Marija Jurić Zagorka - Tajna krvavog mosta lektira

Marija Jurić Zagorka - Tajna krvavog mosta

Marija Jurić Zagorka - Tajna krvavog mosta

 

Tajna krvavog mosta je roman autorice Marije Jurić Zagorke, nastao u 20. stoljeću. Djelo pripada ciklusu romana od sedam svezaka pod nazivom Grička vještica. Roman je napisan na temelju krvavih sudbenih natpisa starog Zagreba u ono vrijeme kad se kod nas slabo znalo o progonu vještica i kad su neki učenjaci tvrdili da takvih progona nije ni bilo.

 

Glas da pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek otvarao je vrata purgarskih kuća, budio gospodu na Kaptolu i dopro čak u spavaće odaje gričkih plemkinja, rečenica, koja izgleda kao dio scenarija nekog kriminalističkog filma, zapravo je rečenica kojom Marija Jurić Zagorka počinje svoj roman. Poslije ponoći pročuo se glas koji je uznemirio sve građane i probudio njihovu znatiželju. Nakon što su čuvari ustanovili da je mrtav čovjek zapravo plemić, ljudi su se zapitali tko bi nešto takvo bio sposoban učiniti. Plemić je bio proboden iglom kroz srce. Taj neobičan način ubojstva i latinski natpis na pergameni okupili su još veću masu ljudi koji su željeli saznati značenje tog latinskog natpisa. Nakon što je ranarnik preveo latinski natpis koji znači - Ti si prvi od devetorice koji treba da budu kažnjeni, a slijedit će te osam tvojih drugova, ljudi su se zgražali i uzbuđeno raspravljali. Tu se počinje nagađati da je ovo zapravo djelo osvete vještice koja je bila progonjena i spaljena na lomači.

 

Vještica je na lomači vičući proklela je devet pokoljenja svih onih koji su je osudili na lomaču. Dolaskom kuma Matijaka saznalo se da je ubijeni plemić jedan od njegovih gostiju. Opet se baca sumnja na ubojstvo plemića, jer je Matijak večer prije dao sklonište dvojici muškaraca i jednoj ženi, pa su posumnjali da su ga muškarac i žena ubili i bacili pod Krvavi most te pobjegli. Sama pomisao na tu sumnju razljutila je Matijaka zato što su baš odabrali Krvavi most, koji ionako ima krvavu prošlost. Tema sada postaje prošlost Krvavog mosta koji se je prvotno zvao Šareni most, koji je izgrađen nakon što su Gričani i Kaptolci sklopili primirje. No nakon nekog vremena mržnja između Gričana i Kaptolaca se vratila, borbe na mostu su opet počele, postoje priče da je krv curila s mosta kao da je netko pustio mlin. Tada je Šareni most nazvan Krvavim mostom. Ljudi nisu željeli da se opet ponovi sudbina Krvavog mosta, bili su nezadovoljni jer iz gradske uprave nitko nije brinuo o tome. Tada se među muškarcima javila jedna žena i zapitala ih nije li, možda, umiješana žena. Rekla je da sumnja u ženu jer je vidjela tajanstvenu svjetlost u napuštenoj kući, u kojoj nitko ne živi već pet godina, i uz prozor žensku glavu. Opet se u narodu počinje pričati o vješticama. Ona je pokazala na taj prozor i svi su se okrenuli prema njemu. U tom trenutku se taj prozor osvijetlio tajanstvenim modrim svijetlom, a na prozoru je bila žena. To je još više muškarce potaknulo da pođu prema toj kući i vide ima li u toj kući bilo koga, a osobito ih je zanimalo je li to vještica. Sumnja, da je ubojstvo počinila vještica iz osvete, je postala još veća jer su ispod prozora, gdje su vidjeli tajanstvenu svijetlost, pronađena ucrtana ista tri križa kakva i na papiru pronađenom na pergameni mrtvog plemića.

 

Iako na prvi pogled izgleda kao roman u kojem se istražuje smrt plemića, ovaj roman otkriva puno više. Nadilazi okvire običnog romana te čitatelja potiče da se zapita koliko cijeni samoga sebe i svoje postupke iz prošlosti i one koje će napraviti u budućnosti.

 

Vrsta djela - roman

 

Mjesto radnje - Zagreb, Varaždin te u Hrvatsko zagorje

 

Vrijeme radnje - započinje u kasno ljeto, a završava u proljeće iduće godine

 

O djelu - Grička vještica je roman. Po temi, to je ljubavni roman s elementima pustolovnog, kriminalističkog, akcijskog, povijesnog. Djelo je nastalo u razdoblju moderne, no ono nije reprezentativan primjer toga razdoblja. U djelu se susrećemo sa mnogim romantičarskim motivima kao što su npr. : mistika, tajanstvenost, neobjašnjiva ubojstva, lik kontese Nere koji je tipičan romantičarski lik (ona je zbog svojih stavova u sukobu s društvom u kojem živi), spisateljičino unošenje narodne usmene predaje u radnju. Likovi se upuštaju u vratolomne pustolovine kako bi spasili svoje ideale, obranili svoje stavove ili razotkrili zločince. Razna ubojstva, kao npr. u Tajni Krvavog mosta, kojim ubojica nagoviješta ubojstva još osmorice plemića, daju kriminalističku notu romanu.

 

Fabula

- Stanovnici Zagreba pronalaze mrtvog plemića
- Ljudi pričaju priče o vješticama
- Gvardijan zarobi Anzelma u podrum
- Anzelmo izlazi iz podruma i spašava Stanku

 

Likovi su plošno prikazani, odnosno ili su dobri ili su loši, nema psiholoških nijansi.

Matijak - mlinar, čvrst i snažan

 

Klement - kovač, mrskih obrva, zaraslih očiju

 

Boltek - stolar

 

Anzelmo - fratar u jezuitskom samostanu, nemoralna osoba, proračunata, ali vrele ćudi. Nije volio gvardijana jer je ovaj bio zaljubljen u njegovu ljubavnicu, nadstojnicu u samostanu klarisa - Beatu. Anzelmo se s Beatom nalazio potajice u tajnom prolazu između samostana klarisa i jezuita. Jednoga dana se posvađao s gvardijanom koji ga je nakon svađe na prijevaru namamio u samostansku tamnicu te ga u njoj zatočio. U tamnici je u to vrijeme bila zatočena djevojka - Stanka, koja nije htjela biti gvardijanova ljubavnica te ju je on zbog toga zatvorio da umre ili pristane. Anzelmo i Stanka su uspjeli pobjeći iz tamnice tajnim prolazom. Stanku je Anzelmo povjerio Beati, a on je po povratku u samostan dao ubiti gvardijana.

 

Stanka - živjela u službi kod neke plemkinje jer nije imala ni oca ni majku. Plemkinja je bila vrlo pobožna pa ju je slala svaki tjedan k fratrima na ispovijed. Gvardijan fratara je želio da mu postane ljubavnica što je ona odbila. Zato ju je zatvorio u samostansku tamnicu odakle ju oslobađa fratar Anzelmo koji se spletom okolnosti isto tamo zatekao. On je odvodi u službu svojoj ljubavnici, nadstojnici samostana klarisa Beati. Budući da nadstojnica vodi dvostruk život, ona ju iskorištava u drugu svrhu - Stanka postaje nećak barunice Lehotske.

 

Jurica Meško - pojavljuje se kao pustopašan mladić koji trati vrijeme opijajući se s plemićima u jezuitskom samostanu, te brojnim plemićkim palačama. Zahvaljujući svojoj mladosti, Meško uspijeva ostati pribran. Ponekad vara u ispijanju vina prolijevajući ga ispod stola: - Gospoda nastoje stati na noge, ali im to ne uspijeva. Gvardijan se pokuša uprijeti o stol i podići trbuh, ali uzalud. Jedino Meško ustade. Mlad, čvrst, gibak, u licu mu simpatična odlučnost i inteligencija...

 

***

Tajna krvavog mosta je roman autorice Marije Jurić Zagorke, nastao u 20. stoljeću. Djelo pripada ciklusu romana od sedam svezaka pod nazivom „Grička vještica". Roman je napisan na temelju krvavih sudbenih natpisa starog Zagreba u ono vrijeme kad se kod nas slabo znalo o progonu vještica i kad su neki učenjaci tvrdili da takvih progona nije ni bilo.


„Glas da pod Krvavim mostom leži mrtav čovjek otvarao je vrata purgarskih kuća, budio gospodu na Kaptolu i dopro čak u spavaće odaje gričkih plemkinja", rečenica, koja izgleda kao dio scenarija nekog kriminalističkog filma, zapravo je rečenica kojom Marija Jurić Zagorka počinje svoj roman. Poslije ponoći pročuo se glas koji je uznemirio sve građane i probudio njihovu znatiželju. Nakon što su čuvari ustanovili da je mrtav čovjek zapravo plemić, ljudi su se zapitali tko bi nešto takvo bio sposoban učiniti. Plemić je bio proboden iglom kroz srce. Taj neobičan način ubojstva i latinski natpis na pergameni okupili su još veću masu ljudi koji su željeli saznati značenje tog latinskog natpisa. Nakon što je ranarnik preveo latinski natpis koji znači „ Ti si prvi od devetorice koji treba da budu kažnjeni, a slijedit će te osam tvojih drugova", ljudi su se zgražali i uzbuđeno raspravljali. Tu se počinje nagađati da je ovo zapravo djelo osvete vještice koja je bila progonjena i spaljena na lomači. Vještica je na lomači vičući proklela je devet pokoljenja svih onih koji su je osudili na lomaču. Dolaskom kuma Matijaka saznalo se da je ubijeni plemić jedan od njegovih gostiju. Opet se baca sumnja na ubojstvo plemića, jer je Matijak večer prije dao sklonište dvojici muškaraca i jednoj ženi, pa su posumnjali da su ga muškarac i žena ubili i bacili pod Krvavi most te pobjegli. Sama pomisao na tu sumnju razljutila je Matijaka zato što su baš odabrali Krvavi most, koji ionako ima krvavu prošlost. Tema sada postaje prošlost Krvavog mosta koji se je prvotno zvao Šareni most, koji je izgrađen nakon što su Gričani i Kaptolci sklopili primirje. No nakon nekog vremena mržnja između Gričana i Kaptolaca se vratila, borbe na mostu su opet počele, postoje priče da je krv curila s mosta kao da je netko pustio mlin. Tada je Šareni most nazvan Krvavim mostom. Ljudi nisu željeli da se opet ponovi sudbina Krvavog mosta, bili su nezadovoljni jer iz gradske uprave nitko nije brinuo o tome. Tada se među muškarcima javila jedna žena i zapitala ih nije li, možda, umiješana žena. Rekla je da sumnja u ženu jer je vidjela tajanstvenu svjetlost u napuštenoj kući, u kojoj nitko ne živi već pet godina, i uz prozor žensku glavu. Opet se u narodu počinje pričati o vješticama. Ona je pokazala na taj prozor i svi su se okrenuli prema njemu. U tom trenutku se taj prozor osvijetlio tajanstvenim modrim svijetlom, a na prozoru je bila žena. To je još više muškarce potaknulo da pođu prema toj kući i vide ima li u toj kući bilo koga, a osobito ih je zanimalo je li to vještica. Sumnja, da je ubojstvo počinila vještica iz osvete, je postala još veća jer su ispod prozora, gdje su vidjeli tajanstvenu svijetlost, pronađena ucrtana ista tri križa kakva i na papiru pronađenom na pergameni mrtvog plemića.


Iako na prvi pogled izgleda kao roman u kojem se istražuje smrt plemića, ovaj roman otkriva puno više. Nadilazi okvire običnog romana te čitatelja potiče da se zapita koliko cijeni samoga sebe i svoje postupke iz prošlosti i one koje će napraviti u budućnosti.

________________________________

 

Marija Jurić Zagorka hrvatska je književnica i prva hrvatska novinarka rođena 2. ožujka 1873. u plemićkom dvoru Negovec nedaleko Vrbovca. U Zagrebu započinje novinarsku karijeru, što je tada bilo posve neoubičajeno za ženu. Svoj prvi članak pod naslovom "Egy Percz" (Jedan časak) objavljuje 1876. u listu Obzor. Za vrijeme je rada u Obzoru izvještavala o političkim zbivanjima, a jedno je vrijeme bila i dopisnica iz Budimpešte i Beča te prva žena koja je izvješćivala iz Hrvatskog sabora. Sudjelovala je i u onodobnim političkim sukobljavanjima jasno se suprotstavljajući mađarizaciji i germanizaciji Hrvatske.

Kad su dvojica čelnih ljudi Obzora završila u zatvoru (1896.), sama je uređivala novine pri tome pokazavši zadivljujuću inteligenciju i energiju. Iste godine (1896.) sindikalno organizira tipografske radnice u udrugu Kolo radnih žena. Šest godina kasnije (1903.) predvodi prve ženske prosvjede u Zagrebu istovremeno držeći predavanja o ženama u politici, solidarnosti, narodnoj borbi i pravu glasa za žene.

 

Svoj je prvi roman Roblje objavila 1899. u listu Obzor kao podlistak, a prvi se put u književnosti javlja 1886. crticom Pod sljemenom koja se u nastavcima objavljuje u listu Bršljan. Književnu će afirmaciju steći tek ciklusom od sedam romana Grička vještica objavljivanim u listu Male novine (1912.-1914.). U svojim će djelima obrađivati istovremeno ljubavne zaplete i nacionalne teme, a objavljivat će ih uglavnom kao podlistke u novinama. Njezin feministički angažman izaziva podsmjeh i neprijateljstvo kod njezinih muških kolega koji ju proglašavaju "luđakinjom" i "muškobanjastom babom".

Preminula je u Zagrebu 30. studenog 1957. godine.


Najpoznatija djela: Evica Gupčeva, Grička vještica (ciklus od 7 romana), Gordana, Jadranka, Kći Lotrščaka, Kraljica Hrvata, Kneginja iz Petrinjske ulice, Mala revolucionarka, Nevina u ludnici, Plameni inkvizitori, Roblje, Tajna krvavog mosta, Vitez slavonske ravni.

2 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Marija Jurić Zagorka - Tajna krvavog mosta

Playhowto.net

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin

Aleksandar Sergejevič Puškin - Evgenije Onjegin   Kako to kaže književnik Milorad Pavić, lik Onjegina sačinjavaju tri elementa. Prvo, autobiografski… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u