Marin Držić - Novela od Stanca lektira

Marin Držić - Novela od Stanca

Marin Držić - Novela od Stanca

 

Kratak sadržaj - Mladi su se Dubrovčani (Vlaho, Miho i Dživo Pešica) sastali, kao skoro svake večeri, nakon što su im roditelji išli spavati. Govorili su o tome kako varaju svoje roditelje, koji misle da oni spavaju, a oni odlaze vani. Miho je opisao kako on vara svoje roditelje: njegov otac zatvori kuću, a čim mu roditelji odu u krevet, on se obuče i izađe kroz prozor svoje sobe. Miho je rekao da je čuo da je jučer u grad došao neki smiješan gospodin koji nije našao stan i spava ispred fontane i da je donio kozle, grudu i sir te da bi mu mogli učiniti neku novelu (šalu).

 

Dživo je otišao kod Stanca i počeo je pričati. Stanac mu je rekao da je donio tržak te da ga nitko nije htio ugostiti pa je morao prenoćiti na ulici kraj fontane. Dživo mu je rekao da je on trgovac i da trguje goveda. U razgovor sa Stancem, Dživo je rekao Stancu da on nije uvijek bio tako mlad, već da su ga pomladile vile kad je došao u grad. Dživo i Stanac se predstavljaju. Nakon toga Stanac je rekao da mora doma jer bi mu onda supruga vikala. Stanac i Dživo su se pozdravili i Dživo je otišao kod Vlaha i Miha kojima je rekao da Stanac vjeruje sve što mu se kaže. Nakon što je Dživo opisao što je ispričao Stancu, sreli su maškare obučene u vile i s njima ga otišli malo zafrkavati. Jedan od njih je pričao Stancu, zatvorio mu oči i zavezao ruke, dok su mu druga dvojica uzela sir, tele i grudu te mu za to ostavili novac. Kad je Stanac otkrio prijevaru, počeo je vikati za njima, ali je već bilo prekasno.

 

Uvod - Razgovor između Vlahe i Mihe.

Vlaho i Miho na ulici u kasnim satima noći razgovaraju kako im je dosadno i o tome kako su uspjeli pobjeći iz kuća dok roditelji misle da oni spavaju.

Miho - Bogme imam smješna oca! Kuću mi zatvori, ma ja, kad večeram, fengam poći leći gori; a ja ti omjeram kako ću se kalat niz njeku funjestru i, kad pođu svi spat, obučen se u pjastru; čelatu na glavu, brokjer na bedru učas stavim, a rđavu ovu mčinu na pas, pak se niz konopac na ulicu kalam,

a mudri moj otac u odru mni da sam.

 

Zaplet - Dživov dolazak. Dolazi Dživo i govori Mihi i Vlahu, da se spreme vlahu (Stancu) šalu napravit.

Dživo - Nu hod'mo tja; vlahu ću njekomu novelu učinit.

 

Vrhunac - Dživo uvjerava Stanca da se pomladio.

Dživo odlazi Stancu koji mu ispriča kako je došao u grad da proda jare i sira, ali ga nitko nije htio primiti da prespava. Dživo mu je govorio kako ga shvaća jer je i on nekad bio stari seljak, te se pomladio. Uvjerio ga je da se i on može pomladiti, te ispričao kako se to njemu desilo. Bilo je to na Ivandan, kad su mu se pokazale četiri vile te plesale sa njim i na kraju ga pomladile. Stanac se silno želio pomladiti, pošto ima mladu ženu.

 

Rasplet - Maskare.

Mladići susreću maskare seljački obučene, koje su se spremale na svatove, te ih zamoliše da odglume vile. Oni pristanu i odlaze k Stancu. Vile su se počele poigravati sa Stancem prijeteći da će ga pretvoriti u pticu, buhu ili strašnog stvora.

Vila - Pođ'mo ga junaka u pticu stvoriti.

Stanac - Neću moć bisaka leteći nositi. Nemojte, molju vas!

 

Kraj - Stanac ostaje nasamaren.

