William Shakespeare - Otelo lektira

William Shakespeare - Otelo

William Shakespeare - Otelo

Viljem Šekspir - Otelo

 

Kratak sadržaj - Jago i Roderigo pričaju, a Jago mu se tuži kako mrzi svog generala, svog vođu Otela. Njih dvojica odlaze do senatora i govore mu kako mu kćer zasigurno nije u kući, već je sa svojim ljubavnikom crncem Otelom. Brabanzio se naljuti zbog toga i odluči potražiti svoju kćer.

 

Jago se povlači na stranu. Otelo je u svojoj sobi, a Jago mu se uvlači govoreći mu kako je Roderigo senatoru rekao mnoge neistine o njemu (Otelu). U taj tren dolazi Cassio, Otelov pomoćnik, i govori mu kako ga dužd hitno treba jer je na Cipru izbio rat protiv Turaka pa ga se mora suzbiti. Otelo odlazi tamo, no tamo se pojavljuje i Brabanzio i stade ga napadati da mu je oteo kćer Dezdemonu. No, u taj čas dolazi Dezdemona i objašnjava ocu da se ona svojom voljom udala za Otela. Naime, Otelo ju je zaveo svojim pripovijetkama. Ona još traži da ide sa svojim mužem na Cipar, i to joj bi udovoljeno.

 

Sva prava moje ljubavi i ja ću do povratka
predragoga moga pretrpjeti,
zato me pustite s njim!

 

Na Cipar se polazi još noćas. Brabanzio govori Otelu da pazi na njegovu kćer. Roderigo se želi ubiti jer je zaljubljen u Dezdemonu, ali mu Jago to ne dopušta te mu govori neka pokupi svo svoje imanje i neka krene i on na Cipar pa će možda zadobiti Dezdemoninu ljubav i povjerenje.

 

Književni rod - drama

Vrsta djela - tragedija

 

Cipar - Montano vidi kako je more uzburkano i boji se da dolaze Turci. No, gospoda mu govore kako su Turci uništeni, i nek' žive Otelo i Cassio. Dolazi Cassio na lađi te slavi pobjedu. No, on se brine za Otela jer ga dugo nema. Cassio pripovijeda svima kakav je junak Otelo, te da se Otelo oženio prelijepom Dezdemonom. Dolazi Dezdemona sa Emilijom, Jagovom ženom, te pričaju s Jagom. Jago se šali na račun žena općenito.

 

Lijepa i glupa!

Ljepota nije nikad glupa bila
Jer glupost joj je čedo pribavila.

 

Tada se uz zvuk trublja sretno vraća Otelo, kojeg je zadržala oluja na moru. Svi ga sretno dočekuju, osim Jage. Dezdemona mu skače u zagrljaj! Jago govori Roderigu da ona neće još dugo voljeti tog crnca te da će se ona zaljubiti u Cassija. Jago misli da je Otelo bio s Emilijom i zato se želi osvetiti.

 

Sumnjam da je bludni taj crnac
i u moje sedlo skako!
Ta misao mi glođe utrobu, i ja
moram učiniti nešto u vezi toga...

 

Glasnik javlja da je vrijeme za slavlje na otoku. Jago i Cassio za vrijeme straže pričaju o Dezdemoninoj neizmjernoj ljepoti. Jago napije Cassija te ga pošalje na stražu. Kao po dogovoru, dođe Roderigo do Cassija i počne ga vrijeđati. Cassio ga pretuče, ali se u gradu digne velika uzbuna. Došao je i sam Otelo te, vidjevši što se dogodilo, smijeni Cassija sa mjesta svog pomoćnika. Cassio se kaje zbog svog ponašanja. Jago mu se ulizuje i govori mu da pokuša od Dezdemone tražiti oprost. To je zapravo Jagov tajni plan. I napokon, Cassio priča s Dezdemonom, ali dolazi Otelo pa Cassio brzo pobjegne. Dezdemona moli Otela da oprosti Cassiju. Jago tada navodi Otela da posumnja u vjernost svoje žene. Govori mu da pazi na Cassija.

 

Ne govorim o dokazu još, ali
na svoju ženu pazite dobro
i motrite kad je s Cassijem što radi.

 

Dezdemoni slučajno pada rubac koji joj je poklonio Otelo kao znak svoje ljubavi. Spletom okolnosti rubac dolazi u Jagove ruke, koji odmah smisli što će s njim napraviti. Otelo sve više sumnja u Dezdemoninu vjernost jer mu Jago truje um bolesnim pričama kako Cassio stalno u snu doziva Dezdemonu. Jago mu reče kako je onaj njezin rubac sada kod Cassija. Otelo još samo traži vidljivi znak prjevare te stalno viče:

 

Ubij!
Krvi!
Krvi!

 

Po tim se riječima vidi koliko je ljut! Njih dvojica se tada dogovaraju kako da ubiju ljubavnika. Otelo razgovara s Dezdemonom i pita ju gdje joj je onaj rubac. Ona ne zna gdje je pa Otelo odlazi ljut.
Dezdemona govori Emiliji kako je u zadnje vrijeme Otelo iznimno ljubomoran. Dolazi Bianca, Cassijeva draga, i pita ga gdje je bio ovih tjedan dana. On joj govori neka šuti i neka mu izveze još jedan rubac kao onaj što ga je našao u svojoj sobi. Ona ga posluša. Jago ima plan kako da raskrinka Cassija. Naime, Jago razgovara s Cassijem i Cassio govori kako ne osjeća ništa prema Bianci. Uto dolazi Bianca, čuje sve to i baca Casiiju onaj rubac u lice govoreći mu da ga mrzi. Otelo, koji je sve to promatrao, spazi rubac i poludi. Došlo m je da ubije Dezdemonu. Kasnije dolazi Lodovico i nosi vijesti od dužda. Dezdemona kaže da na prijateljski način voli Cassija, a Otelo ju udari i govori joj neka ide u krevet i neka ga tamo čeka. On joj reče:

 

Bog znade da si nevjerna ko pako!
Prokleta - ej, zakuni mi se da si poštena,
ajde!

 

Cijela stvar završava tako što Roderigo, na Jagov nagovor, napada Cassija ispred Biancine kuće, pa Roderigo umre, a Cassio biva teško ranjen. Kada je došao kući, ogorčen i ljut Otelo zadavi Dezdemonu. Ranije je još umro Brabanzio, Dezdemonin otac, umire od tuge. Emilija otkrije Otelu da ga je Jago prevario. Jago reče:

 

Lažeš, bludnice!

 

Te probode Emiliju mačem i pobjegne van. I na samome se kraju nađu pisma koja je Jago pisao Roderigu te svi Jagovi planovi izađu na vidjelo. Otelo reče nazočnima da pričaju o njemu budućim generacijama bez nekog uljepšavanja. tada se probode i pade mrtav. Zadnje Otelove riječi:

 

Cjelivah tebe prije no te ubih,
i umirući usne ti poljubih...

 

i tada umre...

__________________________________

 

William Shakespeare - Otelo

Viljem Šekspir - Otelo


Otelo je drama tj. tragedija u kojoj je glavna tema Otelova ljubomora i osveta, a temeljni motivi su rasizam, ljubav, ljubomora, izdaja i prevara s najosnovnijim sukobom između Otela i Cassia. Radnja se odvija u mestu Kipar u periodu od 1489. – 1570.god.

 

Pripovedač je u 3. licu i objektivan. Drama se sastoji od 5 činova. Glavni likovi su: Otelo, Desdemona, Cassio i Jago. Od ostalih tu su: Barbanzio, Lodovico, Roderigo, časnik, glasnik, mornar, Emilija, Bianca...

 

Drama Otelo oslanja se na novelu Priča o Otelu, koja je povučena iz zbirke novela "Ecatommiti", poznatog italijanskog književnika Giambattiste Giraldia Cinzija. Iz brojnih uglova Otelo se smatra tragedijom prostodušnosti, tragedijom nevinosti i tragedijom inteligencije.

 

Dolazi se do zaključka da Otelo nije bio previše lakoveran da ne bi ubio Desdemonu, da ona nije bila previše bezazlena ne bi nastradala, a da Jago nije bio kao đavo, niti bi mu se u mislima motala osveta zbog malih uvreda.

 

Kratak sadržaj - Otelo je cenjeni general velike i snažne vojske mletačkog dužda. Svi ga znaju zbog njegove hrabrosti i odlučnosti. Mnogi ga cene zbog toga što je pravedan čovek čista srca, koji je podjednako omiljen među nadređenima i među potčinjenima. Zbog svoje popularnosti Otelo često izaziva zavist kod određenih osoba. Njegova hrabrost i neustrašivost privuku prekrasnu ćerku senatora Brabanzija, Desdemonu koja se potajno udala za Otela.

 

Radnja započinje na ulici u Veneciji u jeku svađe između Roderiga, bogatog čoveka i Jaga. Roderigo je plaćao Jagu da mu pomogne u parnici za Desdemonu. Ali Roderigo saznaje da je Desdemona udata za Otela. Jaga služi Otelu, ali ga prezire. Jago i Roderigo odlaze do senatora i govore mu kako mu ćerka nije u kući, već je sa svojim ljubavnikom Otelom.

 

Barbanzio taži svoju ćerku Desdemonu. Jago sada govori Otelu kako je Roderigo rekao loše stvari o njemu senatoru i tada dolazi Cassio, Otelov pomoćnik i obaveštava ga kako ga dužd hitno treba jer je na Kipru izbio rat protiv Turaka.

 

Otelo brzo odlazi duždu gde se susreće sa Barbanziom koji ga optužuje da mu je oteo ćerku. U taj čas dolazi Desdemona koja ocu objašnjava da se ona svojevoljno udala za Otela. Objašnjava kako ju je Otelo zaveo svojim pripovetkama i kako želi otići sa njim na kipar. Oni odlaze već tu noć na kipar. Barbanzio upozorava Otela da brine o njegovoj ćerci. Roderigo se želi ubiti zbog Desdemone, ali ga u tome sprečava Jago. On mu predlaže da i on ode na Kipar kako bi zadobio Desdemoninu ljubav.

 

Na Cipru slave jer su dobili Turke. Otelo se vraća zadnji jer ga je oluja zadržala. Svi slave i veličaju Otela kao junaka osim Jaga. Jago govori Roderigu kako misli da Desdemona neće još dugo voleti Otela. Jago misli da je Otelo bio sa Cassiovom ženom i zbog toga mu se želi osvetiti. Glasnik javlja da je vreme za slavlje na ostrvu. Jago i Cassio stražare. Jago napije Cassia i ostavi ga na straži. Dolazi Roderigo po dogovoru i izvređa Cassia. Cassio ga pretuče, ali se u gradu digne velika uzbuna. Dolazi Otelo i nakon što vidi šta se dogodilo smeni Cassia sa mesta pomoćnika. Cassio se kaje zbog svojih dela. Jago mu se ulizuje i nagovara ga da pokuša od Desdemone dobiti oproštaj. Sve je to Jagov tajni plan.

 

Cassio moli Desdemonu za oproštaj ali ubrzo dolazi Otelo i Cassio pobegne. Desdemona moli Otela da oprosti Cassiu. Jago daje znakove Otelu kako bi posumnjao u vernost svoje žene. Desdemoni slučajno padne marama koji joj je Otelo poklonio kao znak ljubavi. Do njega dolazi Jago i iskorišćava ga kako bi Otelo još više posumnjao u Desdemoninu vernost. Otelo sad samo čeka vidljivi znak prevare. Njih se dvojica dogovaraju za ubistvo ljubavnika. Otelo pita Desdemonu gde joj je marama i odlazi ljutito kada Desdemona ne zna odgovor. Desdemona se poverava Emiliji i žali se na Otelovu prekomernu ljubomoru u poslednje vreme. Cassio i njegova draga Bianca razgovaraju. Biancu zanima gde je Cassio u poslednjih nedelju dana no Cassio je ućutkuje. Jago ima plan kako da raskrinka Cassia. Jago razgovara sa njim i Cassio mu priznaje kako više ništa ne oseća prema Bianci. To čuje Bianca i baci mu maramu u glavu govoreći mu da ga mrzi.

 

Otelo koji je sve to gledo, spazi maramu i poludi. Došlo mu je da ubije Desdemonu. Desdemona kaže da na prijateljski način voli Cassia i na to je Otelo lupi i naređuje joj da ga čeka u krevetu. Cela stvar završava tako da Roderigo na nagovor Jaga, napada Cassia ispred Biancine kuće, pa Roderigo umire, a Cassio je teško ranjen. Ljut i ogorčen Otelo davi Desdemonu. Ranije je još umro Barbanzio. Emilija otkriva Otelu da ga je Jago prevario, on joj ne veruje pa je probada mačem i pobegne napolje. Na samom kraju pronalaze se pisma koja je Jago pisao Roderigu pa svi Jagovi planovi izađu na videlo. Otelo se ubije.

 

Na kraju petog čina na postelji se nalaze dvoje mrtvih ljudi: Desdemona i Otelo. Sa njima je u sobi i Jago kojeg čuvaju stražari, da bi ga kasnije prepustili dželatu i stavili na najgore muke. Jago je svojim ponašanjem, prepun laži i kleveta doveo Otela do ljubomore, a zbog čega je ovaj na kraju ubio ženu koju je volio i na kraju sam sebi presudio kada je saznao da je Desdemona bila nedužna, a da je on svo vreme bio lutka najgoreg bića.

 

Otelo - Ponosan, hrabar i plemenit. Naivan u tolikoj mjeri da vrlo lako može postati žrtva. Iako se čini da je nasilan jer on je čak i ubica, na kraju shvatamo da je jedina žrtva upravo on sam. On se veseli životu poput deteta, priča zanimljive priče i pun je zanosa. Prkosi sudbini i bori se. Njegov karakter opčinio je Desdemonu koje je odlučila napustiti sve i udati se za njega. Od hrabrog vojnika postao je ubica svoje žene jer je bio strašno ljubomoran, a to sve zbog osećaja manje vrednosti. Radi toga je stalno sumnjao u sebi razmišljajući o tome može li ga Desdemona stvarno i iskreno voleti. Sebe je smatrao običnim vojnikom koji uz to nije bio ni belac.

 

Desdemona - Glavni ženski lik u knjizi oko koje se vrti cela radnja. Lepa je i bogata, ali i plemenita. Živi u svetu mašte i otkada je srela Otela, opčinio ju je njegov karakter. Suprotstavi se ocu i mužu koji su bili vlasnici njegovog uma. Čezne za burnijim životom, za borbom i hrabrosti, a sve to pronalazi u Otelu. Povezala ih je velika ljubav, a ona joj i daje snagu da se suprotstavi svima pa i ocu i potajno uda za Otela. Njihovu iskrenu i veliku ljubav uništila je ljudska zloba.

 

Jago - Čovek velike zlobe. Uživa kada neko drugi pati i kada mu nanese zlo. To u njemu znači prevlast nad žrtvom i time hrani svoj bolesni ego. Ako nekoga ne može prestići on će ga do kraja uništiti ne birajući pritom sredstva kojim će doći do cilja. Zavidan je Otelu na svemu što on ima i radi toga ga želi uništiti. Iz tog razloga je dvoličan, pravi se da je Otelu pravi prijatelj koji će mu ukazati na njegove mane dobronamerno, ali u suštini je zloban i svoje nedostatke i manjak samopouzdanja želi prikriti tako da uništi onog jačeg od sebe. Iako dobro na kraju pobedi i njega snađe nesreća, slaba je uteha zbog svih podlosti koje je učinio.

________________________________

 

William Shakespeare rođen je u Stratfordu na Avonu, gdje je imao obitelj, otišao je u London, postao glumac i pisac, vratio se u Stratford, napisao oporuku i umro. Iako je ostavio gotovo milijun riječi u tekstu, imamo samo 14 riječi napisanih njegovom rukom - njegovo ime, potpisano šest puta, i riječi "od mene", na oporuci.

 

Nijedna biješka, pismo ili stranica nisu preživjeli. Nemamo nikakav opis njegova lika koji bi bio zabilježen tijekom njegova života. Nismo sigurni ni kako bismo pisali njegovo ime, no to izgleda nije znao ni on jer mu ime nikad nije dvaput napisano na isti način u potpisima koji su preživjeli. Piše William Shaksp, William Shakespe, Wm Shakespe, William Shakspere, Willm Shakspere i William Shakspeare. Zanimljivo, jedini način pisanja koji nije koristio onaj je koji danas koristi cijeli svijet - William Shakespeare.

 

Svaka Shakespeareova biografija sadrži pet posto činjenica i 95 posto nagađanja. Svaka osim one koju je napisao Bill Bryson, američki novinar i pisac humorističnih knjiga i putopisa koji je hrvatskoj publici najpoznatiji po Kratkoj povijesti gotovo svega. Lani je vječno znatiželjni Bryson napisao kratku biografiju Shakespearea, knjižicu na 200 stranica u kojoj se bavi isključivo činjenicama iz života najslavnijeg dramatičara na svijetu. A njih nema baš mnogo, što je i razlog zašto je knjiga, koju je upravo na hrvatskom jeziku objavila zagrebačka Planetopija, tako kratka.

 

Za Shakespearea, kaže Bryson, ne znamo je li ikada izbivao iz Engleske. Ne znamo s kime se družio ili kako se zabavljao. Njegova seksualnost je nerazrješiv misterij. Nemamo podataka o tome gdje je boravio osam ključnih godina, kad je ostavio ženu i troje male djece u Stratfordu i postao, gotovo nemogućom brzinom, uspješan dramatičar u Londonu. Do vremena kad je prvi put u tiskanom obliku spomenut kao dramopisac, 1592. više od polovice njegova života već je bilo prošlo. U svemu ostalom on je, kako primjećuje Bryson, svojevrsni literarni ekvivalent elektrona - zauvijek je tu, i nije tu.

 

William Shakespeare, to na sreću znamo, rodio se 1564. a umro 1616. Pravo je čudo da je preživio prvu godinu života, jer su tada u Stratfordu na Avonu novorođena djeca masovno umirala od kuge. Ne znamo točan datum rođenja, ali s obzirom na to da je u župnim knjigama zabilježeno da je kršten 26. travnja, pretpostavlja se da je rođen 23. travnja. No kako se Shakespeare rodio po starom julijanskom kalendaru, ispravno bi bilo njegov rođendan slaviti 3. svibnja.

 

Prvi susret sa Shakespeareovim imenom zabilježen je 1552. Njegov otac John kažnjen je globom od jednog šilinga (dvije dnevne zarade) jer je držao gnojivo na ulici Henley u Stratfordu. Otac John rodio se oko 1530. a u Stratford je došao kao mladić i postao rukavičar, cijenjeni stručnjak za obradu bijele ili meke kože. Bio je do te mjere poštovan da je 1556. izaban za općinskog kušača piva. Dvije godine kasnije postao je pozornik, a bio je i općinski zastupnik, rizničar i gradski vijećnik, da bi 1568. bio postavljen na najviši izborni položaj u grad, zvanje visokog ovrhovoditelja, neke vrste gradonačelnika.

 

Kad je Williamu bilo 20 godina, povukao se iz javnih poslova, možda zato što se bavio zelenaštvom. Shakespeareova majka Mary Arden bila je iz farmerske obitelji, a Johnu je rodila osmero djece - četiri kćeri, od kojih je samo jedna doživjela odraslu dob, i četiri sina, koji su svi stigli do punoljetnosti, ali se oženio samo Will. Iako mnogi stručnjaci već desetljećima osporavaju njegovo obrazovanje, pa i identitet, smatrajući da dečko sa sela nije mogao napisati tako dobre drame, postoje indicije koje govore da je mladi Will ipak solidno obrazovan u mjesnoj srednjoj školi, Kraljevoj Novoj školi. Tamo se učilo mnogo latinskog: jedan od glavnih tekstova učio je učenike da na 150 različitih načina na latinskom kažu "hvala vam na pismu".

 

Kroz takve vježbe Shakespeare je mogao naučiti sva retorička sredstva. Formalno obrazovanje završio je u 15. godini, no što je radio do 1582., nitko nema pojma, ali tada je službenik u Worcesteru zabilježio da je Will zatražio dozvolu za brak s Anne Hathaway i platio je 40 funta, što bi danas bilo oko 200 tisuća kuna. Shakespeareu se iz nekog razloga prilično žurilo vjenčati s osam godina starijom Anne.

 

O njegovoj supruzi ne znamo gotovo ništa, osim da je bila iz dobrostojeće obitelji, jedna od sedmero djece, da je umrla u dobi od 67 godina i da joj je suprug oporukom ostavio svoj "drugorazredni krevet". Ona i William imali su troje djece: Susan koja se rodila 1583. te blizance Judith i Hamneta koji su rođeni 1585.

 

A kako je Will od od siromašnog 21 - godišnjeg mladića s troje djece postao londonski dramatičar, e to je prava tajna. Suočeni s bogatstvom teksta, a siromaštvom konteksta, znanstvenici su se, kaže Bryson, opsesivno fokusirali na ono što mogu znati. Izbrojili su svaku riječ koju je on napisao, zabilježili svaku točku i zarez. Tako Shakespeareovi radovi sadrže 138.198 zareza, 26.794 dvotočke i 15.785 upitnika. Njegovi likovi o ljubavi govore 2269 puta, a o mržnji samo 193 puta. Sveukupno nam je ostavio 8,884.647 riječi.

 

Dokumentacija o Shakespeareu, nastavlja Bryson, vjerojatno nam se čini oskudnom samo zato što nas on toliko zanima, jer o njemu znamo više nego o ijednom drugom dramatičaru toga doba. I što je najvažnije, imamo gotovo sve njegove drame, 36 od njih 38, koje su preživjele zahvaljujući Henryju Condellu i Johnu Hemingesu koji su sastavili više-manje potpuno izdanje njegovih djela nakon njegove smrti - Prvi folio. Vjeruje se da ih je tiskano oko 1000, a da ih je do danas preživjelo 228. Primjerak koji je 1623. koštao jednu funtu, danas je jedan od najskupljih rukopisa na svijetu. Ovih dana je u aukcijskoj kući Christie's jedan upravo prodan za 4,4 milijuna kuna.

 

Pretpostavlja se da je Will stigao u London kasnih 80 - ih godina 16. stoljeća. Prvi nedvojbeni spomen njegova imena kao dramatičara pronađen je u bilješci jednog pamfleta. U bilješci ga; Robert Green nemilosrdno ogovara i naziva uobraženim skorojevićem koji misli da je "jedini scenotresac (Shake - scene) u zemlji". Gotovo svi se slažu da je karijera Shakespearea kao dramatičara počela oko 1590. no puno je manje slaganja oko toga kojim je dramama počela.

 

Rasprava bi bilo mnogo više da 1598. nije objavljena knjiga Francisa Meresa u kojoj on navodi da je Shakespeare među Englezima za komediju i tragediju ono što su među Latinima Plaut i Seneka. Navodi drame Plemići iz Verone, Zablude, Uzaludni ljubavni trud, Osvojeni ljubavni trud, San Ivanjske noći, Mletačkog trgovca, Richarda II., Richarda III., Henryja IV., Kralja Ivana, Tita Andronika te Romea i Juliju.

 

Shakespeare se nije ustezao od bezočnih krađa, iako treba biti pošten pa reći da su to činili i drugi dramatičari njegova doba. Njegovu "Hamletu" je tako prethodio jedan raniji Hamlet, čiji je autor nepoznat. Ukrao je i Romea i Juliju od Arthura Brookea koji je poemu napisao 1562. a ovaj ju je pak ukrao od Talijana koji se zvao Matteo Bandello. "Kakvo vam drago" posuđena je od Thomasa Lodgea. "Julija Cezara" i "Antonija i Kleopatru" uz neznatne je promjene preuzeo iz prijevoda Plutarha Sir Thomasa Northa. Jedino što nije posudio, preradio ili ukrao su, čini se, "San Ivanjske noći", "Uzaludni ljubavni trud" i "Oluja".

 

Suvremenici su ga slavili zbog brzine kojom je pisao i čistoće teksta, no nije točno da nije griješio. Redovito je bio kriv za anatopizme, pogrešno razumijevanje geografije, pa tako u "Ukroćenoj goropadnici" proizvođača jedara smješta u Bergamo, grad okovan kopnom, dok mu u "Oluji" i u "Dva plemića iz Verone" Prospero i Valentin isplovljavaju iz Milana, odnosno iz Verone, iako su oba grada bila udaljena od mora dva dana putovanja. Stari Egipćani kod njega igraju bilijar, a u Cezarovu Rimu kuca sat 1400 godina prije nego što se tamo začuo prvi mehanički otkucaj.

 

U kolovozu 1596. Willu umire sin Hamnet. Ono što šekspirologe podosta zbunjuje jest što je u tri ili četiri godine nakon strašnog gubitka napisao svoja najveselija djela. Kako god bilo, razdoblje od 1596. do 1603. bile su njegove godine slave i bogatstva. Devet mjeseci nakon smrti sina kupio je raskošnu kuću u Stratfordu, osigurao grb svojoj obitelji i dobio pravo da se on i otac nazivaju gospodom. Koliko je zaradio, teško je reći; različite procjene govore da je njegova zarada u najboljim godinama mogla iznositi od 200 do 700 funta (svota od tadašnjih 30 funta ekvivalent je današnjih 15.000 funta, odnosno 150 tisuća kuna).

 

Godine 1609. u prodaji se pojavilo izdanje Shakespeareovih soneta po cijeni od pet penija. Neki kritičari smatraju da su oni sam vrh njegova rada, no ono zbog čega su posebno zanimljivi jest što osoba koju hvale nije žena, nego muškarac. Od ukupno 154 soneta, oni od broja jedan do broja 126 obraćaju se "lijepom mladcu", a soneti od broja 127 do 154 obraćaju se "crnoj dami", koja mu je bila nevjerna s obožavanim momkom iz prvog dijela. Tu je i mračni lik poznat kao pjesnik - suparnik. Treba li uopće reći, nitko do današnjih dana nije otkrio tko su oni. 

 

Godina 1616. za Williama se pokazala kobnom na više načina. Najprije se u travnju njegova kći Judith udala za lokalnog vinara Thomasa Quineyja. Imala je 31 godinu i očito je ulovila posljednju priliku. Ne osobito dobru jer je Quiney nakon mjesec dana platio globu zbog nezakonitog bluda s izvjesnom Margaret Wheeler. Još gore, gospođica Wheeler je umrla rađajući njegovo dijete. Nakon nje, umro je 17. travnja i Willov šogor, a šest dana kasnije umro je i sam William Shakespeare od nepoznatog uzroka. Oporukom na tri lista pergamenta Will je ostavio 350 funta u gotovini, četiri kuće i priličnu količinu zemlje.

 

Najslavnija rečenica u ovom dokumentu pojavljuje se na trećoj stranici, gdje je između redaka originalnog teksta ubačen novi: "Dajem svojoj supruzi svoj drugorazredni krevet s namještajem (s posteljinom, op. a.)". Šekspirolozi su se dugo svađali što bi mogla značiti ova rečenica i kakav su odnos imali supružnici jer se Anne ne spominje nigdje drugdje u oporuci. Kreveti i posteljina bili su vrijedni predmeti u to doba i često su se ostavljali u oporukama.

 

No što znači drugorazredni krevet? Da je nije volio, da mu je išla na živce pa nije mogla dobiti prvorazredni? Katkad se tvrdi da je drugorazredni krevet bio bračni, dok je onaj prvi bio rezerviran za važne goste. No podaci to ne potvrđuju i čini se da je drugorazredni krevet ipak bio ponižavajuće nasljedstvo.

 

Shakespeareova supruga umrla je u kolovozu 1623. njegova kći Susana umrla je 1649. a Judith 1662. Imala je troje djece, uključujući i sina po imenu Shakespeare, ali svi su pomrli prije nje i bez potomstva. Shakespeareova unuka Elizabeth živjela je do 1670. Udavala se dvaput, ali ni ona nije imala djece, pa je s njom izumrla loza Shakespeareovih.

 

Djela: Shakespeareove drame (njih 37) dijele se na kraljevske drame ili historije, komedije, tragedije i romantične igre. Negova najpoznatija djela su: Hamlet, Romeo i Julija, OteloKralj Lear, Macbet (tragedije); Bogojavljenska Noć, Oluja, San Ivanjske noći, Mletački trgovac, Ukroćena goropadnica, Kako vam drago (komedije).
Shakespeare je pisao i pjesme, od kojih su najznačajniji njegovi Ljubavni Soneti.

 

William Shakespeare - Bogojavljenska Noć

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet - analiza dela

William Shakespeare - Hamlet - esej

William Shakespeare - Julije Cezar

William Shakespeare - Kako vam drago

William Shakespeare - Kralj Lear

William Shakespeare - Macbet

William Shakespeare - Oluja

William Shakespeare - Romeo i Julija

William Shakespeare - San Ivanjske noći

William Shakespeare - Ukroćena goropadnica

loading...
5 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad William Shakespeare - Otelo

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u