Lektire.me je internet stranica koja sadrži prepričana književna dela i njihovu analizu. Cilj sajta je da pomogne srednjoškolcima da razumeju lektire, čitaocima da bolje razumeju dela koja čitaju, kao i da saznaju nešto više o piscima.
Ante Kovačić - U registraturi
Prvi dio romana opisuje Ivičino djetinjstvo u seoskoj sredini. Drugi dio opisuje miješanje epizoda iz seoske i gradske sredine – drama glavnih likova. Pojavljuje se Medonićeva obitelj i u nizu epizoda razvija se drama glavnih likova Ivice i Laure - Mecenina smrt, Ivičin povratak na selo, Laurin dolazak u Meceninu kuću, razrješenje tajne u Laurinu porijeklu i Ivičin povratak u grad. Treći dio odvija se u znaku novih zapleta i iznenađenja.
Ivica Kičmanović veoma je bistro dijete seoskog "mužikaša" Jožice zvanog Zgubidan. Na susjednom brijegu žive Mali Kanonik i njegova obitelj, s čijim sinovima, Pericom i Mihom Ivica polazi u školu. Zbog Ivičine bistrine, učitelj i župnik nagovaraju Jožicu da ga pošalju na daljnje školovanje u grad, što uspijevaju i ostvariti uz pomoć župnika i Jožičina rođaka Jurića, Žorža, koji radi kao sluga kod bogatog Illusrissimusa koji pak pristaje primiti Ivicu na stan i hranu za vrijeme školovanja. Illustrissimus je lik misteriozne prošlosti, izvanbračni sin vlasnika imanja i supruge upravitelja imanja, a prije preseljenja u grad živio je razvratnim životom (silovao je Doricu, suprugu jednog uglednog seljaka).
Kada je Ivici 20 godina, u Mecenin dom stiže njegova lijepa rođakinja i štićenica Laura u koju se Ivica odmah zaljubi, a koja mu ispriča kako je nakon očeve smrti odrasla u siromašnoj radničkoj obitelji u kojoj je otac pijanac, a sin jednooki grubijan Ferkonja. Bježeći od Ferkonje, u šumi je naišla na babu Hudu kod koje je provela nekoliko godina, a zatim je došla u grad k Meceni. Nakon što Mecena otkrije Ivičinu i Laurinu ljubav, potjera Ivicu iz svog doma pa se on, upravo za Uskrs vraća kući.
Mecena je na samrti, a Laura trovanjem požuruje njegovu smrt. Iste noći Mecenina kuća izgori u požaru, Žorž postaje krčmar, a Laura s Meceninin novcem dolazi za Ivicom na selo. Među Meceninim novcem, Laura pronalazi dokaze da je zapravo Mecenina kći (plod silovanja seljakinje Dorice!), a Ivica odlučuje nastaviti školovanje Laurinim novcem. Po povratku u grad saznaje da je Laura u vezi s Kanonikovim sinom Mihom pa raskida s njom.
U Ivicu je zaljubljena kanonikova kći Anica koja za njim dolazi u grad i upada u ruke svodnici, od čega je Ivica spašava u posljednji trenutak. Istovremeno se Laura i Miha posvađaju kada ona u jednom njegovom prijatelju otkrije Ferkonju. Ona s Ferkonjom ubije Mihu te kreće u bijeg i stvara odmetničku družinu. Potom ubija i Ferkonju i želi započeti novi život s Ivicom u inozemstvu, ali Ivica se odlučuje vjenčati s Anicom.
Laura sa hajducima upada na samu svadbenu svečanost; Kanonik i Ivičini roditelji pogibaju u tom sukobu, Ivica je ranjen, a Anica oteta i ubijena nakon okrutnog mučenja (Laura joj odreže grudi). Ubrzo potom Laura je uhvaćena, osuđena i smaknuta, a Ivica službuje kao registrator u provinciji. Krajem života odaje se alkoholu, te u trenutku pomračenja uma spaljuje i sebe i registraturu.
Ljubavni trokut - Vrlo značajnu ulogu u pokretnaju radnje imaju ljubavni trokuti. Oni su i uzrok većini nemoralnih, ružnih radnji. Prvi ljubavni trokut čine Ivica-Laura-Mecena, što je Ivici uzrokovalo protjerivanje iz Mecenina doma. Najviše ljubavnih trokuta nalazi se u trećem djelu romana. Prvo Laura - Miho - Justa,a nakon Justine smrti, koja miriše na Laurino maslo, stvara se novi trokut Miha - Laura - Ferkonja. Navedeni se ljubavi trokut raspliće tako da Laura i Ferkonja ubiju Mihu, a zatim Laura ubija Ferkonju. Laura najzad pokušava pridobiti Ivicu no on je odbija opredjeljujući se za Ančicu i tako se stvara posljednji ljubavni trokut romana Laura-Ivica-Ančica koja završava tragično.
Književni rad - epika
Vrsta djela - roman
Tema - Odrastanje i sazrijevanje seoskog mladića u gradskoj sredini
Vrijema i mjesto radnje - 19. stoljeće Hrvatska (relacija selo - grad)
Obilježja ovog romana
- Romantičarska
Vidljiva su u tajanstvenosti kojom je obavijeno Laurino podrijetlo, u intrigama, Laurinom hajdučkom životu, u tajanstvenosti njezina odnosa s Ferkonjom i babom Hudom.
- Realistička
Osnovna je tema realistična: prikazuje djetinjstvo i školovanje seoskog dječaka Ivice Kičmanovića i njegovu preobrazbu u građanina. Prikazan je prodor kapitalizma na selo (Medonić), a preko kumordinara Žorža tip siromašnog seljaka koji postaje gradski sluga. Preko Ferkonje pokazuje zametak velegradskog kriminala. Predstavljene su dvije sredine: gradska i seoska. Između tih je dviju sredina (i dviju žena koje ih predstavljaju) Ivica Kičmanović.
- Naturalistička
U svojim su postupcima neki od likova motivirani i biološki - naslijeđem (Laura je plod grešne Mecenine ljubavi koja, ne znajući, počini incest - postaje ljubavnica vlastitog oca; zlo je u njoj ukorijenjeno samim rođenjem).
- Modernistička
Vrijeme nije izraženo u kontinuitetu, česte su retrospekcije. Završetak romana prikazuje nemoć pojedinca da ostvari ljubav i osobnu sreću zbog usuda koji ravna njegovim životom.
Karakterizacija likova - Ivica u početku naivni mladić, koji s vremenom odrasta u patnika. U djetinjstvu je bio sretan, a kasnije ga je život učio na sve gore i gore stvari. Prisiljen je na skromnost, rad, siromaštvo i seoski mentalitet. Ipak, on voli selo i svog oca i majku. Odlazak u grad ga mijenja. Prisilno odrasta u rezigniranog čovjeka, rastegnutog na više strana koji ne pronalazi svoj unutrašnji mir.
Njegov lik, kao i ostali, prolazi kroz promjene. U početku je zbunjeni dječarac koji ne shvaća sve što se događa oko njega. Nakon toga dolazi faza mladog štićenika, koji shvaća okolinu, ali eksplicitno mu je zabranjen svaki komentar: Nakon toga je mladić uhvaćen u koštac s dvije žene, da bi na kraju završio kao neretni alkoholičar, bez vidljivog cilja na obzoru.
Jožica Kicmanović Ivičin otac kojega nazivaju "zgubidan". Nije poznavao ni pedagogičko-didaktičkih teorija ni prakse. Seljak naših starih korijena i zlatnih vremena, ne razumije se ni u čitanje ni u pisanje. Pa stoga nije mogao pročitati nikakve moderne pedagoge. Vesela ljudina, seljački muzikaš na tzv. "bajsu". Tako obljubljeni svadbeni veseljak znao je biti kruta svadljivica u našem susjedstvu i jezičav poput kakove babe.
Laura ključni faktor u Ivičinu životu, njegova prva ljubav i ''femme fatale''. Njena ga privlačnost u isto vrijeme i privlači i odbija, isto kao što i on nju privlači i odbija. Laura je lik pun suprotnosti i unutrašnjeg nesklada. Ona ili jako mrzi ili jako voli. Takvi sukobi su od nje učinili hladno neemocionalno biće, koje na kraju završi hajdučeći uokolo. Među ostalim, ona je i glumica, i to takva koja glumi iz osobne koristi. Njezin je životni put pun razočaranja i ona na kraju ostaje nezadovoljna - isto kao i Ivica.
Žorž njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, dok je on u stvari samo Mecenin rob. On je oličenje nesklada između želje i stvarnosti, i pokazuje čovjekovu želju da se pretvara da je ono što nije. Njegova je stvarna uloga da se ulizuje Meceni.
Mecena lažni dobročinitelj. Njegov dobar glas počiva na neobjašnjivoj činjenici da ljudi imaju visoko mišljenje o njemu (bar oni koji ga ne poznaju). Ipak, to nije baš toliko čudno ako se uzme u obzir da je i on jedan glumac. Ne toliko velik kao Laura, ali sasvim dostatan da zavara okolinu. U stvari je priglup i dvoličan čovjek, a to se vidi u svakodnevnim prilikama: npr. učenje govora. Iza njegove je površinske kreposti skrivena razbludnost i hedonizam.
Struktura djela - Roman sa višeslojnim fabularnim zbivanjima u kome je uključeno mnoštvo likova iz različitih društvenih slojeva, pa je roman svojevrsna analiza socijalnih, moralnih i psiholoških sastavnica tadašnjega hrvatskoga društva.
Ja ispadoh iz odaja Mecene i sretnem na stubama divnu Lauru... Ona mi se nasmiješi rajskim, požudnim osmijehom a u crnim očima plamti joj strast i hladnoća, neopisivo milje i ljut prezir, anđeoska dobrota i zmijska zloba... sve to u jedan tren...
Ja ni od koga ne trebam i ne tražim oproštenja, ni pomilovanja, nego samo od tebe! Od tebe, mili moj! Vrati mi svoju žarku ljubav, a ja ću za sve vjekove biti tvojom robinjom! Ljubit ću prah za tvojim stopama! Gazi po meni, kao po kakvu crvu: samo da sam uza te, samo da s tobom dišem, mislim, govorim i živim! Oh, smiluj se, smiluj!
Tvoja je Anica ono seljačko dijete... Hi... hi... hi! Suviše smiješno. Da ćeš je vjenčati... Pripovijedalo mi, ispričalo mi sve. Ali pamti razbojničkog ženskog harambašu Laru: nikada nijedna neće biti tvojom dok je na ovim ramenima slobodne glave!
Stil i jezik - Roman u registraturi sastavljen je kao svojevrsna biografija pisca. "U registraturi" je realistička, polubiografska freska u tri djela u kojoj pronalazimo realističke, romantističke i naturalističke elemente. Romantički elementi u djelu dolaze do izražaja u crtanju lica crno-bijela tehnika te u patetičnom stilu kojeg Kovačić upotrebljava. Nalazimo ih i u Ivičinom odnosu sa Laurom. Realistički elementi djela pojavljuju se u socialno - psihološkom motiviranju lica. Roman ima čvrstu fabularnu okosnicu i opisi su konkretni i detaljni. I svi događaji su realno prikazani, a jošjedan značajan element realizma, je jezik sredine, svaki čovjek govori karakteristično. Sam izbor književnog roda i vrste u ovom slučaju roman, koji se uz pripovjetku smatra karakteristikom razdoblja realizma.
Naturalistički elementi dolaze do izražaja u opisvanju zločina koje čini Laura i njena družba. Najčešći su u završnom djelu romana kada se fabula razvija u smjeru fantastike, a scenom dominira Laura. Prvi dio je pisan u ih formi, Ivica Kičmanović, pripovjeda svoj životopis, dok u drugom i trećem djelu romana ulogu pripovjedaća preuzima pisac. U središnji fabularni tok uključuju se epizode iz seoskog života koje ilustriraju nove društveno-ekonomske odnose u selu i psihologiju sela.
Pisac se ne iscrpljuje samo događajima koji se tiču izravno glavnog junaka, već portretira i sporedne likove. Da bi objasnio njihovo značenje Kovačić prati svoje junake od početka, daje njihove biografije. Opisi sredine u kojoj su smješteni junaci su vrlo detaljni i razumljivi. Kovačić vrlo dobro oslikava sredinu u koju su vješto uklopljeni i likovi. Slike seoske idile i nemoralnog gradskog života toliko su jake da se čitajući djelo u glavi nalazimo na mjestu gdje se odvija radnja. Zbog toga ekranizacija ovog djela nije predstavljala veći problem.
U djelu je zastupljen velik broj jezika, čime nam Kovačić želi pokazati utjecaj tuđinaca na našim prostorima. Gospoda se srame svoga materinjeg jezika pa često koriste rečenice iz drugih europskih jezika posebice njemačkog, latinskog, talijanskog... Kovačić nas poput Kozarca upozorava na neiskorištene resurse koje imamo u Domovini. Tim resursima se koriste tuđinci koji zaposjedaju našu zemlju, sijeku naše šume, te ruše stoljetnu povijest, namečući svoje jezike i zakone. U radnji nalazimo brojne komične situacije, koje izazivaju smijeh, no ta se komedija daljnjom razradom radnje pretvara u tragediju, koja izaziva zgražanje i osud.
Djelo obiluje kontrastima prije svega u opisima seoske sredine i odnosu te sredine prema gardskoj. U cijelo djelo su utakna piščeva razmišljanja, upozorenja i sl. Želi nas uvjeriti da gradska sredina kvari ljude, što mu je i pošlo za rukom jer i ja sam se čitajući posramio što živim u gradu.
Dojam o djelu - U ovom djelu naturalizam je izražen u svoj svojoj grubosti i jednostavnosti, a cijelo djelo je naizgled lažno i dvolično. Likovi lažu, pretvaraju se, nade su lažne, fabula je izražena pomoću hrpe laži, te stoga mislim kako ovo djelo laži govori jednu veliku istinu;
- Laž je prisutna svuda. To po meni daje jaku uvjerljivost i snagu djelu.
Ante Kovačić - U registraturi - verzija 2
________________
Ante Kovačić - U registraturi - esej
Treći roman Ante Kovačića, U registraturi, vrhunac je njegova proznog rada i uz Seljačku bunu Augusta Šenoe jedan od najznačajnijih romana hrvatske književnosti 19. stoljeća. Autor u romanu sažima sve dotadašnje osobne književne, društvene i političke težnje, a u cjelosti je objavljen 1911. godine, nakon što je u dijelovima izlazio u Vijencu. Glavna problematika kojom se roman bavi vidljiva je već u prvom dijelu romana kojem pripada i zadani ulomak. Propast senzibilnog intelektualca nakon dolaska u grad, odnosno suprotstavljanje idiličnog seoskog i gradskog života, upitnih moralnih vrijednosti česta je tema književnika Šenoinog doba.
Roman prati životni uspon i pad glavnog junaka, Ivice Kičmanovića od njegovog ranog djetinjstva pa sve do smrti Ivica Kičmanović bio je bistar seoski dječak, a njegovo djetinjstvo, zaštićeno ljubavlju majke te uljepšano životnom radošću oca, prošlo je kao lijepa bajka, ostavivši u Ivici prave moralne vrijednosti. Iznimna nadarenost i želja za znanjem odvode ga iz slikovitog zagorskog sela u grad, u kuću Mecene. Mecena je čovjek skromne inteligencije te mračne i nejasne prošlosti, iza njega je bludan život i zločin. U gradu Ivica spoznaje naličje ljudi i života. Pokvarenost slugu i glupost gradskih poluinteligenata. U Mecenin dom dolazi nova štićenica, Laura, u koju se Ivica iskreno i bezazleno zaljubljuje. Već pri prvom susretu s Laurom Ivica odaje neke odsvojih glavnih karakternih osobina, onih koje ga na kraju odvlače u propast. Pasivan je, mlak i neodlučan, nesposoban suočiti se sa izazovima koje nudi novi, gradski život.