Dok se maskari šale sa Stancem, Dživo, Vlaho i Miho preobučeni u maškare zavežu ga, obriju mu bradu, uzmu kozle i sir te mu ostave onoliko novca koliko je to bilo vrijedno. Kad se Stanac osvijesti počne vikati za njima i tražiti ih.

 

Književni rod - drama

Vrsta djela - pokladna komedija

Vrijeme radnje - karnevalska noć

Mjesto radnje - Dubrovnik

 

Likovi

Stanac - Stari seljak koji dolazi u Dubrovnik iz istočne Hercegovine da bi prodao kozle, sir i grudicu te da nešto zaradi. On je bio jako naivan i vjerovao je da se Sedmi muž (Dživo) pomladio, pa je pomislio da se to može dogoditi i njemu.

 

Vlaho, Miho i Dživo Pešica - Mladi Dubrovčani koji se žele zabaviti u karnevalskoj noći. Dživo, najdomišljatiji među njima, preobučen u seljačku nošnju, predstavlja se Stancu kao Sedmi muž, trgovac iz Gacka. On je opisao Stancu kako je i on bio star kad je došao u Dubrovnik i na svu sreću nije ga nitko primio u svoju kuću, te su ga vile pomladile.

 

Analiza jezika i stila

- epiteti: mlad, rđava, krvava, kurvine zlostare, smiješna oca
- metafora: ''Pij'', reče, ''ako budeš piti, noćas razum steče kim ćeš slavan biti!''
- djelo je pisano starinskim dubrovačkim narječjem, prilično teško razumljivim, tj. razumljivim uz pomoć rječnika na kraju knjige ili uz tekst

 

O djelu - Novela od Stanca ("Šala sa Stancem") je kratka novela od jednog čina u nekoliko prizora i u dvanaesteričkim stihovima. Djelo je farsa (kratka komediija, dramska igra), prvi je put prikazana 1550. g. na svadbi Martolice Zamanjića. Djelo govori o mladim Dubrovčanima koji se žele zabaviti u karnevalskoj noći. Susreću se sa starim Stancem koji je došao u Dubrovnik da proda jare i nešto sitnica. Držić je ovu kratku komediju savršeno složio i u ovoj je komediji iskazao lakovjernost.

__________________________________

 

Marin Držić - Novela od Stanca

 

Ova Držićeva komedija je spoj pastorale i farse. Pastoralne elemente čine seljak, vile i zabava, a farsične grubost šale, mladićka obest i slobodan izraz. To je jednočinka malog obima, sa šest aktera zbivanja koji se i govorno ispoljavaju, bez zanimljive radnje, bez složenih zapleta. Ona je kratka šala, bez poučnih poruka, napisana samo da zabavi, nasmeje i razonodi publiku. Pisana je potpuno u skladu sa komediografskim žanrom (farsa) i u skladu sa namenom: "Prikazana u Martolice Hajdinova na piru", stoji u podnaslovu. I druge Držićeve komedije prikazivane su na svadbama (pir) ili u drugim prigodnim prilikama - dakle ne isključivo u pozorištu. To je priča o hercegovačkom seljaku Stancu i trojici veselih Dubrovčana. Dramska priča nije podeljena na scene, ali se u njenoj strukturi jasno uočavaju tri slike.

 

1. Tri mladića - Vlaho, Miho, Dživo ("Noćnici govore"). U bučnoj karnevalskoj noći susreću se dva dubrovačka mladića - Vlaho i Miho. Oni pričaju o svojim doživljajima, o bekstvu kroz prozor iz kuće koju su roditelji zatvorili, o grupi obesnih mladića. Miho priča kako je video nekog Vlaha da drema uz fontanu pošto nigde nije našao konak. On je poneo da proda jare, sir i maslo. Utom nailazi treći mladić Dživo Pešica pa se dogovore da Vlahu prirede šalu (novelu).

 

2. Stanac i Dživo - Dživo zapodeva razgovor sa Stancem koji se žali da ga niko nije primio na konak: "Studene vodice umjesto prijatelja; ter mi je družica, a kami postelja". Obradovao se Dživu u tom trenutku usamljenosti, još više se obradovao kada je čuo da ovaj potiče iz Gacka, da je trgovac i da lepo govori jezikom koji govori Stanac. Kada je video da je stekao seljakovo poverenje, Dživo pripoveda kako je i on nekada bio star, na ovom istom mestu, pa su ga vile učinile mladim. Ovo je živo zainteresovalo starca koji je odmah poželeo da se podmladi jer je imao mladu ženu. To je ono što je Dživo očekivao, na hitro priprema novelu (šalu) sa Stancem - kaže mu da se ništa ne plaši kad vile dođu i odlazi da pripremi maškare govoreći: "Ovo smiješnijega, brate, Vlaha od svijeta, nije ga luđega od Rta do Mljeta".

 

3. Stanac vile - Maškare, preobučene u vile, igraju oko Stanca i pitaju za želje. On bi hteo da se podmladi. "Vile" ga svežu, obriju, i uzmu jare, sir i maslac i izgube se. Stanac ostane da jadikuje i grdi, ali se smiri kada vidi da su mu za robu ostavili novce.

 

Ova vesela dramska priča o šali sa seljakom Stancem, koju zbijaju obesni i zabave željni dubrovački mladići u veseloj i bučnoj karnevalskoj noći, mogući je prikaz istinitog događaja kakvih je bilo u renesansnoj istoriji Dubrovnika. Igra i igranje kroz prerušavanje u različite likove i uloge svojstveni su renesansnom čoveku koji je okrenut životu i uživanjima u zemaljskim radostima. Ostvarena je realistička živopisnost ambijenta i podneblja, živopisnost ljudskih karaktera i naravi, koloritna slika epohe renesanse. Ovde ima mitoloških likova (vile), ali se oni ne pojavljuju u funkciji predočavanja mitološkog sveta, već kao sredstvo poigravanja sa Stancem i, naravno, kao sredstvo za stvaranje komičnih situacija. Šala i smeh su u prvom planu, tek na momente oseti se šega i podsmeh. Ovde ne postoji poučna namera, nego samo komična - da se publika slatko nasmeje nestašluku mladića i naivnosti i prostodušnosti seljaka Stanca.

 

Od svih aktera dramske priče izdvajaju se dvojica; seljak Stanac i mladi Dubrovčanin Dživo. Mladi Dživo je zahvaćen karnevalskom atmosferom i pojava seljaka Stanca dobro mu je došla da se poigra i našali, baš onako kako se često činilo u Dubrovniku. On je dosetljiv, lukav i vešt; deluje sigurno i samouvereno; govori ubedljivo. Očarao je Stanca jezikom čoveka sa sela, zanimljivim pričanjem, prisnim tonom. To je bilo dovoljno da Stanac poveruje i u priču o podmlađivanju koja je došla na plodno tle: stari Stanac ima mladu ženu pa ga priča o podmlađivanju toliko zanese da gubi smisao za realnost, podleže veštoj igri razuzdanih mladića i biva ismejan. Stanac je naivan, prostodušan, lakoveran, ali ume i da slaže. Neobrazovan, veruje u vile, čuda i podmlađivanje. U datoj situaciji, zbog svega toga, on ostavlja utisak zaostalog i glupog seljaka. Za ovakvu šalu sa Stancem stekli su se svi uslovi. Našao se u gradu gde mu je sve strano, tuđe, slabo shvatljivo. Nema gostoprimstva, niko ga ne prima na konak, mora da zanoći pod vedrim nebom, da se čuva da ne zaspi jer će ga pokrasti. Noć, nepoznati grad, neljubazni ljudi - sve to je doprinelo da se oseća izgubljenim. Zato je sa radošću primio dolazak mladog Dživa i njegovu priču: prijalo mu je što je neko zastao da s njim popriča, da mu ublaži usamljenost. Slatkorečivost mladoga Dživa uspavala je urođenu seljačku nepoverljivost i opreznost pa je Stanac postao žrtva šale.<br><br>Komedija izaziva buru smeha šalom koju sa Stancem izvode mladići. Šala je na mahove gruba, ali je dobrodušna i bez zlih namera. Mladićima je bila važna šala - malo smeha i poigravanja u toj karnevalskoj noći i ništa više. To što uzimaju Stancu jare, sir i maslac samo je potez kojim se ostvaruje komični efekat - da pokaže koliko se Stanac ošamutio igrom "vila" i zaboravio na svoju robu. U tom postupku mladića nema ničeg ružnog jer Stancu nadoknađuju vrednost robe ostavljenim novcem. On nije povređen i oštećen. Poruka je jasna - ovo je bila samo šala. Novela od Stanca bila je vrlo popularna pa je Stanac dugo ostao u sećanju Dubrovčana ušavši u poslovice kao tipični predstavnik naivnog seljaka:

 

Dava razumjet ko Stancu; Dava sebi što i Stancu razumjet; Drži ga za Stanca; Luđi si od Stanca; Učinio ga je Stancem.

 

Pastorala - Dramska vrsta nastala u renesansi. Radnja se zasniva na ljubavnom zapletu sa dosta komičnih elemenata. Ambijent je šuma, polja, priroda uopšte. Junaci su seljaci, pastiri i pastirice (otuda i naziv pastirska igra), satiri i vile. U predočavanju života, ličnosti i ambijenta ima realizma. Ovu vrstu odlikuje obilje muzike i pevanja.

 

Farsa - Dramska vrsta koja nema ni umetničke ciljeve ni društvenu funkciju. Jedina joj je svrha da zabavi i razonodi publiku. Komika se ostvaruje zanimljivom fabulom, igrom reči, gegovima, grubim i neukusnim šalama. Jezik je grub i vulgaran. Povlađuje nižem ukusu publike, ne spada u književno umetničko delo. Kod Srba su farse pisali Jovan Sterija Popović, Branislav Nušić, Petar Petrović Pecija, Brana Cvetković.

_______________________________

 

Marin Držić, rođen je u Dubrovniku 1508. a pokopan je 1567. u Veneciji u bazilici Svetih Ivana i Pavla. Potječe iz iste pučke obitelji iz koje je potekao i Džore Držić (1461. – 1501). Od vremena Džore Držića obitelj se osiromašila, tako da se Marin Držić morao snalaziti raznim poslovima. Prozvan je Vidra, što govori da se poput te životinje znao izmicati svim, u njegovom životu brojnim neprilikama. Bio je dubrovački svećenik, orguljaš, pjesnik i komedijograf. Po obiteljskom je pravu bio upravitelj dviju crkava u Dubrovniku, a upućen je na školovanje u Sienu, gdje se uključio u razvijeni kazališni život i upoznao bogatu dramsku tradiciju.

 

Pisao je ljubavne pjesme i pastirske igre (Pjesmi ljubavne, Mande, Arkulin, Tirena, Venera i Adon, Plakir, Grižula). On u svojim pastoralama unosi realističke elemente. Posvećuje se stvarnim događajima i pojedinostima, a sve manje vilama i pastirima. Svojim dramama, zbivanjima i licima dodaje logiku suvremenog Dubrovnika, čime si osigurava popularnost kod suvremenog gledaoca i trajnu vrijednost.

 

Najviši je domet postigao svojim komedijama Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup i Tripče de Utolče, koje su se prikazivale u određenim prigodama, kao za svadbe i u doba poklada. Tim je scenskim djelima bio izvor amaterskih družina (Pomet družina, Najranjasi, Garzarija, Družina od Bizara). Sudjelujući i sam u organiziranju predstava, postao je središnja ličnost dubrovačkog kazališnog života. Godine 1548. njegove su se komedije Pomet i Pjerin te pastorala Džuho Krpeta tokom vremena izgubile. Napisao je i jednu tragediju, Hekuba.

 

U komedijama je često upotrebljavao vulgarnu komiku, ali je ona uvijek duhovita i vesela. Glavna svrha Držićevih komedija je bila da nasmije publiku, a to je Držiću vrlo dobro uspijevalo. On je najljepša i najozbiljnija ilustracija pobjede i potvrde renesansne životnosti na istočnoj obali Jadrana, tj. u hrvatskoj kulturnoj sferi.

28 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Marin Držić - Novela od Stanca

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u