, listovi sveli. Oblake tmaste slao sam svuda i svaka rijeka bujna krivuda. Šume su puste, zvijeri se kriju. Iz odžaka se laki prameni viju. Al' posljednje snage iz mene bježe, pa posao svaki svršavam teže. Već sam star i smrt na mene reži... Snježna Zimo, kočiju preži! Ti i sinovi uzmite prijesto! Šalje Vam Novembar pozdrava petsto.
Završi čitanje Sjeverac ljuti, naočare skide i mudro zaćuti. – Sinovi dragi, – Zima tad reče – polazim na put još ovo veče. Decembar, odmah se za put opremi! A ti, Sjeverče, sve brzo pripremi. Bez Smrzavka pratnja ne valja pare! Ponesi, Mraze, štipaljke stare! Ti, Cvokotavko, podmaži pete! Spremite snješka četiri čete! Svi klimaju glavom, pristanak daju. Zima je stroga, to dobro znaju! – Tebi, Januare, još nije prčša; kreni kad stigne moja depeša! Februare, o dvorcu vodi računa!... Do tvog je puta dva mjeseca puna.
Čekaju spremne vitke saone; na hitrim psima praporci zvone.Sjeverac oblake pusti iz baza; njima se napuni vazdušna staza. Gudi Sjeverac i snijeg prši... Dolje se smotra posljednja vrši i čuju se oštreZimine riječi:
– Na svoja mjesta! Idemo... Kreći!
Zazvoniše sitno praporci, zvonca... Pozdrave posljednje šalju izdvorca. Saonice škripe na smrzloj stazi. Leže u mećavi putokazi. Vitlaju pahulje sve više, življe? Klize saone vrtoglavo, divlje. Na čelu je Zima,Decembar kraj nje. Imaju sanke upravo sjajne. Iza njih ostale, ne jure – lete: sva pratnja i snješka četiri čete. Gore se oblaci snježni jure. Dolje – goniči pse odmorne žure:
– Hajde, hajde,
brže juri –
Zima žuri!
Zima žuri!
Prekrasni dvorac daleko osta. Pratnja se Zimina smanjila dosta. Tkala je Zima na putu cijelu svima redom odjeću bijelu. Uz put je snješka ostalo pola. Stražare putem kao patrola. Je li sve u redu okolo paze; motre pahulje, na skrite staze... Smrzavko stigo da poslove sredi. Vodenice stale, potok se sledi! Šume su pune nemirnih snova dok im se odjeća satkiva nova. Sjeverac brije, zviždi, vrluda... Zima sa pratnjom dostiže svuda.
Evo i sela iza vrbaka – svjetiljke žmire, tjeraju Mraka. Rasute kuće uz brdo leže. Iz odžaka gusti dimovi bježe. Silna se voda u rijeku slila... Dobro je posao Jesen obavila! Okolo leže goli voćnjaci. To vam je selo Bezimenjaci. Al' noćas neće na počinak leći; čuje se, evo, i lavež pseći. Sjeverac zviznu, u selo stiže; oštri poklici dolaze bliže:
– Zima stiže!
Zima stiže!
Skočiše seljaci da goste prime. Vični su na takve dolaske Zime. Da se odmori, uvijek svrati. Obilnim snijegom posjetu plati! Ne vole oni dolazak Zime; teška je srca u goste prime. Al' nema zbora kada se mora. U Bezimen jake noć pospana stiže; zacvokota kad priđe bliže: pocijepani oblaci pahulje roje – bunde se selu od njih kroje... Zasjela Zima, naredbe daje:
– Hajte, goniči, odmah u staje! Stare sam našla u selu znance, za pseumorne daju nam vrance. Prežite brzo – od tog ste zanata! Krećemo daljeza pola sata. Sjeverče, razvij krila široka; pojuri hitro, brže od oka! Udvorac ponesi poruku ovu: da oblaka puste kolonu novu. Što brže možeš vrati se s njima! Reci – sve redom pozdravlja Zima. Odzvižda Sjeverac, iz sela nesta. Bijesno vitlanje pahulja presta.
Zimina pratnja po selu šeta. Sve joj odreda nekako smeta. Smrzavku i Mrazu napor ne vrijedi – neće se brza rijeka da sledi. – Hajdemo dalje! – rekoše ljuti. – Eno Šarova, ništa ne sluti. Šarov gleda vrapce što kisnu... Drž'! – Mraz mu uši štipaljkom stisnu. Zalaja Šarov, bježati stade: brže u kuću do tete Rade! – Eno i djeda, s drvima žuri. De ga, Smrzavko, malo najuri! Smrzavko djeda poče da gladi; stari ubrza, uz put se jadi: – Zima je, bo'me, odviše ljuta, ne pomažu mi ni tri kaputa! U krugu, više logora Zime, dva snješka na lule dime. Pričaju nešto, pred polazak sijele. Ukrase i metlu od babe Jele! I lonac se kod njihnalazi stari koji je nestao sa peći Mari!Mlijeko Smrzavko Mišino sledi. Ni Cvokotavko mirno ne sjedi. Zbog njeg' se stresla baba Štaka, umalo ne osta bez krnjataka! Mraz potrčao da mačka ščepa, al' tek mu pola uštinu repa, jer mačak brzo dođe do baze – pod toplu peć kod starog Laze!
Nestašluk svaki odjednom presta – povika Zima: – Na svoja mjesta! Bičevi zvižde, škripe saone i vranci ržu, praporci zvone... Zima sa pratnjom nesta u tmini, ostade selo u tišini. Težak mu teret sa srca pade! San se u kuće poče da krade... Dolazi Zima do svakog kraja... S fijukom vjetra pjesma se spaja:
Zima stiže –
kuc-kuc-kuc!
Bič se plete –
puc-puc-puc!
Vranci žure –
đija-đija!
Sanke jure –
hija-hija!
Vjetar šiba –
fiju-fiju!
Grane giba –
fiju-fiju!
Snijegom Zima
ime piše...
I tu je tačka – ništa više: sve se smrzava od Zime ciče, pa se inastavak sledio priče!
Dragan Kulidžan - Sipajte sipajte
Sipajte, sipajte,
pahulje lake,
srećan vam pad;
padajte, padajte –
bijelite grad!
Kitite, kitite,
pahulje lake,
volimo vas;
nosite, nosite –
radost za nas!
Letite, letite,
zvjezdice zime –
pahulje lake;
veselite, veselite
nestašne đake!
Sipajte, sipajte,
pahulje lake,
srećan vam pad;
padajte, padajte –
bijelite grad!
________________
Dragan Kulidžan - Sipajte sipajte - verzija 2
___________________________________
Dragan Kulidžan je poznati pjesnik i pisac koji je objavio mnogo slikovnica i knjiga sa interesantnim pričama u kojima uživaju sve generacije. Dragan Kulidžan je rođen 1930. godine u Mostaru kojeg je često volio da naziva sunčanim. U Mostaru je počeo školovanje, ali je unatoč tome velik dio života proveo u Sarajevu.
Dok je još bio dijete uvijek je maštao o sanjkanju, grudvanju i snijegu. Ali kako u njegovu rodnu gradu nije bilo sanjkanja, grudvanja jer nije bilo ni snijega, kada je odrastao , počeo je da piše o onome što ga je najviše interesiralo kao dječaka. Počeo je da piše o najvećoj želji, o snijegu i zabavi na snijegu. Dragan je mnogo volio šume i granje te igru životinja, a radi čega su nastale mnoge priče i pjesme o životinjama.
Dragan je uvijek bio dijete u duši, pa se tako i kada je odrastao igrao i družio sa djecom. Zato nije ni čudno što je mnogo vremena proveo kao urednik Vesele sveske.
Najpoznatije knjige su: Pričajte mi, Srnin potočić, Priča o Januaru i Medi Mededaju, Šume i pahuljice, Kriv je mačak, Sipajte sipajte, Čarobne sanke, Dječak i vojnik.
Dragan je živio i radio u Sarajevu, a umro je 1987. godine.
William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >
Ivo Andrić - Prokleta avlija Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >
Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >
Meša Selimović - Derviš i smrt Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >
Dobrica Ćosić - Koreni Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >