James Joyce - Uliks lektira

James Joyce - Uliks

James Joyce - Uliks

Džejms Džojs - Uliks

 

Vrsta djela - modernistički i povijesni roman

Mjesto radnje - Dublin

Vrijeme radnje - četvrtak, 16. lipnja 1904. godina

 

Tema - Prikaz lutanja gospodina Blooma Dublinom. Tijekom njegove neposredne, ali i izravne interakcije s drugim stanovnicima grada dobivamo sliku tog društva. Prikazan je i njegov odnos sa suprugom Molly i naposljetku ostvarenje pomalo očinskog odnosa sa Stephenom Dedalusom.

 

Ideja - prikaz kritike suvremenog ispraznog društva te odnos roditelja i djeteta.

 

Kad je prvi put objavljen, 1922. Uliks je već bio čuven. Pošto je zabranjen u SAD i Velikoj Britaniji, preostalo mu je da ga objavi jedna knjižara u Parizu, u vlasništvu američke egzilantkinje Silvije Bič. Džordž Slokom, jedan od prvih prikazivača, rekao je da je "ogromna kao telefonski imenik ili porodična Biblija, sa književnim i društvenim odlikama obe knjige". Ova sarkastična tvrdnja dotiče važan vid Uliksa, tenziju između njegovog realizma i simbolike. S jedne strane, postoji gledište, koje je prvi zagovarao Ezra Paund, da je Uliks delo hiperboličnog realizma: suzdržana satira života srednje klase.

 

Drugim rečima, telefonski imenik svakodnevnog života. S druge strane je tvrdnja T. S. Eliota da ta knjiga nije realistična, već iznova otkriveno blago duboko simboličkog značenja: Biblija savremenog doba, takoreći. Joyce u Uliksu pokušava da stvori svojevrsnu enciklopediju svekolikog ljudskog iskustva: kroz priču o nekoliko ljudi u Dablinu, jednog dana 1904. pokušava da dočara celokupnost ljudskog iskustva, stoga se realizam i simbolizam ove knjige mogu shvatiti kao dve strane istog novčića.

 

Roman Uliks je podijeljen na tri dijela i ima osamnaest poglavlja. Osnovna radnja je jednostavna, a odvija se 16. lipnja 1904. godine gdje se prati Stephen Dedalus kao jedan od glavnih junaka. Takva radnja obuhvaća svakodnevne djelatnosti glavnih likova te kao takva služi kao podloga za narativnu kompoziciju. U romanu se koristi nekoliko pripovjednih tehnika od kojih se najviše izdvaja struja svijesti koja se ističe u zadnjem poglavlju. Autor je poglavlje zamislio kao drugačiju stilsku i narativnu izvedbu. Naslov predstavlja englesku varijantu već poznatog imena iz nekog drugog djela čuvenog Homerovog junaka, koji se nakon deset godina vraća kući. U isto vrijeme za njim u potragu kreće sin Telemah dok žena Penelopa zavarava prosce u nadi da će se Odisej prije toga vratiti.

 

Ulogu Telemaha u romanu je predstavio Stephen Dedalus, Molly je bila nasjličnija Penelopi, a Bloom je bio Odisej. Za razliku od Telemaha Stephen nije bio u potrazi za ocem, a Bloom nije pokazovao odlike junaka kao što je to činio Odisej više puta kao ni što Molly nije bila plemenita i vjerna kao Penelope. Roman predstavlja lutanje ljudi u gradu, a u kojem se Dublin u puno toga razlikuje od pravog Dublina u vremenu kakav je bio prije ili u vrijeme kada je roman objavljen. Zbog toga neki Uliks svrstavaju u povijesni roman, dok ostali zbog prikaza ljudi u gradu smatraju kako spomenuto djelo ima više poveznica s modernističkim romanom.

 

Nakon prvotnog izdanja Uliks se počeo javljati u nastavcima, o odlomci su imali naziv prema Homerovom epu. U prvom poglavlju Stephen razgovara s Mulliganom i priprema se za dan. Ovo poglavlje nosi naziv Telemah. U drugom se spominje upravitelj škole Daisy, a nosi naziv Nestor. Treće poglavlje ili Protej je ono u kojem završava Telemahija, a tu se misli na sve epizode posvećene jednom od likova, Stephenu.

