Mali Radojica - Analiza pesme lektira

Mali Radojica - Analiza pesme

Mali Radojica - Analiza pesme

 

Hrabri junak Radojica, doveden u tamnicu turskog zatvora smislio je plan kako da pobegne i iz zatvora spase sebe i svoje zemljake. Odlučio je da prevari Turke tako što će se napraviti mrtav, ali se žena turskog vladara nije dala lako prevariti, pa ga je, da bi se uverila da je zaista mrtav, stavila na velike muke i pred velika iskušenja.

 

Misao da će njegovi drugovi biti oslobođeni i da će pravda biti zadovoljena ulivala je Radojici snagu da izdrži sve teške muke koje je Bećiraginica smislila i odoli svim iskušenjima, i fizičkim i duševnim. Kada su mu naložili vatru na grudima, hrabri Radojica se nije ni pomakao. Njegovo junačko srce je lako izdržalo tu prvu muku. Nije mrdnuo, niti se uplašio ni kada su mu ubacili zmiju u pantalone. Njegova velika hrabrost i upornost su mu pomogli da izdrži i sledeću najgoru muku, zabijanje klinova ispod nokata. Iako je osećao veliku fizičku bol, Radojica je tokom mučenja ostao miran. Niti se micao, niti je disao. Njegova izdržljivost je bila ogromna i činilo se da nema te fizičke muke koju ovaj hrabri hajduk ne bi izdržao. Zato je Bećiraginica odlučila da Radojicu stavi na još jednu muku, da ispred njega dovede kolo devojaka i lepu devojku Hajkunu, čijoj lepoti niko nije mogao da odoli. Hajkunina igra je za Radojicu bila najveće iskušenje. Levim okom ju je gledao, a desnim brkom se smešio. Njena lepota ga je opčinila i on je popustio pred ovim iskušenjem. Radojica nije mogao da odoli Hajkuninoj lepoti, ali ni lepa Hajkuna nije mogla odoleti ogromnoj hrabrosti srpskog junaka, pa mu je pomogla pokrivši maramom njegovo njegovo nemirno lice.

 

Hajduk Radojca je svojom hrabrošću, junačkim duhom, velikom upornošću i izdržljivošću uspeo da izdrži sve muke i da odoli svim iskušenjima, osim jednog. Njegovo junačko srce nije odolelo lepoti devojke. Ovo duševno iskušenje je za njega bilo najteže, jer iako je bio veliki i hrabar junak, bio je i mlad i neiskusan muškarac željan ljubavi.

 

Mali Radojica je bio srpski junak hrabrog srca i ogromne izdržljivosti, sposoban da se u svakom trenutku istrpi najgore muke i odupre se svim iskušenjima.

 

Nije bio visok i krupan čovek nenadmašne snage čija pojava uliva strah u kosti njegovim neprijateljima. Fizički je bio mali, ali je dušom i junačkim srcem dostigao najveće visine i postavio temelje srpskog herojstva u borbi protiv surovih turskih osvajača. Iako njegova pojava na prvi pogled nije izazivala strah, njegovi protivnici su zbog njegovih prethodnih hrabrih dela osećali prema njemu iskreno strahopoštovanje. Svi bili čuli za njegovu hrabro srce, oštroumnost, snalažljivost i odlučnost da se po svaku cenu suprotstavi turskom zulumu. Kada su ga Turci zarobili i strpali u tamnicu, nije posustao duhom, poklekao i pomirio se svojom sudbinom. U svojoj glavi nije razmišljao o tome šta mu Turci spremaju i koje ga muke čekaju, nego je kovao plan kako da ih prevari, pobegne iz tamnice i tako spase sebe i svoje zemljake. Odlučio je da ih prevari tako što će se praviti da je mrtav, ali Bećiraginica, žena turskog vladara, nije lako u to poverovala, pa ga je stavila na velike muke i iskušenja koje običana čovek teško može da izdrži. Naložili su mu vatru na grudima, ubacili zmiju u pantalone, zabili klinove pod nokte, ali hrabri Radojica je sve muke izdržao. Iako je je osećao veliku fizičku bol, ostao je miran. Nije se micao i nije disao. Njegova izdržljivost je bila ogromna. Ali lukava Bećiraginica, uverena da je Radojica živ, smislila je još jedno iskušenje. Ispred njega je dovela kolo devojaka i lepu devojku Hajkunu čijoj lepoti niko nije mogao da odoli. Ovo duševno iskušenje je za Radojicu bilo najteže, jer bio je i mlad i u ljubavi neiskusan muškarac. Bio je osećajan, zaljubive prirode i jedino slab prema ženskoj lepoti. Iako je njegovo srce bilo tvrdo i nesalomivo ipak nije moglo da odoli lepoti devojke, ali ni ona nije ostala ravnodušna na Radojicinu izdržljivost i veliku hrabrost. Maramom mu je prekrila nemirno lice i sprečila Bećiraginicu da otkrije njegovu prevaru.

 

Mali Radojica je uspeo da se izbavi iz zatvora, spasi svoje drugove i osveti se svojim mučiteljima. Svojim junačkim delom je pokazao da hrabrost, izdržljivost i želja za slobodom mogu pobediti svako zlo. Bio je pravi hajduk, hrabar, neustrašiv, uporan i nesalomiv.

 

Mali Radojica - Epska pesma iz ciklusa hajdučkih pesama

Tema - Junaštvo, ogromna izdržljivost i snaga Malog Radojice

Glavni likovi - Mali Radojica, Bećiraginica, Hajkuna

 

Analiza pesme - Mali Radojica je srpska epska pesma koja govori o hajduku ogromne snage i junaštva, koga karakterišu izdržljivost, lukavstvo i spremnost da izdrži najveće muke.

 

Početak - Mali Radojica se nalazi u zatvoru. Narodni pevač u pesmi prvo postavlja pitanja, sledi negacija odgovora i na kraju se daje pravi odgovor. Ova stilska figura je svojstvena narodnoj književnosti i naziva se slovenska antiteza. Javlja se i u lirskoj i u epskoj pesmi.

 

Mili bože, čuda golemoga!
Jali grmi, jal' se zemlja trese?
ja se bije more o mramorje?,
ja se biju na Popina vile?
Niti grmi, nit' se zemlja trese,
ni se bije more o mramorje,,
ni se biju ni Popona vile;
već pucaju na Zadru topovi,
šenluk čini aga Bećir-aga -
uhvatio Malog Radojicu
pa ga meće na dno u tavanicu.

 

Zaplet - Mali Radojica želi da pobegne iz zatvora tako što će se napraviti da je mrtav. Bećiraginica mu ne veruje i stavlja ga na muke.

 

Vrhunac - Mučenje hajduka Radojice raste postepeno. Ovaj hrabar junak izdržava bez reakcije strašne muke poređane u gradaciji, a odaje se jedino pred lepotom devojke, što bi za običnog smrtnika bilo nezamislivo.

 

I - Loženje vatre na grudima
II - Stavljanje zmije na grudi
III - Zakivanje klinova pod nokte
IV - Hajkunina igra

 

Stilska figura kojom se postepeno ređaju osećanja i slike po jačini naziva se gradacija.

 

Rasplet - Radojica ne mogao da odoli Hajkuninoj lepoti, ali ni ona njegovoj hrabrosti i izdržljivosti. Pomogla mu je da izdrđi za njega najgoru muku, pokrivši mu ustreptale i nemirne oči.

 

Epilog - Mali Radojica izdržava sve muke, spašava se iz zatvora uz pomoć zaljubljene Hajkune i sveti se svojim mučiteljima.

__________________________________

 

Mali Radojica - Analiza pesme

 

Kao i u svim pesmama hajdučkog ciklusa, kome pripada i epska pesma Mali Radojica, tako je i u njoj tema junaštvo i snaga hajduka, po imenu Mali Radojica. Jaka fizička i duhovna snaga mladog hajduka je osnovna tema ove pesme.

 

Osnovni motiv - Može se reći da je osnovni motiv ove pesme hrabrost i izdržljivost glavnog junaka i njegova želja da nadmudri Turke, kako bi spasao svoje prijatelje.

 

Analiza pesme - Epska narodna pesma Mali Radojica opisuje srpskog hajduka, koji je bio izuzetno izdržljiv i rešen da pomogne svojim saborcima, a zarad toga je bio spreman na najveće žrtve. Kompozicija ove pesme je uobičajena za epske narodne pesme. U njoj se izdvajaju: početak, zaplet, vrhunac, rasplet i epilog.

