Rastko Petrović - Kosovski soneti lektira

Rastko Petrović - Kosovski soneti

Rastko Petrović - Kosovski soneti

 

Čitanjem pesama Kosovski soneti, nameće se utisak da su one nastale kao spoj legende o kosovskom boju i svih iskušenja, stradanja i patnje doživljenih u povlačenju preko Albanije 1915. godine. Istovremeno one su autentični dokaz da stvaralaštvo Rastka Petrovića po vrednosti može uporediti sa opusom stvaranja Dučića i Rakića. Pesme su pisane u jedanestercu i dvanestercu.

 

Prvi utisak koji se nameće nakon čitanja je pesnikova opčinjenost kosmičkom energijom i traganje za pravim izrazom. U svih sedam pesama ipresivan je motiv kolektivne smrti. Upravo, tu kolektivnu smrt, Petrović svojim umećem kazivanja, uspeva da pretoči u kosmičku energiju i večni život svih junaka koji su položili svoje živote za više ideale u bližoj i daljoj istoriji. Svaka pesma iz ovog ciklusa posvećena je kosovskim junacima, njihovim idealima, dostojanstvu, patriotizmu, a to je za pesnika sveto.

 

U l, ll i lll sonetu opisana je kosovska bitka, pogubija Boška Jugovića, Toplice Milana i ostalih Jugovića. U stihovima ovih soneta uočavaju se atributi i pesničke slike koje nedvosmisleno ukazuju na žudnju za smrću, čime ovi junaci su potvrdili odbranu svoje vere, tradicije, otadžbine, indentitet. To potvrđuju stihovi:

 

- Pesma se besna zakovitla tada (Jugovići)

- Zarili su strašne prste u sred mesa (Boško Jugović)

- Ustremiše se raširenih pluća divlji besni (Milan Toplica)

- Kraj njega je lokva prolivene krvi
Istekle iz srca umornog, kad smrvi (Kosovka)

 

Kroz likove Jugovića, Toplice Milana, Kosovke devojke, vaskrsava kosovski boj, što budi u nama svest za patriotizmom.

 

Generalno, u svim sonetima, pesnik opisuje patnju i stradanje naroda, koji su branili svoju slobodu od tuđina. Zato su za pesnika svi kosovski junaci podjednako važni i sveti. Pesničkim slikama prikazana je kosovska golgota, a posebno je to uočljivo u V i Vll sonetu, gde je dat prikaz zlatne burme skinute sa mrtvog junaka. Burma je simbol vernosti i ljubavi dvoje ljudi, ali ona u ovim sonetima predstavlja i vernost prema otadžbini za koju junaci daju svoje živote. Zlatni krug je simbol zemaljskog obeležija sa sjajnim beskrajem, on je zapravo spoj duhovnog i ovozemaljskog života. Simbol burme, pesnik nam je opisao nesreću našeg naroda za vreme i posle boja, koja je posebno opisana u lV sonetu, suocavanje Kosovke devojke sa gubitkom svog voljenog. Impresivan je prikaz njenih suza i brigu za budućnost svoga naroda. U Vl sonetu prikazan je stravičan prizor u jutro posle boja, gde pale junake, pesnik poredi sa zgaženim klasjem, a to zapravo simbolizuje gašenje loze.

 

Kosovski junaci imali su dve mogućnosti, da žive pod turskom vlašću ili da se bore za svoju zemlju i slobodu. Kao narod visokih i moralnih vrednosti, gde dominiraju čast i dostojanstvo, poveli su svoj narod pod "svetom zastavom" u borbu za ideale. Zato su oni za Rastka Petrovića sveti, jer su se svojom hrabrošću izdigli iznad ovozemaljskog prostora. Tako je počeo njihov put u mitske visine, u pesmu, u pamćenje, u savremeno trajanje. Kosovski junaci zauzeli su svoje mesto na nebu, a sa nama će uvek biti dok je Srba i Kosova.