 

Uz nekoliko poveznica iz Odiseje, u romanu važnu ulogu ima i nekoliko drugih karakteristika. Jedan je povezan uz povijest Irske, a ostali uz slavnog autora Shakespearea i jednog od njegovih najpoznatijih djela, Hamleta. Joyce unutar djela kombinira brojne žanrove poput filozofskih teza, novinskih članaka do struktura preuzetih iz ljubavnih romana. Jedna od osnovnih značajki romana je premještanje događaja iz jedne svijesti u drugu. Prisutan je izostanak zapleta kao i napetosti.

 

Kratak sadržaj - Radnja romana se odvija jednog četvrtka 16. lipnja 1904. godine, a oslanja se jednim dijelom na "Portret umjetnika u mladosti" zbog čega se Uliks smatra njegovim nastavkom. Osam je sati ujutro, dan je počeo i Stephen Dedalus, Irac od dvadeset i dvije godine koji je odbacio sve nazore katoličke vjere, priprema se za dan koji ga čeka. Stephen živi u stanu na deset kilometara udaljenosti od središta grada. Živi sa cimerom Buckom Mulliganom s kojim razgovara nakon što se probudio. Već su prošla dva sata kako se Stephen probudio, sada je već deset, a on se nalazi u privatnoj školi u Dalkeyju za dječake gdje radi kao profesor povijesti. Upravo prima plaću i razgovara s upraviteljem škole koji ga moli da preda članak u novinsku redakciju na temu bolesti stoke. Uslijedila je šetnja od sat vremena obalom, a u isto vrijeme počinje i radni dan Leopolda Blooma, akvizitera oglasa od trideset i osam godina.

 

Leopold Bloom je Židov porijeklom iz Mađarske, a dok radi jutarnje poslove, njegova žena i amaterska pjevačica Molly leži u krevetu i pjevuši razne napjeve. Bloom prvo odlazi u poštu te u drogeriju i ljekarnu. Kada je obavio sve potrebne poslove krenuo je na pogreb gdje je zatekao Stephenovog oca, Simona Dedalusa, udovca koji je ostao sam s puno djece. Poslije sprovoda odlazi u novinsku redakciju kako bi izmijenio nekoliko detalja u reklami koja je već trebala biti objavljena. U isto vrijeme u redakciju je došao i Stephen Dedalus koji je trebao predati članak od Daisyja. Bloom odlazi u knjižnicu kako bi precrtao detalje za oglas koji je trebao biti objavljen. U knjižnici je oko četrnaest sati bio i Dedalus, gdje je iznosio zanimljivu ideju. Po njemu je Shakespeare kroz Hamletova oca zapravo prikazao sebe.

 

Bloom prolazi kroz dvoranu i pozdravlja sve prisutne, a Mulligan upozorava prijatelja na Bloomov čudan pogled upućen Stephenu Dedalusu. Nakon knjižnice Bloom prolazi kroz Dublin te prvo navraća u gostionicu kod Kiernana, a nakon toga prema morskoj obali gdje uživa promatrajući Gerty MacDowell. U isto vrijeme njegova se žena druži s ljubavnikom. Već je deset sati navačer i Bloom se nalazi u u rodilištu kako bi se raspitao za o poznanici koja se još nije porodila, iako su već prošla tri dana.

 

Liječnik koji je tada bio u bolnici poziva ga na druženje sa studentima koji su zajedno pili. Sve ih je častio Stephen Dedalus jer je upravo dobio plaću. Poslije odlaze kod Belle Cohen u bordel odakle je Stephen pobjegao nakon što je razbio svjetiljku. Bloom mu je pomogao da se digne nakon što ga je pronašao onesviještenog na ulici. Obojica kreću prema svratištu za kočije, a nakon dužeg razgovora Bloom poziva Stephena da dođe k njemu. Kada su popili kakao i pomokrili se ispred kuće Stephen je otišao. U posljednjem poglavlju autor se bavi Bloomovom ženom Molly.