 

Analiza ove pesme treba da počne od ciklusa kome pripada. A to je vrlo važno i za vaš sastav za pismeni na temu ove pesme. Hajdučki ciklus epskih narodnih pesama je, kao i uskočki za osnovnu temu imao junaštvo pojedinaca. Gotovo svima njima su, često pripisivane i nadljudske moći, što se vidi i u ovoj pesmi. Mali Radojica je izdržao sve, ali jedino nije mogao da odoli lepoti Hajkune đevojke.

 

Pesma počinje stilskom figurom, poznatom kao slovenska antiteza, u kojoj se narodni pevač prvo pita:

 

Mili bože, čuda golemoga,
ja li grmi, ja l' se zemlja trese,
ja se bije more o mramorje,
ja se biju na Popina vile?

 

Potom sledi negacija odgovora:

 

Niti grmi, nit se zemlja trese,
nit se bije more o mramorje,
ni se biju na Popina vile;

 

I na kraju pravi odgovor:

 

već pucaju na Zadru topovi,
šenluk čini aga Bećir-aga,
uhvatio Malog Radojicu,
pa ga meće na dno u tavnicu.


Analiza dalje prelazi na zaplet pesme Mali Radojica, a to je trenutak kada glavni junak odlučuje da pobegne iz zatvora, kako b ispasao sebe i svoje saborce. Odlučuje da se napravi kao da je mrtav, ne bi li nadmudrio Turke. Međutim, žena Bećir-age mu ne veruje i odlučuje da ga stavi na muke, kako bi dokazala da je Mali Radojica živ.

 

Vrhunac radnje epska narodna pesma Mali Radojica dostiže u trenutku kada počinje mučenje hajduka, koje postepeno postaje sve teže i teže, kada se javla stilska figura poznata kao gradacija. Prvo mu lože vatru na grudima, satim mu stavljaju zmiju na grudi, pa zakivaju klince ispod noktiju. I za kraj, kao najteže mučenje Bećiraginica dovodi Hajkunu devojku da igra pred hajdukom, jer niko nije mogao da odoli njenoj lepoti.

 

Analiza pesme dalje ide prema raspletu radnje, kada Hajkuna devojka spašava Malog Radojicu. Videvši da se njegove oči pomeraju, ona mu prekriva lice svojom maramom i tako mu pomaže da se ne otkrije njegova prevara.

 

Epska pesma Mali Radojica se završava srećno - hajduk beži, spašava saborce, sveti se onima koji su ga mučili i ženi se Hajkunom đevojkom.


Pažljiva analiza pesme Mali Radojica jasno pokazuje da je narodni pevač previše naglasio neke osobine ovog hajduka. Međutim, takve su epske narodne pesme ovog ciklusa, u većini slučajeva. Uz to, jasno je da su neki događaji i izmišljeni, jer je jednostavno bilo nemoguće da se neka Turkinja uda za Srbina tada, a uz to još i pokrsti.

 

Stilske figure - Pesma Mali Radojica je najpoznatija po stilskoj figuri, takozvanoj sloveskoj antitezi, koja se javlja na samom početku pesme. Stilske figure u srpskoj narodnoj poeziji su brojne, a slovenska antiteza je jedna od češćih. Njene osnovne karakteristike su: postavljanje pitanja, zatim negacija odgovora i na kraju pravi odgovor.

 

U pesmi Mali Radojica se javlja i gradacija. Nju karakteriše postepeno ređanje slika i osećanja po jačini. Gradacija je prisutna u opisu mučenja glavnog junaka pesme Mali Radojica.

 

Osobine likova - Mali Radojica nije poznat kao istorijska ličnost. Moguće je da je neki drugi hajduk koji je zaista i postojao poslužio narodnom pevaču za stvaranje ovog lika ili da je lik Malog Radojice izgrađen na osnovu dela više hajduka, koja su sada pripisana jednom junaku. Glavni lik ove pesme je na prvom mestu prikazan kao izuzetno hrabar i izdržljiv. Moglo bi se reći da je Mali Radojica čak i lukav, jer je smislio kako da prevari svoje mučitelje. Požrtvovan je i mudar. Međutim, postoji nešto što nije uspeo da prevaziđe i pored sve hrabrosti, a to su čari jedne devojke.

 

Sa druge strane, kada pominjemo osobine likova, a to će vam sigurno biti potrebno i kada budete pisali sastav za pismeni zadatak ne treba zaboraviti ni lik Hajkune đevojke. Ona je shvatila kakvog čoveka ima pred sobom i zadivljena njegovom hrabrošću uspela je da ga spase, kako se ne bi otkrila njegova podvala. Kako kaže narodni pevač, ona se i udala za Malog Radojicu i postala Anđelija.

 

Osobine likova su izuzetno važne za razumevanje čitavog dela. Tako je i Bećiraginica predstavljena kao prava mučiteljka, što je istorijski gledano, pre važilo za muškarce nego za žene da tako muče srpske junake.

 

Epska narodna pesma " Mali Radojica " već na samom početku govori o glavnom junaku, koga su zarobili. Ali Mali Radojica smišlja podvalu, kako bi prevario Turke i izbavio svoj saborce. I odlučuje da se pravi mrtav, kako bi pobegao. Međutim, žena Bećir-age ne veruje da je on mrtav i odlučuje da ga izloži raznim mučenjima, kako bi uverila i ostale da je Mali Radojica živ. Prvo mu pale vatru na grudima, ali on se ne pomera. Zatim mu stavljaju zmiju u grudi, ali on se i dalje ne pomera. Potom mu zabijaju klinove ispod noktiju, ali i pored ogromnog fizičkog bola, Mali Radojica se ne odaje. Na kraju stilske figure poznate kao gradacija, izvode prelepu Hajkunu devojku pred njega, čijoj lepoti mnogi nisu odoleli. Ona igra pred glavnim junakom, a on:

 

Kad je zgleda Mali Radojica,
lijevijem okom progeduje,
desnijem se brkom nasmijava.

 

Kada je to videla Hajkuna devojka, ona uzima svoju maramu i prekriva lice junaka, kako se ne bi otkrila njegova prevara. Hajkuna moli svog oca da ga sahrane, jer je mrtav, a Bećiraginica kaže da ga bace u more, a ne da ga zakopavaju u zemlju. Tako i urade, a kako veli narodni pevač:

 

Al' je Rade čudan plivač bio!
Daleko je Rade otplivao,
pak iziđe na brijegu mora...


Zatim je otišao kod svojih mučitelja i kaznio ih na najsuroviji način. Spasao je svoje drugove, a potom je uzeo Hajkunu đevojku i oženio je. Ona se pokrstila i dobila ime Anđelija.

 

Lik Malog Radojice - U lik ovog junaka, čije ime asocira na radost življenja, narodni pevač je utkao dve krajnosti hajdučkog života; na jednoj strani su bol i patnja, a na drugoj - radost i ushićenje. Radojica je junak bez premca; ćutke podnosi najstrašnije muke, a rizikuje da izgubi glavu zbog lepe ćerke svog neprijatelja. On život ulaže na jednu jedinu kartu, onu Njegoševu: "Ćud je ženska čudna rabota, stotinu će promijeniti vjera da učini što joj srce žudi." I dobija premiju: "od Hajkune pravi Anđeliju". U pesmi nema ni reči o njegovom fizičkom izgledu; narodni umetnik našoj mašti dopušta da stvori tu sliku. Međutim, jasno je kao dan da on Hajkunu više privlači hrabrošću i drskošću da je pod smrtnom pretnjom pogleda i da joj se osmehne; (žene ne vole slabiće). Za Radojicu bi se moglo reći još i to da je snalažljiv, ali ta osobina može krasiti i običnog bojažljivog čoveka, pa joj ja ne pridajem neki značaj. Ceni svoje drugare, ali je surovo osvetoljubiv, a pohlepan je i na zlato i srebro; zato i jeste hajduk.

__________________________________

 

Mali Radojica - Analiza pesme

 

Hrabri junak Radojica, doveden u tamnicu turskog zatvora smislio je plan kako da pobegne i iz zatvora spase sebe i svoje zemljake. Odlučio je da prevari Turke tako što će se napraviti mrtav, ali se žena turskog vladara nije dala lako prevariti, pa ga je, da bi se uverila da je zaista mrtav, stavila na velike muke i pred velika iskušenja.


Misao da će njegovi drugovi biti oslobođeni i da će pravda biti zadovoljena ulivala je Radojici snagu da izdrži sve teške muke koje je Bećiraginica smislila i odoli svim iskušenjima, i fizičkim i duševnim. Kada su mu naložili vatru na grudima, hrabri Radojica se nije ni pomakao. Njegovo junačko srce je lako izdržalo tu prvu muku. Nije mrdnuo, niti se uplašio ni kada su mu ubacili zmiju u pantalone. Njegova velika hrabrost i upornost su mu pomogli da izdrži i sledeću najgoru muku, zabijanje klinova ispod nokata. Iako je osećao veliku fizičku bol, Radojica je tokom mučenja ostao miran. Niti se micao, niti je disao. Njegova izdržljivost je bila ogromna i činilo se da nema te fizičke muke koju ovaj hrabri hajduk ne bi izdržao. Zato je Bećiraginica odlučila da Radojicu stavi na još jednu muku, da ispred njega dovede kolo devojaka i lepu devojku Hajkunu, čijoj lepoti niko nije mogao da odoli. Hajkunina igra je za Radojicu bila najveće iskušenje. Levim okom ju je gledao, a desnim brkom se smešio. Njena lepota ga je opčinila i on je popustio pred ovim iskušenjem. Radojica nije mogao da odoli Hajkuninoj lepoti, ali ni lepa Hajkuna nije mogla odoleti ogromnoj hrabrosti srpskog junaka, pa mu je pomogla pokrivši maramom njegovo njegovo nemirno lice.


Hajduk Radojca je svojom hrabrošću, junačkim duhom, velikom upornošću i izdržljivošću uspeo da izdrži sve muke i da odoli svim iskušenjima, osim jednog. Njegovo junačko srce nije odolelo lepoti devojke. Ovo duševno iskušenje je za njega bilo najteže, jer iako je bio veliki i hrabar junak, bio je i mlad i neiskusan muškarac željan ljubavi.

__________________________________

 

Mali Radojica

 

Mili Bože, čuda golemoga,
ja li grmi, ja l' se zemlja trese,
ja se bije more o mramorje,
ja se biju na Popina vile?
Niti grmi, nit se zemlja trese,
ni se bije more o mramorje,
ni se biju na Popina vile;
već pucaju na Zadru topovi,
šenluk čini aga Bećir-aga,
uvatio Malog Radojicu,
pa ga meće na dno u tavnicu.
U tavnici dvadeset sužanja,
a svi plaču, jedan popijeva,
te ostalo društvo razgovara:
„Ne bojte se, braćo moja draga,
eda Bog da kakva gođ junaka
koji će nas junak izbaviti!"
A kad k njima Radojica dođe,
svi u jedno grlo zaplakaše,
Radojicu ljuto proklinjahu:
„Radojica, dopadnuo muka!
I mi smo se i uzdali u te
da ćeš ti nas kadgođ izbaviti,
eto i ti sade k nama dođe -
ko li će nas junak izbaviti?"
Veli njima Mali Radojica:
„Ne bojte se, braćo moja draga,
već ujutru kad danak osvane,
vi dozov'te agu Bećir-agu,
pa mu kaž'te da j' umro Rade
ne bi li me aga zakopao!"


Kad svanulo i sunce granulo,
a povika dvadeset sužanja:
„Bog t' ubio, aga Bećir-aga,
što dovede k nama Radojicu?
Jer ga sinoć objesio nisi,
već se kod nas noćas prestavio -
hoće li nas pomoriti smradom?"
Otvoriše na tavnici vrata,
iznesoše pred tavnicu Rada.
Onda veli aga Bećir-aga:
„Nos'te, sužnja, te ga zakopajte!"
Al' govori Bećir-aginica:
„Ev', bogami, nij' umro Rade,
nij' umro već se ućutio -
nalož'te mu vatru na prsima,
hoće li se pomaknuti, kurva!"
Lože njemu vatru na prsima,
al' je Rade srca junačkoga -
ni se miče, ni pomiče Rade.


Opet veli Bećir-aginica:
„A, bogami, nij' umro Rade,
nij' umro, već se ućutio -
već uvat'te zmiju prisojkinju,
te turajte Radu u njedarca,
hoće li se od nje uplašiti,
hoće li se, kurva, pomaknuti!"
Uvatiše zmiju prisojkinju,
pa turaju Radu u njedarca,
al' je Rade srca junačkoga -
ni se miče, ni se od nje plaši!
Opet veli Bećir-aginica:
„A, bogami, nij' umro Rade,
nij' umro, već se ućutio -
već uzmite dvadeset klinaca,
udrite ih pod noktove Radu,
hoće li se pomaknuti, kurva!"
I uzeše dvadeset klinaca,
udaraju pod noktove* Radu;
i tu Rade tvrda srca bio -
ni se miče, ni dušicom diše.

 

Opet veli Bećir-aginica:
„A, bogami, nij' umro Rade,
nij' umro, već se ućutio -
sakupite kola đevojaka
i pred njima lijepu Hajkunu,
hoće li se nasmijati na nju!"
Sakupiše kolo đevojaka
i pred njima lijepu Hajkunu.
Na Rada je kolo navodila,
preko Rada nogama igrala.
A kakva je, da je Bog ubije,

                                                              

od sviju je i veća i ljepša,

ljepotom je kolo začinila,
a visinom kolo nadvisila -
stoji zveka na vratu đerdana,
stoji škripa gaća od sandala!
Kad je zgleda Mali Radojica,
lijevijem okom progleduje,
desnijem se brkom nasmijava.


A kad vid'la Hajkuna đevojka,
ona snimi svilena jagluka,
njime pokri Rada po očima
a da druge ne vide đevojke;
pa je svome babi govorila:
„Jadan babo, ne griješi duše,
već nosite sužnja, zakopajte!"
Onda veli Bećir-aginica:
„Bre, nemojte zakopati kurve,
već ga bac'te u debelo more
te naran'te ribe primorkinje
lijepijem hajdučkijem mesom!"
Uze njega aga Bećir-aga,
pa ga baci u debelo more.
Al' je Rade čudan plivač bio!
Daleko je Rade otplivao,
pak iziđe na brijegu mora,
pa povika iz grla bijela:
„Jao, moji b'jeli sitni zubi,
povad'te mi klince iz nokata!"
I on sjede i noge prekrsti,
i povadi dvadeset klinaca,
pa ih metnu sebi u njedarca.
Opet neće da miruje Rade.
Kad je tavna noćca nastanula,
ide dvoru age Bećir-age,
pa postaja malo kod pendžera.
Istom aga za večeru sio,
pa s kadunom svojom besjedio:
„Moja kado, moja vjerna ljubo,
evo ima devet godin' dana
kao j' otišo Rade u hajduke,
da ne mogoh serbes večerati
sve od straha Malog Radojice -
Bogu vala kad ga danas nema,
i kad njemu haka glave dođoh!
I ono ću dvades't objesiti
dok ujutru bijel dan osvane!"
A to Rade i sluša i gleda,
pa u sobu k njemu uletio,
za večerom agu uhvatio,
uhvati ga za vrat do ramena,
istrže mu glavu iz ramena.
Pa uvati Bećir-aginicu,
pa poteže klince iz njedara,
udara ih pod noktove kadi;
dok je pola klina udario,
i dušu je, kučka, ispustila.
Njoj govori Mali Radojica:
„Neka znadeš, Bećir-aginice,
da kakva je muka od klinaca!"
Pa uhvati Hajkunu đevojku:
„O Hajkuna, srce iz njedara,
daj mi nađi od tavnice ključe
da ispustim dvadeset sužanja."


Nađe Hajka od tavnice ključe,
on ispusti dvadeset sužanja.
Opet joj je Rade govorio:
„O Hajkuna, dušo moja draga,
daj mi nađi od riznice ključe
da što malo od ašluka tražim -
daleko mi j' domu putovati,
treba mi se putem ponapiti!"
Otvori mu sanduk od tal'jera;
onda joj je Rade besjedio:
„O Hajkuna, srce moje drago,
što će meni take pločetine -
konja nemam da s njima potkivam?
Otvori mi sanduk od dukata!"
On na društvo dukate dijeli.
Pa uvati Hajkunu đevojku,
odvede je u zemlju Srbiju,
Dovede je u bijelu crkvu,
Od Hajkune gradi Anđeliju,
pa je uze za vjernu ljubovcu.

                                                                

 

loading...
31 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Mali Radojica - Analiza pesme

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u