Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje

Kratak sadržaj - Prvi dan - Hektorović piše prijatelju Brtučeviću da je odlučio provesti tri dana na moru radi odmora. Krenuo je sa dva ribara, Paskom i Nikolom, a sa sobom su uzeli i sav ribarski pribor. Na početku nisu puno lovili, a pred kraj su ulovili mnogo riba i jednog velikog zubaca. Tada su se uputili prema obali da bi skuhali ručak. Pošto im je u leđa puhao vjetar, nisu morali veslati te su na putu pričali narodne pitalice. Na obali su skuhali ručak te pogostili i druge kmetove. Dva su ribara ispjevala Hektoroviću jednu narodnu počasnicu. Na kraju su kmetovi upitali Hektorovića kako nastaju rijeke pa im je on to objasnio.

Drugi dan - Dok su drugo jutro brodarili, Pasko je zapjevao narodnu pjesmu Kraljević Marko i brat mu Andrijaš, a za njim Nikola pjesmu Kada mi se Radoslave... koje je Hektorović zapisao. Nakon daljnjeg ribarenja i veslanja te nakon ručka, kmetovi su u dva glasa zapjevali pjesmu I kliče divojka. Predvečer su otišli do Nečujma gdje je neko vrijeme živio Marulić. Hektorović je hvalio starog pjesnika i grad Split. Navečer su se još zabavljali narodnim pitalicama.

Treći dan - Poslije šetnje su Nečujmom i spominjanjem slavnih ljudi, nastavili ribolov. Hektorović je spomenuo mnogo vrsta riba. Na moru su susreli nekog Hektorovićevog znanca s društvom. U razgovoru su spomenuli Hektorovićevu kulu Tvrdalj. Nakon što su se rastali, ribari natsave veslati te pričaju stare priče koje Hektorović zapisuje. Predvečer su ušli u jednu uvalu u kojoj su, nakon večere, nastavili pjevati i pričati priče. Hektorović je, sjedeći uz obalu, razmišljao kako postoji mnogo siromašnih ljudi, ali koji u sebi imaju veliko bogatstvo uma. Nakon toga zahvali kmetovima te krene kući i zaželi da doživi još takvih dana.

O djelu - Ribanje i ribarsko prigovaranje je najpoznatije djelo Petra Hektorovića, a prvi je put tiskano u Veneciji 1568. godine. To je epski spjev kojeg je Hektorović posvetio svom prijatelju, hrvatskom vlastelinu J. Brtučeviću. Ovo djelo pripada putopisu jer u njemu Hektorović opisuje svoj trodnevni put od Hvara do Brača i Šolte. Ovo je prvo stihovano djelo u hrvatskoj književnosti u kojemu nije opisano neko alegorično putovanje, već stvarno, realno putovanje, a opisano je zbog ljepote prirode i zavičaja.

Ovo je djelo također i spoj umjetničke i folklorne knjižvnosti. Ribanje i ribarsko prigovaranje je prvo svjetovno, realistično putopisno djelo hrvatske književnosti.

O kraljeviću Marku i bratu mu Andrijašu:

Dva mi sta siromaha dugo vrime drugovala,
Lipo li sta drugovala i lipo se dragovala,
Lipo plinke dilila i lipo se razdilila,
I razdiliv se opet se sazivala.
Već mi nigda zarobiše tri junačke dobre konje dva siromaha,
Tere sta dva konjica mnogo lipo razdilila...

O Radoslavu Siverincu:

Kada mi se Radoslave vojevoda odiljaše,
Od svojega grada divnoga Siverina.
Često mi se Radoslav na Siverin obziraše
Tere to mi ovako belu gradu besijaše:
Ovo mi te ostavljam beli grade Siverine, moj divni grade...

________________________________

Hrvatski se pjesnik Petar Hektorović rodio 1487. godine na Hvaru, a umro je 1572. u Starom Gradu. Doživjevši u mladosti bunu pučana i kugu, a zatim i provalu Turaka na otok, u starosti je živio mirnim i staloženim životom, posvetivši se lijepim umjetnostima i filozofiji, u kojima je uživao kao pravi renesansni estet. U mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenačke lirike ništa nije sačuvano. Hektorović je pisao pjesničke poslanice, dopisujući se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske i iznoseći u njima mnogo podataka o svojem životu, radu, svjetonazoru. Njegovo najpoznatije djelo je Ribanje i ribarsko prigovaranje.

Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje - esej