 

Likovi - Stephen Dedalus, Leopold Bloom, Buck Mulligan, Molly

 

Stephen Dedalus je mladi Irac, ima dvadeset i dvije godine i radi u privatnoj školi za dječake kao profesor povijesti. Jednog dana je odlučio odbaciti sve okove koje mu je nametala katolička vjera. On je čovjek koji živi opušteno i svaki dan nastoji iskoristiti koliko može da od njega dobije maksimum. Ne propušta dobru zabavu ni druženje s prijateljima, a pošalice s podstanarom Mulliagnom su mu dio svakodnevnice.

 

Prezime Stivena Dedalusa je ime mitskog graditelja lavirinta u Knososu, kraljevskoj prestonici drevnog Krita, i tvorca drugih čuvenih izuma, poput krila za sebe i sina mu, Ikara. Stiven Dedalus, star dvadeset dve godine, mladi je dablinski nastavnik, student i pesnik, koji je u svojim školskim danima bio podvrgnut disciplini jezuitskog obrazovanja i sada je žestoko protiv toga, ali, u suštini, ostaje metafizička priroda. On je mladi čovek, u priličnoj meri sklon teoretisanju, dogmata čak i kada je pijan, slobodni mislilac zatvoren u samoga sebe, briljantni tvorac iznenadnih aforističkih izreka, fizički krhak i neokupan, poput sveca, (poslednji put se okupao u oktobru a sada je juni), gorak i loman momak. Nikada do kraja i potpuno jasno vizuelno predstavljen čitaocu, on je pre projekcija autorovog uma nego blisko novo biće stvoreno umetničkom imaginacijom. Kritičari su često skloni da identifikuju Stivena sa mladim Džojsom, ali to nikada nije u celosti baš tako.

 

Leopold Bloom ima nekoliko poveznica s glavnim junakom Homerove Odiseje, a iako nije junak kao on, on je u isto vrijeme više toga. Odisej nije samo muž, otac i sin, on je ujedno vojnik, ljubavnik, žrtva, junak ali i obiteljski čovjek. Odisej je lik koji se može povezati s likom iz modernog života kao što je Leopold Bloom, samo u modernijoj i drugačijoj izvedbi.

 

Na prvi pogled, Leopold Blum možda deluje kao neočekivani lik. Radi kao prodavac oglasa za novine. Ipak, njegova privlačnost je u njegovoj običnosti. Blum je podvrgnut najdetaljnijem nadzoru kom je ikad izložen neki fiktivni lik. Između ostalog, vidimo ga kako vrši nuždu, prdi, masturbira, urinira, ali, iznad svega, vidimo kako razmišlja. Blum ima izvanrednu sposobnost uživljavanja. Čim ga prvi put ugledamo kako sprema doručak, on pokušava da zamisli kako ga njegova mačka vidi. Najpre pomišlja da joj zasigurno izgleda kao kakav div, a zatim se ispravlja, shvativši da mačka može da ga preskoči. Taj nivo uživljavanja i skromnosti u oštrom je kontrastu sa Stivenovim sumornim solipsizmom. Posle 700 stranica Blum nam izgleda kao neki stari prijatelj koga volimo zbog njegovih ćefova i mana, a ne uprkos njima.

 

Molly je žena od Leopolda Dedalusa i dok on odlazi svaki jutro kako bi odradio svoje poslove, ona ostaje spavati i uživati u krevetu jer radi kao amaterska pjevačica napjeva. Poput svog muža koji uživa promatrajući mlađe djevojke, ni ona nije drugačija jer dok Leopolda nema kod kuće Molly uživa s ljubavnikom.

