Jezik - Opšti pojmovi lektira

Jezik - Opšti pojmovi

Jezik - Opšti pojmovi

 

Mesto jezika u ljudskom društvu

 

Čovek se kao homo sapiens (lat. homo sapiens = pripadnik ljudske vrste, razumni čovek) odvaja od životinjskog sveta svojom biološkom sposobnošću samoizražavanja i društvenog komuniciranja pomoću jezika, koji postaje odlika ljudske vrste, zajedničko dobro i znak kolektivnog identiteta.


Nastanak jezika inicirala je i podstakla ljudska potreba za sporazumevanjem u okviru zajednice i između zajednica. Kako su potrebe za sporazumevanjem postajale veće, tako se razvijao i jezik. Kao sredstvo za sporazumevanje, jezik je dobio središnje mesto u ljudskom životu. Bez jezika ne bi bilo razvitka ljudske misli, kulture i civilizacije.

 

Jezik omogućava pojedincu izražavanje (usmeno ili pisano) misli i osećanja; saznanja o čoveku, prirodi i društvu; reagovanja na pojave i događaje oko sebe. Ljudsko duhovno stvaranje ne bi bilo moguće bez jezika jer se ono ostvaruje u jeziku i pomoću jezika. Književno stvaranje utemeljeno je na jeziku pa se s pravom za književnost kaže da je "umetnost reči".

 

Ljudsko znanje stalno se obogaćuje zahvaljujući jeziku koji omogućava da se ono uobliči, zabeleži i tako zabeleženo prenosi budućim generacijama.

 

Bitna svojstva jezika

 

Jezik se nalazi u osnovi čoveka kao mislećeg bića, koje je sposobnošću jezičkog izražavanja i sporazumevanja steklo moć koja ga izdvaja i diferencira od životinjskog sveta. Najglavnije je sredstvo sporazumevanja među ljudima, koje se ostvaruje kao govor (auditivno-temporalna manifestacija) i kao pismo (vizuelno-prostorna manifestacija).

 

Dve su najvažnije funkcije jezika:

- komunikativna - omogućava individualno i društveno sporazumevanje i time funkcionisanje društvene i jezičke zajednice;

- saznanja-omogućava oblikovanje, fiksiranje i prenošenje ljudskog znanja.

 

Jezik je dinamična pojava jer podleže stalnim promenama na svim nivoima strukture: fonetskom, fonološkom, morfološkom, leksičkom, sintaksičkom i semantičkom. On nastaje, opstaje, razvija se, raslojava, nestaje.

 

Promene u jeziku i njegovoj sudbini odraz su društvenih, istorijskih i kulturnih promena u jezičkoj zajednici.

 

Jezik je sistem, složena struktura, splet međusobno povezanih jedinica čije se značenje otvara tek uz pozivanje na celinu, u kontekstu celine. Jezik kao sistem ima hijerarhijsku strukturu u kojoj jedinice nižega reda obrazuju jedinice višega reda.

 

Mišljenje i jezik u neprekidnom su uzajamnom delovanju. Jezik je nastao iz potrebe mišljenja da se izrazi. Razvitak mišljenja podstiče razvitak jezika i obrnuto.

 

Jezik i komunikacija

 

Komunikacija (lat. communicare = razgovarati, dogovarati se) jeste proces odašiljanja, prenosa i prijema informacija ("poruke") od izvora do primaoca pomoću sistema signala u cilju sporazumevanja. Komunikacija kao sredstvo sporazumevanja postoji od samog nastanka života na zemlji. Životinje se sporazumevaju instinktivno zvucima (pčele, divlje i pitome životinje), svetlosnim signalima (ribe, insekti), dodirima. Ljudi se sporazumevaju svesno i to najsavršenijim sredstvom sporazumevanja koje je stvorio čovek - to je jezik. Međutim, čovek je i dalje zadržao nejezička sredstva sporazumevanja kao što su:

 

- auditivna: zvonjava, zvižduk, pucanj, muzika, glasovi bez semantičke vrednosti;

- vizuelna: gestovi, igra, govor gluvonemih, saobraćajni signali, izraz lica, govor očiju;

- taktilna: dodiri pri pozdravljanju.

 

Razvitak čoveka kao misaonog, duhovnog i delatnog bića te razvitak ljudske zajednice praćeni su usavršavanjem jezika kao sredstva sporazumevanja i usavršavanjem sredstava i tehnika komunikacije u ljudskoj zajednici. To je vodilo razvijanju niza nauka koje se bave pitanjima jezika (lingvistika sa nizom naučnih disciplina), pitanjima- informacija (teorija informacija) i komunikacija (teorija komunikacija). Istim problemima bave se i interdisciplinarne nauke (nauke u kojima doprinose pružaju naučnici različitih profila) kakva je semiotika ili semiologija, nauka o znakovima komuniciranja i svojstvima prirodnih ili veštačkih signalnih sistema. Ona se razvila u tri discipline: semantika, nauka o značenju - ispituje odnose između jezičkih izraza i predmeta na koje se oni odnose; sintaktika ispituje odnose između tih izraza; pragmatika ispituje upotrebu jezika u procesu komunikacije i način na koji značenje jezičkih izraza zavisi od njihovih korisnika.

Osnovni elementi procesa komunikacije jesu:

 

pošaljalac - komunikacijski kanal - primalac

 

Pošiljalac, izvor ili emitent poruke je učesnik u komunikaciji: govornik, adresant, pisac, emisioni aparat, sirena, signalna lampa.

 

Poruka je uređen niz jedinica, koji sadrži informaciju odnosno određenu količinu nepoznatih činječica. Informacija je utoliko vrednija ukoliko sadrži veću količinu nepoznatog i novog. Ta količina informativnosti naziva se entropija: entropija poruke (iskaza) je bolja što je informativnost veća. Prisustvo poznatog i neinformativnog u poruci naziva se redundansa - što je redundansa veća to je informativnost poruke manja. Svako književno delo je poruka - vrlo složena i bogata informacijama.

 

Slanju poruke prethodi proces enkodiranja: to je pretvaranje misli, ideje, pojma u komunikativni znak koji može biti reč, govorni čin, slika, crtež, formula. Ovaj proces je u stvari kodiranje (slaganje u formu, šifriranje) informacije. Kod (fr. code = šifra, ključ) jeste sistem dogovorenih znakova i pravila za njihov izbor, kombinovanje i upotrebu. Jezik je najsavršeniji kod. Da bi komunikacija bila moguća, između pošiljaoca poruke i primaoca mora da postoji zajednički kod. Pošto je izvršeno enkodiranje, poruka može da krene kroz komunikacijski kanal ka primaocu. Proces teče na sledeći način.

Pošiljalac, govornik želi - preneti poruku "Dolazi Petar". U njegovoj svesti stvara se "slika" Petra - to nazivamo pojmom. Želja nadražuje živčani sistem, ovaj pokreće govorne organe koji proizvode glasove p, e, t, a, r; glasovi pokreću vazdušne talase koji udaraju u bubnu opnu slušaoca i nadražuju mu živčani sistem.

 

Komunikacijski kanal služi za kretanje (prenošenje) poruke od pošiljaoca ka primaocu. Tu funkciju imaju vazduh, zvučni talasi, električna žica, telefon, radio, televizor, pismo, novine, knjige. U ostvarivanju komunikacije javljaju se činioci koji ometaju prenos i smanjuju njegov kvalitet te smetnje nazivaju se šum ili buka (naravno ne u doslovnom smislu - kao što buka onemogućava razgovornu komunikaciju, tako i komunikacijske smetnje ponekad mogu da onemoguće komunikaciju). Tako, na primer, govornu komunikaciju ometaju nerazgovetna artikulac ja, zamuckivanje, nejasan i pogrešan izgovor, ravna intonacija. asocijacija reči (sličnost forme ili smisla - sinonimija i homonimija):

 

Džak dobro uči: Đak dobro uči.

To je lisica.

Zver?

Lukav čovek?.

Odevni predmet?

Policijsko sredstvo?

 

Poruka Dolazi Petar može da stigne do slušaoca u obliku Dolazi vetar. Javlja se još jedna pojava u komunikacionom kanalu: prenose se mimo volje pošiljaoca neki signali - kvalitet glasa signalizuje prehlađenost, umor, starost, pol, emotivno stanje.

 

Primalac poruke ili adresat (a to je sagovornik, slušalac, gledalac, čitalac) nalazi se na kraju komunikacionog kanala i kada poruka stigne do njega, odvija se trostruki proces: prijem (recepcija); "otvaranje", dekodiranje (dešifrovanje) poruke; razumevanje (interpretacija) poruke. Proces dekodiranja jeste pretvaranje komunikativnog znaka u pojam, odnosno izvlačenje informacije iz poruke što nije ništa drugo nego saznavanje poruke. U našem primeru vazdušni talasi su nadražili živčani sistem slušaoca, u njegovoj svesti se stvara "slika" (pojam) Petra. Govornik i slušalac su se sporazumeli ako je sadržaj poslate i primljene poruke istovetan. Ako u toku prenosa dođe do šuma u komunikacionom kanalu, do slušaoca može stići poruka "Dolazi vetar" što izaziva nesporazum jer primljenu poruku slušalac prihvata (razume) kao logičnu. Ako je poruka u obliku "Dolazi moj brat Petar", onda primalac na osnovu konteksta prevladava šum i poruku prima (interpretira) u formi u kojoj je poslata jer "Dolazi moj brat vetar" je neverovatan i nelogičan iskaz.

 

Tako se enkodiranjem i dekodiranjem zatvara komunikacioni krug i ostvaruje proces sporazumevanja. Komunikacija je ostvarena ako je primljena informacija istovetna sa poslatom informacijom i nije oštećena šumovima u komunikacionom kanalu.

 

Danas je komunikacija dostigla visok stepen razvitka kako u količini i kvalitetu novih informacija tako i u brojnosti sredstava komunikacije. To su najpre sredstva masovnih komunikacija (štampa, radio, televizija, internet), potom umetnost (književnost, slikarstvo, muzika, pozorište, film), naučna literatura, matematičke brojke i cifre, simboli.

 

Komunikacioni proces

 

Pošiljalac

 

1. Ideja, poruka

2. Kodiranje (slaganje u formu, šifrovanje)

3. Prenos (transmisija)

 

Primalac

 

3. Razumevanje (intterpretacija)

2. Dekodiranje (dešifrovanje)

1. Prijem (recepcija)

 

Jezik, kultura, društvo

 

Jezik je u biću pojedinca ali i ljudske zajednice kojoj taj pojedinac pripada, nacije. Svaka nacija ima svoj jezik: Mađari mađarski, Srbi srpski, Slovaci slovački, Francuzi francuski, Japanci japanski. Ali i više nacija može da se služi istim jezikom: nemački govore Nemci, Austrijanci, deo Švajcaraca; engleski govore Englezi, Amerikanci, Kanađani, Australijanci, Novozelanđani, Južnoafrikanci. Jedna nacija govori više jezika: Švajcarci-nemački, francuski, italijanski, čomiš; Belgijanci - francuski i flamanski; Kanađani - engleski i francuski. Bliskosti i sličnosti ljudskih zajednica u mentalitetu i jeziku proizvod su geografskih, klimatskih i istorijskih okolnosti.

 

Društvo (društvena zajednica) stvorilo je jezik iz nužne potrebe da omogući sporazumevanje u zajednici i time poboljša uzajamno razumevanje članova zajednice, dogovaranje, organizaciju života, funkcionisanje zajednice, poboljšanje uslova života, materijalni i duhovni razvoj. Jezik (i kasnije pismo) uslov su i sredstvo razvoja civilizacije čovečanstva i svakog pojedinačnog naroda. Sve ono što je živelo (trajalo) u usmenoj tradiciji pojavom pisma beleži se i sistematizuje kao nacionalno blago, ogledalo duha i duše naroda, svedočanstvo njegove istorije.

 

Svojim materijalnim i duhovnim razvitkom društvo pospešuje razvitak jezika: obogaćuje se leksika, usavršava sintaksa. Na višem stupnju društvenog razvitka jezik postaje predmet proučavanja i istraživanja, normiranja i standardizacije; stvara se književni jezik kao zvanični jezik škole, administracije, kulture, nauke i književnosti. Stepen materijalnog i duhovnog razvoja jednog naroda ogleda se u jeziku.

 

Razvitak društva pokreće kulturne dodire među narodima i međusobne kulturne i jezičke uticaje. Razvijaju se književnost, umetnost, nauka; bogati se leksički fond jezika nužnim pozajmicama iz drugih jezika ali i novim rečima koje imenuju nove predmete, pojave, odnose i procese. Školske, kulturne i naučne potrebe nameću svest o neophodnosti učenja i znanja nekih od svetskih jezika.

loading...
1 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Jezik - Opšti pojmovi

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u