Vladimir Vidrić - Jutro lektira

Vladimir Vidrić - Jutro

Vladimir Vidrić - Jutro

 

Jutro pejzažna Vidrićeva pjesma govori nam o svitanju zore (A svitaše jutro...). U njoj nam još jednom pokazuje da mu je slika glavno izražajno sredstvo. Svojim impresionističkim slikama ukazuje nam na izlazak sunca i prve njegove zrake koje dopiru do zemlje. Također je opisan i lijepi krajolik u to rano jutro.

 

Tijekom pjesme predočena je i radnja. Paralelno sa prvim zrakama sunca pojavljuje se Pan, bog šume. Uskoro iz tame izlaze Nimfe, starogrčke boginje, te počinju plesati oko Pana. U tom veselom kolu svi skupa se raduju novom danu te ga skupa slave. Pjesma je pisana vezanim stihom, a rima je obgrljena. Sastoji se od četiri katrena, a raspoloženje je veselo i vedro. U ovoj pjesmi Vidrić je možda po prvi put koristio antičke motive (grčka božanstva).

 

Polazišna interpretacija - svitanje: prijelaz tame u svjetlost, ugođaj na granici sna i stvarnosti

 

Pjesma započinje imperfektom Svitaše. Slijedi aorist bi (Još bi tama u lugu.) Dakle, prelaženje tame u svjetlost, noći u dan, sna u javu. Glagolski oblici koji su danas rijetki još više doprinose ugođaju pjesme i daju joj neku patinu starine.


Potom – Pan, mitološko biće i njegov smijeh. Pojava mitološkog bića svjedoči da je cijeli pejsaž na granici sna i jave, odnosno da se radi o opisu duhovnog, a ne stvarnog pejsaža. Pan i njegov smijeh u pejsažu ukazuju na radost i ljepotu buđenja te na činjenicu da se ljepota vanjskoga pejsaža može obogatiti i duhovnim tvorevinama kako bi se iskazao vlastiti doživljaj prirode.

 

U drugoj se strofi javljaju boje: zelena (trava), plavojke (Nimfe), bijeli (vijenci) na glavi. Ljepota Nimfi i prirode pojačana je ljepotom plesa, gibanjem i vizualnim skladom. Sve je razigrano, sneno i lijepo u svom buđenju i igri.

 

U trećoj strofi mitološka bića zamjenjuje rosa koja je pala i koja se blista u krupnim kapima. Jedina dinamika je treptanje i drhtanje jasike širokog lista. Kao da pogled skreće iz unutra prema van, zamjećuju se detalji ljepote u prirodi i sklad koji u prirodi postoji.

 

Četvrta strofa ponovo donosi motiv Pana te ljepotu prirode upotpunjene zvukom gajdi i šumom vjetra. Trotočje ukazuje da je slika nedovršena, odnosno da ljepota nije dokraja izrečena.


Stih je uglavnom jedanaesterac, strofa je katren, rima je abcb. Od stilskih izraţajnih sredstava uočljivi su epiteti i polisindeton (ponavljanje veznika bez gramatičke potrebe).

 

Mitološka bića su ona koja pripadaju jednoj od mitologija. U Vidrićevoj pjesmi Jutro spominju se grčka mitološka bića, nimfe i Pan, što pokazuje da pjesnik u svoj doživljaj prirode može uključiti i ono što ne pripada vanjskoj, nego njegovoj unutarnjoj stvarnosti.

 

Aliteracija je stilsko izražajno sredstvo - ponavljanje suglasnika radi postizanja nekog efekta, npr.

 

Dršće i trepti
Jasika širokog lista

 

Vidrićevi pejsaži svjedoče o bitnoj povezanosti Vidrićeve lirike i slikarstva. Naime, upravo vizualna i likovna logika bitno određuje cjelokupnu autorovu poetiku. Vizualno načelo očituje se ponajprije kao kolorističko kontrastiranje svjetlosti i tame. Mnoge su pjesme komponirane tako da "svijetli" stihovi ili strofe smjenjuju "tamne". Načelo gledanja podrazumijeva distancu između lirskoga subjekta i prikazivanoga svijeta. Odatle, po svemu sudeći, pjesnikova težnja da lirsku temu odmakne – bilo u mitologijsko - povijesnome, bilo u prostornome, bilo u emocionalnome smislu. (...) Ipak, treba upozoriti i na osebujnu "tehniku zumiranja" kojom se Vidrić služi da bi neočekivano i trenutačno prešao s makroplana na mikroplan. Time se postižu izuzetni slikarski i kompozicijsko - ritmički učinci.


Povezanost Vidrićevih pejsaža i slikarstva - vizualna i likovna logika (kontrastiranje svjetlosti i tame, distanca između lirskoga subjekta i prikazivanog svijeta, tehnika zumiranja...

 

Vidrić je pravi impresionist ali sa strahovitim osjećajem za sliku (slike vizualne, a kasnije olfaktivne i akustične javljaju se u svakoj njegovoj pjesmi koja nas čitatelje jednostavno vuče k sebi). U nekim je pjesmama stih vezan, u nekima slobodan, pjesme su pisane u katrenima, a rima je vrlo lijepa i pojačava dinamičnost odnosno sveukupni dojam čitanja. Njegov stil i pjesnički izričaj je vrlo poseban, tim više što vrlo često piše u vokativu, dakle svojim se motivima u pjesmi obraća sa "Oj"...vi... Istovremeno mogu reći kako se Vidrić zapravo kao subjekt pojedine pjesme gubi u nekom mitskom liku, a najčešće su to grčki bogovi, Zeus, Pan, Perun, pa boginje, nimfe... I upravo takav ga način pisanja čini originalnijim i suptilnijim. Svijet o kojem autor piše je minijaturan, a zapravo tako nevin, čist i pojačan trenutačnom trećom dimenzijom što je i jedna važna karakteristika Vidričevog načina izražavanja kroz pjesmu - stih... Između pjesama: U oblacima, Na Nilu, Scherzo, Coena. Mentor i pjesnik Bosket, Narodna, Plakat, ipak ću nešto više reći o onim stihovima koji su na vrlo specifičan način, obilježili Vidrićevu pjesničku notu.

 

Prvo ću reći kako je negdje u jeku njegova stvaranja, možda i najupečatljivija, ostala pjesma "Jutro", po kojoj je zbirka i dobila naziv. Eto, buđenje dana, započinje prisustvom boga Pana, starogrčkog boga šume, a tu su i božice Nimphe koje plešu oko njega, radujući se na poseban način, dolasku novog dana. Treba dakle reći kako, za razliku od nekih prijašnjih pjesama u ovoj se osim slika, po prvi put pojavljuje i radnja (ples boga i božica). Tu je jasno vidljivo koliko je pjesnik bio okupiran likovima iz mitologije jer ih i sam vrlo često spominje kao glavne motive u pjesmama...

____________

 

Vladimir Vidrić - Jutro

 

Svitaše. Još bi tama u lugu.
Pan se ukaza s omašnim mijehom.
On stupi na čistac pod jasiku tanku
I tu se oglasi smijehom.

 

Plahe su sjene došle iz tame
I plesat stale na zelenoj travi.
Bile su divlje plavojke Nymphe
S bijelimi vijenci na glavi...

 

A svitaše jutro. Rosa je pala,
Pa se u krupnih kapljah blista.
Sja jutarnja zvijezda. Dršće i trepti
Jasika širokog lista.

 

Pod jasikom ljupko žamore dude
I igra kolo naoko Pana.
A šumi lug – to ide vjetar
O prvom osvitu dana...

__________________________________

 

Vladimir Vidrić (1875 - 1909), po zanimanju pravnik. Malo je pisao, jedina zbirka - Pjesme, 1907. ali je vrlo značajan i izrazit pjesnik. Po vanjskom okviru svojih motiva pjevao je najviše o prošlosti: nižu se slike iz antičkog života egipćana, židova, grka, rimljana, i iz španjolske prošlosti, prisutna je srednjovjekovna tematika a mnogobrojne su slike pejzaža. Tu se kriju obilježja Vidrićeva stava: na taj način snažnije pjeva o problemima svog doba i svoje generacije. Jednostavnim izražajnim sredstvima i naglašenim slikarskim elementima izrazio je svoja napredna uvjerenja, teški problem hrvatske emigracije, klasne napetosti u društvu. Najsnažnije dojam u njegovoj poeziji ostavljaju slike prirode i pejsaža, ugođaji životne radosti, dionizijski zanosi za ljepotu, vino, užitak. Vidrićeva poezija ima svoju dubinu i kvalitete po kojima je odmah dobila svoje priznanje. 

 

Vladimir Vidrić - Adieu 

Vladimir Vidrić - Pjesme

loading...
5 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Vladimir Vidrić - Jutro

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u