 

Moli, Marion Blum, Blumova žena, Irkinja je po očevoj liniji i španska Jevrejka po majčinoj. Ona je koncertna pevačica. Ako je Stiven prefinjena duša a Leopold osrednje prefinjen, Moli Blum je definitivno prosta, čak veoma vulgarna. Moli Blum, uprkos svojoj banalnosti, uprkos konvencionalnosti svojih ideja, uprkos svoje vulgarnosti, sposobna je za bogate emocionalne reakcije na sve te površne životne sitnice, što ćemo i videti u poslednjem delu njenog izuzetnog monologa kojim se knjiga, inače, završava.

 

James Joyce - Uliks - verzija 2

__________________________________

 

James Joyce se smatra važnom osobom iz perioda europskog modernizma. Rođen je 2. veljače 1882. godine kao najstarije dijete u obitelji srednjeg sloja i katoličkih nazora. Nakon njegovog rođenja cijela obitelj se preselila u centar grada. Njegovi roditelji Mary i John Joyce su imali četrnaestero djece.

 

James je imao najbolju naobrazbu jer su tako odlučili roditelji. Godine 1888. krenuo je na Clongowes Wood, isusovački koledž, ali kako je obitelj ubrzo nakon upisa počela imati financijsle probleme, James se morao ispisati u lipnju 1891. godine. Uspio je 1898. godine završiti koledž Belvedere i krenuti studirati na Sveučilišnom koledžu. Najviše ga je zanimala književnost. Godine 1900. je objavio članak Kad se mi mrtvi probudimo na temu Henrika Ibsena u časopisu Fortnightly Review.

 

Nakon 1902. godine i završenog studija otišao je prema Parizu kako bi upisao medicinu, ali zbog bolesti majke nije se dugo zadržao. Umrla je 1903. godine. Već iduće godine je upoznao Noru Barnacle s kojom se počeo zabavljati. Taj datum je Jamesu bio važan jer ga je uvrstio kao dan kada se odvija radnja u romanu Uliks. Vezu su ozakonili 1931. godine i to samo godinu dana prije nego što su dobili unuka. Iz Dublina su otišli u Pulu gdje se James zaposlio unutar Berlitzove škole kao profesor engleskog jezika i radio do ožujka 1905. godine.

 

U natpisima koje je ostavio stoji kako je Istra dosadno mjesto naseljeno neukim slavenskim stanovništvom. Poslije Pule isti je posao nastavio raditi u Trstu, a upravo će mu se u Trstu roditi kćer Lucia i sin Giorgio. Neko vrijeme je proveo u Rimu podučavajući engleski i radeći u banci.

 

Kako je smatrao da mu boravak kao britanskom državljaninu u Trstu za vrijeme Prvog svjetskog rata neće biti siguran, odlučio je 1915. godine preseliti u Zürich.

 

Smatra se kako je vrijeme koje proveo u Trstu za Jamesa bilo najplodnije i da su upravo tada nastala mnoga njegova djela. Godine 1907. objavio je Komorna glazba (zbirka poezije), godine 1914. Dublinci (novela), godine 1916. Izgnanici (drama), započeo je rad na Uliksu, a rukopis pod nazivom Stephen hero, oblikovao je kasnije u roman Portret umjetnika u mladosti, koji je prvo izlazio u nastavcima u sklopu časopisa Egoist da bi 1916. godine bio objavljen kao knjiga.

 

Godine 1918. avangardni časopis iz Amerike "The Little Review" počeo je s objavljivanjem prvih nastavaka, ali zbog sudske zabrane uzrokovane opscenim tekstom, časopis je morao prekinuti s objavljivanjem poznatog djela. Kada se James 1920. godine preselio u Pariz, upoznao je Sylviu Beach, vlasnicu knjižare koja je odobrila izdavanje Uliksa. Ubrzo nakon toga je počelo objavljivanje pojedinih nastavaka djela Work in Progress koji će 1939. godine biti objavljen pod imenom Bdijenje Finnegana. Godine 1934. izlazi američki primjer Uliksa. Budući da je bilo očito kako je rat na pomolu, James je preselio u Zürich, a gdje je 13. siječnja 1941. godine umro.

 

James Joyce - Portret umjetnika u mladosti

loading...
2 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad James Joyce - Uliks

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u