"... ja iznenađen promatrah njezin krasan lik, a ujedno punila mi se duša jedom i gorčinom...
Ivica s oduševljenjem, ali i sa strahom gleda Laurine usplamtjele emocije, bojeći se njihove neobuzadnosti i zavideći biću koje ih posjeduje. Laura je, s druge strane, fatalna žena koja od nedužne žrtve surovosti života postaje nemilosrdna ruka zla koja razara svoje nevine žrtve. Laurina je prošlost tragična i bolna priča koja raznježi i očara Ivičino čisto srce. Laura je bila nedužna djevojčica i borila se da to i ostane, ali život, ljudska sreća i nepovjerenje nisu joj to dopustili. Kada se, razočarana okrenula zlu, postajući suprotnost samoj sebi, nije tražila oproštaj. Ivica postaje jedini čovjek koji joj može pomoći, a on bježi, zaplašen veličinom njezina traženja, nesposoban ispuniti golemu prazninu u njezinoj duši.
________________________________
Ante Kovačić je rođen 1854. g. u Celinama kraj Sutle, nedaleko od Marije Gorice. Iako darovit učenik, siromaštvo ga je primoralo da ostane na selu, dok ga zagrebački kaninik nije stipendirao do studija prava. Svoje dane provodi u književnosti i borbi za egzistenciju.
Putovao je po Hrvatskoj, oženio se, živio u oskudici, s brojnom obitelji, te na kraju završio u Vrapču. Pisao je još od ranih dana i to liriku i epiku, članke, pipovjetke, romane... Smatra se najistaknutijim predstavnikom hrvatskog realizma. Bio je pristaša Stranke prava i Ideja Ante Starčevića. Bio je novinar, feljtonist i književnik.
Djela: Baruničina ljubav, Fiškal, U registraturi, Izabrane pjesme, itd.
Prvi je veliki Kovačićev prozni tekst Baruničina ljubav, 1877. roman na razmeđu romantizma i realizma, nastao na uzorima Eugena Suea i Balzaca: mješavina dinamične i počesto nevjerojatne radnje i jezičnoga vatrometa u čemu se Kovačić pokazao, uz Šenou, jednim od glavnih hrvatskih devetnaestostoljetnih jezikotvoraca, po stupnju utjecaja daleko važniji od mnogih akademskih filologa.
Sljedeće godine izlazi Smrt babe Čengićkinje, travestija koja s pravaških nacionalnih pozicija ismijava ilirsku i jugoslavensku ideologiju, karikirajući kultno Mažuranićevo djelo. Kovačić je i autor više značajnih pripovijesti, među kojima se izdvajaju Ladanjska sekta i Zagorski čudak. U sljedećem velikom romanu Fiškal, 1881. autor ponavlja svoje središnje teme i stileme: realistički pristup koji graniči s fantastikom i nerijetko se pretvara u grotesku, likove fatalnih žena, porugljivu, pa i otrovnu satiru stranaca (Nijemaca, Mađara) i južnoslavenske ideologije, žestoki napadaj na obamrlost hrvatskoga plemstva i borokratski mentalitet, raspad osobnosti glavnih protagonista u ludilu ili samoubojstvu. Prije svoga magnuma opusa, romana U registraturi, pisac je objavio i nedovršeni roman Među žabari, ubojitu satiru na onodobne političke moćnike koji su se prepali u aktu prepoznavanja i spriječili daljnje izlaženje (tekst je izlazio u podlistcima).
William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >
Ivo Andrić - Prokleta avlija Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >
Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >
Meša Selimović - Derviš i smrt Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >
Dobrica Ćosić - Koreni Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >