Slavko Kolar - Mi smo za pravicu lektira

Slavko Kolar - Mi smo za pravicu

Slavko Kolar - Mi smo za pravicu

 

Mi smo za pravicu kratka je pripovijetka Slavka Kolara koju je objavio u okviru opusa o seljačkom, odnosno malograđanskom životu. Unutar knjige proteže se pitanje dugoročne borbe hrvatskih seljaka za pravicu tj. pravdu, u ovom slučaju posebno protiv opresivne vlasti.

 

Kao i svakog poslijepodneva doktor Mirko Kotarski opuštao se u svom naslonjaču u ordinaciji, daleko od obitelji, poslova, svega. Odmor mu je prekinula služavka koja ga je došla obavijestiti da ima pacijenta. No, njega to nije zabrinjavalo, u glavi su mu bile važnije stvari - poput politike. Razmišljao je o izborima. Prisjećao se kako mu je bilo lijepo dok je bio mali i još nije znao što su izbori. Nepravdu i nepoštenje nikako nije volio i htio je javno glasati protiv vladajućih jer nije podržavao njihovu politiku. Izbori desetak godina prije ostali su mu u lošem sjećanju. Pokušao se uključiti u politički život, no odbili su ga podržati jer... nama činovnici nisu potrebni. Čak su ga i žena i prijatelj Ratković iz Zagreba pokušavali odvratiti od javnog iznošenja svog mišljenja, no on to teško prihvaća jer smatra da... jedanput se živi, pa to neka bude pošteno!

 

Od desetak izbornih kandidata isticao se odvjetnik Jurica Hitrec jer se nije mnogo klanjao ni ulagivao narodu, niti je mnogo molio, obećavao je samo ono što je sigurno mogao ispuniti, ali teško onom tko se usudi biti protiv njega. Htio je podići revoluciju. Narod ga se pomalo i plašio, a bilo je i koji put napada na njega. Ti su uhićeni i zatvoreni, a doktor je morao pomoći, ponekad napisati i liječničke svjedodžbe. Revoluciju je ugušio inspektor, slavni mađaronski predstojnik, Joza Benković. Usmjerio se na doktora Kotarskog, čak mu je dao i sina zatvoriti zbog čega je doktor na kraju morao glasati (protiv svoje volje) za vladajuće.

 

Pacijent s početka priče bio je Janko Klasnić, seljak s Bikovskog Vrha koji je zbog iznošenja svog mišljenja stradao od ruke Jurice Hitreca. Srećom bila je to tek lakša ozljeda nosa. Janko je od doktora zatražio svjedodžbu i rekao: - Mi smo za pravicu vjerujemo i mi se ne damo!

 

Vrsta djela - pripovijetka

Mjesto radnje - Bikovski Vrh

Vrijeme radnje - neodređeno

Tema djela - Unutarnja borba doktora Mirka Kotarskog oko toga treba li se boriti za pravicu i živjeti u skladu s vlastitim uvjerenjima ili je važnije pobrinuti se za sigurnost sebe i obitelji, a pritom kompromitirati ono u što vjeruje.

 

Likovi - Mirko Kotarski, Janko Klasnić, služavka Jalža, Jurica Hitrec, Joza Benković, Mirkova supruga, prijatelj Ratković

 

Doktor Mirko Kotarski – malograđanski liječnik u svojim pedesetima. Nalazi se u stanju letargije; osjeća svojevrsno gađenje prema vlastitoj svakodnevici i prema samome sebi. Isprva je uzbuđen jer saznaje da će na sljedećim izborima sudjelovati i opozicija, što znači da će im moći dati svoj glas. To uzbuđenje polako jenjava. Prvo ga kolega upozorava kako treba paziti što priča i poruči mu kako će ga pratiti, kako bi bio siguran da djeluje u skladu s vladajućom politikom. Doktor odustaje od izgovaranja svojih misli naglas, ali i dalje je čvrsto uvjeren kako opozicija napokon ima šansu.

 

Nakon toga se savjetuje s prijateljem koji mu poruči kako je već kasno za njih, ne trebaju politički djelovati jer ionako neće ništa promijeniti. Na kraju mu supruga, koja je također za opoziciju, objašnjava kako se treba brinuti za sigurnost obitelji jer je to ipak najvažnije. Inspektor koji stiže u grad kako bi se pobrinuo da opozicija ne uspije dobiti izbore, ucjenjuje doktora i prisiljava ga da svoj glas da onima koji su sada na vlasti. Doktor to čini, ali osjeća kao da je izdao samoga sebe i zato gotovo sve vrijeme provodi u svojoj ordinaciji.

 

Slavko Kolar - Mi smo za pravicu - verzija 2

___________________________________

 

Slavko Kolar rođen je u Palešniku 1. srpnja 1891. godine, a umro je u Zagrebu 15. rujna 1963. Otac mu je bio učitelj, a Slavko je veći dio života proveo u Čazmi. U Zagrebu je pohađao klasičnu gimnaziju, koju je završio 1911., nakon čega je diplomirao na Višem gospodarsko učilištu u Križevcima. Neko vrijeme radio je kao vježbenik i naposljetku kao direktor državnim dobrima na različitim lokacijama; u Božjakovini, Petrinji, Gornjem Hruševcu i Požegi.

 

Uz to što je književnik, Slavko Kolar je i filmski scenarist. Njegova filmska djela su Breza, nastala po njegovoj pripovijetci i istinitoj priči, te adaptacija njegova djela Svoga tela gospodar.

 

U razdoblju između 1919. do 1920. Kolar se školuje u Francuskoj, a onda još neko vrijeme živi u Božjakovini, nakon čega se preselio u Zagreb. Tamo se počeo baviti isključivo književnim radom. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao je književnost i kroatistiku.

 

Jedno od prvih Kolarevih djela bila je humoreska Pripovijest o tom kako je Feliks Pijevčević tražio život, koja je nastala 1913. godine. Nakon toga, 1917. godine izdao je zbirku Nasmijane pripovijesti unutar koje objavljuje prvu humoresku i dvije humoristične pripovijetke: Historijska kljova i Čovjek bez fizionomije.

 

Neko vrijeme uzeo je kraću spisateljsku stanku, pa ponovo se javio djelom Ptica nebeska, koje je objavljeno 1922. godine u Savremeniku. Godine 1928. napisao je novelu Breza zbog koje je dobio prvu nagradu Društva hrvatskih književnika.

 

Nakon toga objavio bi svake godine po jednu ili dvije pripovijetke s tematikom seljačkog, odnosno malograđanskog života. Te pripovjetke objedinio je u dvije knjige novela, Ili jesmo ili nismo objavljen3 1933. godine, te Mi smo za pravicu iz 1936. Ojavio je i veću pripovijetku Natrag u naftalin i dramu Sedmorica u podrumu.

 

Slavko Kolar - Breza

Slavko Kolar - Jurnjava na motoru

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Slavko Kolar - Mi smo za pravicu

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u