Prežihov Voranc - Viša matematika

Korej je svaki slobodan trenutak provodio na skladištu rudnika na Lešama. Na tom skladištu je uvijek bilo nešto novo i po cijeli dan živo. Korej je poznavao svakog rudara, hod ponašanje. Tu se odigravao život cijelog rudarskog naselja. Na kraju skladišta po cijeli dan su tražili ugalj starcima što nisu sebi mogli priuštiti novac da bi ga kupili. Korej je pomagao nositi sepet s ugljenom starici kojoj je to ljeto bilo posljednje skupljanj ćumura. Dječakov otac je imao posao druskog manipulanta. Svaka kola građe bi prolazila kroz njegove ruke. Pomagao mu je momak koji je s makazama mjerio debljinu drveta a otac zapisivao. Jednog danaKorej je posmatrao oca, a onda preplašeno viknuo na sav glas: - Oče, ne zapisujete dobro...! Mjere su uvijek za dva centimetra bile veće nego što bih momak izgovorio. Umjesto da uvaži Korejevo upozorenje, otac se razljutio i povikao: - Prokleti balavče, dat ću ja tebi, ako se smjesta ne izgubiš! Korej je bio utučen i preplašen. Kada je otac došaokući, bio je strašno ljut, razgovarao je nasamo s majkom, a na kraju razgovora se nasmiješio i rekao: - T ise momče, ne uplići u stvari koje te se ne tiču. Inače ćemo se obračunati. Ono što si vidio na skladištu, to je viša matematika, koju ti ne shvataš. Shvatićeš kad budeš veći... Korej je poslije toga izbijegavao skladište. Otac je imao naviku da ponekad nedjeljom dolazi kasno u veče, prilično dobre volje. Jedne večeri kada se otac vratio kući, čuo je razgovor izmedju roditelja. - Zar da mu djabe pišem one cifre?... To svakog mjeseca iznosi nekoliko hiljada... I kao da je htio umiriti nečistu savijest, stalno je mrmljao sve pospaniji: - Šta me briga, pa i drugi tako rade... Koreju se polako razbistravalo. U tome mu je pomogao majčin uzdah Vraže...! Koreju se zavrtilo u glavi a tijelo oblio težak znoj. Te noći je otkrio - višu matematiku.

Fabula

- Korej na skladištu rudnika

- razgledavanje života siromašnog rudnika i suživot ljudi oko njega

- pomaganje ocu u premjeravanju drva

- otkriće da otac pogrešno mjeri drva

- bjes oca kada biva otkriven

- Korej saznaje istinu i značenje riječi-viša matematika

Tema - U ovoj priči se govori o siromaštvu i snalaženju pojedinaca

Ideja - Ponekad djeca bivaju iznenadjena i izgube iluzije uočivši surovu stvarnost snalaženja odraslih

Likovi - -Korej (pošten, vrijedan, susretljiv, znatiželjan), otac (snalažljiv, lukav)

Oblik izražavanja - Opis, dijalog, monolog

Red izlaganja - Retrospoktivno, hronološki

Kritički osvrt - Surova stvarnost života,koja odnosi sve lijepe dječije snove, jedino utočište je topli zagrljaj majke, dok saznaje višu matematiku života

__________________________________

Prežihov Voranc - pravo ime Lovro Kuhar (1893 - 1950) , slovenački književnik, politički radnik komunističke – marksističke provinijencije. Borac za socijalnu pravdu i jednakost.

Rodio se u selu Kotlje, 10. avgusta 1893. U ranoj mladosti bio je poljoprivrednik – farmer, a bavio se i tesarskim poslovima. Kasnije je radio kao fizički radnik u fabrikama u Trstu i Gorici. Po izbijanju Prvog svjetskog rata 1914. godine mobilisan je u austrougarsku vojsku. 1916. godine dezertira u Italiju. U razdoblju između dva svjetska rata bavi se političkim radom. Član je KPJ i politički instruktor u više evropskih zemalja. Širi markstističku ideologiju među radnicima, ukazujući na buržoaziju - bogate, kao osnovni uzrok obespravljenosti i siromaštva radnika, učeći da kapitalisti ne kupuju radnikov rad, već radnu snagu amotrizujući je oskudnim nadnicama samo onoliko koliki je donji prag egzistencijalnog minimuma. Godine 1934. izabran je u CK KPJ (Centralni komitet komunističke partije Jugoslavije). Sudjelovao je kao delegat KPJ na Sedmom kongresu Kominterne. U jesen 1939. godine se ilegalno vraća u Sloveniju - Kraljevina Jugoslavija. NOB – i, tačnije Osvobodilnoj fronti pristupa 1941. godine. Njemačke okupacione snage su ga uhapsile kao ilegalaca 1943. godine i deportovale u koncentracione logore u Zahsenhauzenu i Mauthauzenu. Poslije oslobođenja, u slobodnoj FNRJ – i bio je savezni narodni poslanik. Umro je u Mariboru, 18. februara 1950.

Realista, slikar koruških prilika. Pisao je romane, novele, eseje, priče, memoare, putopise. U svome književnom radu kao i u životu uopšte bavio se socijalnim temama dosljedan svojoj pravdoljubivosti i realističkom prilazu.

Romani - Požganica (1939.); Doberdob (1940.); Jamnica (1945.)

Novele - Samonikli (1940.)

Ostali radovi - Boj na požiralniku (1935.); Ljubezen na odru; Pot na klop; Prvi spopad, Odpustki in Samorasniki; Vodnjak

Prežihov Voranc - Đurđevak

Prežihov Voranc - Tri uskršnja dara