Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje - esej lektira

Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje - esej

Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje - esej

 

Interpretativni školski esej


Smjernice za pisanje - Napišite u kojemu književnome razdoblju stvara Petar Hektorović te navedite najmanje tri obilježja toga književnoga razdoblja. Na temelju naslova objasnite odnos pjesnika prema temi. Ukratko navedite što u pjesniku pobuđuju priroda i zavičajni krajolik, ali pritom nemojte prepričavati sadržaj nego izdvojite najmanje dva primjera koji upućuju na Hektorovićev domoljubni odnos prema krajoliku.


Na temelju navoda iz teksta objasnite po čemu je ovo djelo ribarska ekloga ili idilični spjev, a po kojim elementima putopis. Kojim je stihom djelo pisano i s kojim pjesnikom ga možeš povezati? U zaključku objasnite Hektorovićev odnos prema ribarima i iznesite svoje stajalište.

 

Pred Vama je odlomak iz djela Ribanje i ribarsko prigovaranje Petra Hektorovića. Pozorno ga pročitajte, a zatim i smjernice za pisanje školskoga eseja na sljedećoj stranici. Redoslijed ponuđenih smjernica ne obvezuje Vas u Vašem oblikovanju eseja. Svoj školski esej oblikujte kao zaokruženu cjelinu (uvod, razradba, zaključak). Možete se poslužiti listovima za koncept, a zatim svoj školski esej uredno prepišite na listove za čistopis. Pazite da Vaš školski esej bude pravopisno i gramatički točan. Školski esej treba imati od 200 do 250 riječi.

 

Najdoh čteć lipu stvar gdi mudri govore:

Brez izmine ništar dugo stat ne more

I mnoga trujan'ja koja su opora

Da budu skončan'ja ljudem do umora,

I da je stvar prudna tko će vred ne sahnut,

Uzmaknuvši trudna težan'ja, oddahnut,

Ka škodu donose kipu i živin'ju

I kriposti kose svisti i umin'ju.

I zato još pišu: za trudom daj pokoj

Tko neće na prišu skratiti život svoj.

 

Odlučih toga rad minutih ovih dan,

Pušćavši sve nazad, kudgodi pojti van,

Zide ostavivši, meštre i težake,

Brašno pripravivši i potribe svake.

Videć se zapleten u stvari primile

I čudno umeten povoljno brez sile

Kih nisam nigdar sit ni u san ni bdeći,

Mirniji moguć bit, manje se trudeći

Na Tvardalju momu koji me posvoji,

Ki, pravim svakomu, čudno me opoji,

Kim buduć savezan, kad njega napravljam,

I grad i grajski stan velekrat ostavljam,

I sve prijatelje (toli je on jaki),

Š njimi roditelje i razgovor svaki.

 

Bud da ki ga vide, toli jim drag bude,

Kad u njem poside, tomu se ne čude,

Negli budu pravit: ni u tom grihote,

Svaka taj ostavit rad ove lipote,

U kom svaki trud moj toliko me slaja

Da mi sarcu pokoj to veći poraja.

A sve ča se čini na božju jest slavu,

Na pomoć općini, meni na zabavu,

Na utihu mojih koji će za mnom bit,

Jer je pravo svojih pomagat i ljubit.

Li ne hteć u meni skratit mudrih svita

Koji su hvaljeni po svit mnoga lita,

Premda se slab čuju, odlučih za tri dni

Da kudgod putuju, neka me doma ni.

 

Ter za spunit želju najdoh dva ribara

Istinu ti velju najbolja od Hvara,

Paskoja jednoga, dobra muža i prava,

Nikolu drugoga, mlada i gizdava.

Jedan se Debelja, drugi Zet naziva,

Kim je plav postelja kad litnji lov biva,

I uho blazina, a kad je žešći znoj,

Pitje dobra vina sarcu mir i pokoj.

Činih da plav sprave i arbor i jidro

I vesla da stave i timun i sidro,

I mriže tankoga tega ke padaju

Der do dna morskoga i putom plivaju,

I na to ubranu travu gorske paše

Ličminom vezanu da se ribe straše,

Kopitnjak i osti i luča zametaj

S kim će ribe bosti večer vozeć uz kraj.

 

Doba renesanse razdoblje je preokreta u svakom pogledu života. Ne samo da književnost cvate s obzirom na mrak srednjega vijeka, već se znatno mijenja pogled na svijet. Reflektori svjetske književnosti prelaze s Boga na čovjeka. Stvara se nova slika svestranog čovjeka - homo universalisa. Djela su učena s uzorima iz antike (kao Vergilije koji je bio jedan od uzora i Hektoroviću) s brojnim metaforama i usporedbama te veličanjem razboritog načina života. Jedan od hrvatskih predstavnika renesanse, Petar Hektorović s Hvara, napisao je djelo Ribanje i ribarsko prigovaranje kojim je zaintrigirao stručnjake.

 

Djelu se ne može sa sigurnošću odrediti vrsta. Naime, prikazuje ribare na brodu (topos) koji izmjenjuju priče po čemu je djelo ribarska ekloga. Idilični je spjev po idealiziranoj prirodi i obliku stiha, a putopis po geografskim motivima i opisima. Naziv djela "Ribanje" odnosi se na ribarenje, ribolov, a "ribarsko prigovaranje" na razgovaranje običnih ribara o životu iako je preučeno za svakodnevnicu ribara. Kroz njihove razgovore vidljivi su stavovi pjesnika (Najdoh čteć lipu stvar gdi mudri govore: / Brez izmine ništar dugo stat ne more). Zavičajni krajolik u Hektoroviću pobuđuje domoljublje i divljenje prema prirodi: "Kim je plav poste ja kad Htnji lov biva (...) / Pitje dobra vina sarcu mir i pokoj" „(...) ni u tom grihote, / Svaka taj ostavit rad ove Upote".

 

Djelo je pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem po uzoru na Marka Marulića, oca hrvatske umjetničke književnosti.

 

Hektorović se prema ribarima odnosi kao prema poštenjacima koji rade ono što vole: "Paskoja jednoga, dobra muža i prava, / Nikolu drugoga, mlada i gizdava." To je divan način da kroz stilizirano djelo i čak potičući bavljenje jednostavnim zanimanjem, kao što je ribarenje, Hektorović prikaže važnost domoljublja, prirode i uživanja u životu na pošten način, što sama renesansa zapravo i predstavlja.

 

Danica Runac

__________________________________

 

Hrvatski se pjesnik Petar Hektorović rodio 1487. godine na Hvaru, a umro je 1572. u Starom Gradu. Doživjevši u mladosti bunu pučana i kugu, a zatim i provalu Turaka na otok, u starosti je živio mirnim i staloženim životom, posvetivši se lijepim umjetnostima i filozofiji, u kojima je uživao kao pravi renesansni estet. U mladosti je pisao ljubavnu poeziju, no od njegove mladenačke lirike ništa nije sačuvano. Hektorović je pisao pjesničke poslanice, dopisujući se s prijateljima i književnicima u drugim dijelovima Hrvatske i iznoseći u njima mnogo podataka o svojem životu, radu, svjetonazoru. Njegovo najpoznatije djelo je Ribanje i ribarsko prigovaranje.

 

Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje

loading...
4 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Petar Hektorović - Ribanje i ribarsko prigovaranje - esej

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u