 

Katarina Savić

__________________________________

 

SUSRET GLAVE DRŽAVE I ŠKOLARCA RASTKA PETROVIĆA U GUDURAMA ALBANIJE

 

- Kopam grob, Vaše Veličanstvo... Za mene. Ako se ja ujutru i probudim, grob će već nekome da valja

 

Nagorela srpska zastava časno skinuta sa kupole kraljevskog dvora u Beogradu, koju je stavio preko kovčežića sa Miroslavljevim jevanđeljem i preko Makreninih čarapa za Marinka Spasojevića, podsetila je kralja Petra odakle tačno zna onog izduženog i mršavog, dugoglavog i krupnookog školarca koji je i ovde, na konačištu u mestu Fleti, ponovo započinjao da kopa nešto u do kamena smrzloj zemlji, koliko nevešto, toliko uporno. Bio je to onaj isti školarac koji mu je prošle godine, u isto vreme, samo vreme slave, podastirao pred noge austrijsku carsku zastavu, skinutu sa iste kupole, da preko nje uđe u svoj dvor. Što li ga onda bar nije upitao za ime?

 

Maršal dvora pukovnik Knežević je pratio kraljev pogled.

 

- Vaše Veličanstvo, to je onaj dečak od juče - u glasu pukovnika Kneževića bilo je zahvalnosti za mladića koji ga je spasao od raporta.
- Vidim - kazao je kralj Petar. Opet kopa?
- Šta kopa?
- Ne znam, valjda da se zagreje.
- Da se zagreje? - kralj je podozrivo pogledao pukovnika Kneževića, uveren da školarac ne radi ništa napamet i ništa bez cilja i to je kopkalo njegovu znatiželju.
- Morate uzeti kinin - umešao se naprasno doktor Simonović, što je i pored sve lekarske brige, po kojoj je dobro znao doktora Simonovića, kralju Petru izgledalo čudno i neočekivano.
- Da ga pitam šta kopa? - pitao je pukovnik Knežević.
- Morate uzeti kinin - istrajavao je doktor Simonović.
- Nemojte, sam ću ga pitati - rekao je kralj Petar i zaputio se ka školarcu, praćen brižnim pogledom doktora Simonovića.
- Pomaže Bog, sine!
- Bog Vam pomogao, Vaše Veličanstvo.
- Šta to kopaš, sine?
- Ništa, Vaše Veličanstvo.
- Ne kopa se ništa na više mesta - kralj Petar je gledao u oči zbunjenog školarca: Šta kopaš?
- Grob, Vaše Veličanstvo - rekao je školarac zatečeno. Malo je plitak, ali će da posluži.
- Grob? Za koga? - zgranuo se kralj Petar.
- Za mene, Vaše Veličanstvo - priznao je školarac.
- Kako za tebe, sine?!
- Za mene, Vaše Veličanstvo, ako se ujutru ne probudim.
- Pobogu, sine, nemaš ni šesnaest godina.
- Vaše Veličanstvo, i za ovo godina, dosta sam se smrti nagledao... Danima idemo pored tih naših nesahranjenih nesrećnika.
- Ti ne treba da umreš! - vikao je kralj Petar.
- Dobro, Vaše Veličanstvo - školarac se i uplašio. Ako se ja ujutru i probudim, grob će nekome da valja...
- Zaboga, sine - kralju Petru su zasuzile oči. Tebi ne treba grob!
- Ne plačite, Vaše Veličanstvo - ustuknuo je školarac. Daće Bog da grob nikome ne ustreba!
- Je li dobro, Vaše Veličanstvo? - pitao je doktor Simonović, a dobro je znao da je kašičica kinina pala povrh sve kraljeve gorčine...
- Đavola je dobro - rekao je kralj Petar. Doktore, Vi ste znali šta mladić kopa?
- Otkud Vam to, Vaše Veličanstvo?
- Isuviše ste na kininu insistirali, samo da ne počnem razgovor sa njim.
- Ako Vi, Vaše Veličanstvo, tako kažete.
- Vi znate i ko je dečak?
- Znam, Vaše Veličanstvo, to je Rastko Petrović, sin Mite Petrovića, šefa poreske uprave i brat pokojne slikarke Nadežde Petrović.
- Sam se povlači?
- Troje ih je. Iz istog su razreda gimnazije. Rastko, Aga, sin Stevana Mokranjca i Ivana Ivanić, kćerka profesora Ivanića... Danas su za tri čaja delili jednu kocku šećera...
- Dajte im naš šećer - rekao je kralj Petar, ne obzirući se na pitanje doktora Simonovića da li će šećera biti i za kraljeve čajeve, a onda je posle duge ćutnje rekao: Upamtite, doktore, ako se ja ne probudim, hoću u njegov grob.

__________________________________

 

Rastko Petrović (rođen 3. marta 1898. godine, preminuo 15. avgusta 1949.) bio je srpski pesnik, pripovedač, putopisac i romansijer.

 

Rastko Petrović rođen je 3. marta 1898. godine u Beogradu, kao deveto dete oca Dimitrija, istoričara, i majke Mileve, učiteljice. Rastko je mlađi brat Nadežde i Zore, poznatih likovnih umetnica. Dana 5. juna kršten je u hramu Svetoga Marka u Beogradu. Njegov kršteni kum bio je novosadski pisac i pripovedač Jaša Tomić. Rastkova porodica bila je veoma ugledna i cenjena u Beogradu. Piščeva rodna kuća srušena je prilikom bombardovanja Beograda 6. aprila 1941. godine. Rastko još u detinjstvu ostaje bez majke, a brigu o njemu preuzimaju sestre. U periodu od 1905. do 1914. god. pohađao je osnovnu školu i upisao niže razrede gimnazije. U jeku Balkanskih ratova 1912. prekida gimnazijsko školovanje u Beogradu. Kao nesvršeni gimnazijalac odlazi na front, prelazi Albaniju i odlazi u Francusku, gde završava gimnaziju. U Nici je maturirao, a kao stipendista francuske vlade upisuje prava u Parizu. U Parizu se upoznaje i druži sa mnogim pesnicima, slikarima. Piše pesme, pripovetke i prikaze slikarskih izložbi i objavljuje ih u otadžbini.


Godine 1921. objavljuje jedinstveni humoristički roman iz života starih Slovena "Burleska Gospodina Peruna Boga Groma". Krajem 1922. godine objavljuje zbirku pesama "Otkrovenje". Tokom cele te godine aktivno deluje u Beogradu zajedno sa brojnim piscima poput Milana Dedinca, Marka Ristića, Tina Ujevića i drugih. Njihovo delovanje dovešće do pojave nadrealizma. Nakon što se zaposlio kao činovnik u Ministarstvu inostranih dela, krajem naredne 1923. godine, primljen je za pripravnika.


Nastaje period u Rastkovom životu kada sve manje piše poeziju i sve manje objavljuje. Oktobra 1926. godine postavljen je za pisara u Ministarstvu inostranih dela u Poslanstvu pri Vatikanu kod Milana Rakića. Rakić mu omogućuje putovanje po Italiji, Španiji, Francuskoj i Turskoj i, što je najznačajnije, po Africi. Stoga će, 1930. godine, Petrović objaviti veličanstveni putopis pod istoimenim nazivom Afrika. Potom, 1935. godine, Rastko Petrović biva postavljen za vicekonzula šeste položajne grupe generalnog konzulata u Čikagu. Naredne godine radi u Vašingtonu kao sekretar Poslanstva. Putuje po SAD, Kanadi, Meksiku, Kubi. Godine 1938. unapređen je u zvanje konzula pete grupe u Čikagu.


Drugi svetski rat proveo je u Sjedinjenim Američkim Državama. Piše pesme za zbirku Ponoćni delija. Poboljeva. U 51. godini svog života, dana 15. avgusta 1949. godine, iznenada umire u Vašingtonu. Sahranjen je na groblju u Senovitom potoku u Vašingtonu. Posmrtni ostaci Rastka Petrovića preneti su u Beograd tek u junu 1986. godine, i sahranjeni u porodičnu grobnicu na Novom groblju.

 

Romani Burleska gospodina Peruna boga groma (1921), Ljudi govore (1931), Dan šesti (1961). Zbirka pesama Otkrovenje (1922) i putopis Afrika (1930).

 

Rastko Petrović - Dan šesti 

Rastko Petrović - Ljudi govore

Rastko Petrović - Probuđena svest juda

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Rastko Petrović - Kosovski soneti

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u