Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - esej lektira

Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - esej

Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - interpretativni esej

 

Djelo Smrt Smail-age Čengića izdano je godine 1846. u almanahu Iskra, šest godina nakon smrti Smail-age. Mažuranić, inspiriran stvarnim događajem koristi jedino smrt Smail-age kao poveznicu djela i stvarnog života dok sve ostalo romantičarski oblikuje.

 

Ulomak koji se obrađuje je dio prvog pjevanja - Agovanje, u kojem se opisuje pokolj Brđana (Crnogoraca) rukom nemilosrdnog generala turske vojske Smail-age Čengića, te sukob age i starca Duraka.

 

Antitezom u prvom stihu ulomka jasno se vidi nadmoć i silina Smail-age u usporedbi s jadnim i bijednim Crnogorcima:

 

Ljutit aga mrko gleda

Gdje se silom divit mora

Silan arslan- gorskom mišu.

 

Gdje Mažuranić naziva Crnogorce "gorskim miševima" Ironično je to što on sije strah i trepet oko sebe (Što bez straha svi su pred njim pali.), a istovremeno se i sam boji za svoj život:

 

Zazebe ga na dnu srca.

Od straha li jer se sam boji?

 

Svoj strah prikriva okrutnošću. Metafore "Gvozden stupac, kamen tvrdi" dočaravaju njegovu bezosjećajnost koje se spominje više puta:

 

Posmica ih, srca ne iskali

Turčin tuge za kristove neima.

 

Ilustracija Joze Kljakovića prikazuje Smail-agu upravo onako kako ga Mažuranić opisuje - krepki stas, mrki pogled, dok brkovi koji simboliziraju muškost dodatno pojačavaju njegovu okrutnost. Posebnu važnost na ilustraciji se daje i samoj tradicionalnoj turskoj odjeći (dimije). Prikazan je kao velik, mrki i neumoljiv čovjek što je u suprotnosti s onim kako se on zapravo u sebi osjeća. Izgleda kao čovjek koji se ničega ne boji, a zapravo je jedna obična kukavica koji svoju nesigurnost iskaljuje na zarobljenicima. Daleko od "silnog arslana" (lava) s kojim ga Mažuranić uspoređuje. Svojim bešćutnim djelima Smail-aga je "oličenje apsolutnog zla". Čak je ostao hladan na molbe Novice, sina Turčina Duraka kojeg je Smail-aga dao ubiti jer mu je savjetovao da pusti Crnogorce; 

 

Aman, aman! starac pišti,

Novica sin mu zaman.

 

Ta sva ubojstva mu daju privid moći i snage. Sam čin ubijanja čin je "apsolutnog zla", pogotovo ubijanja nedužnih ljudi zbog zastrašivanja i liječenja vlastitih kompleksa. Ne želim vjerovati u postajanje "apsolutnog zla" jer znam da svaki čovjek u sebi sadrži barem malo dobrote, koliko god zlih stvari tokom života počinio. Ne kažem da se takvima treba oprostiti, ljudi se ne rađaju zli, oni postaju takvi tokom života, ali isto tako mogu i naći bolji put. Razna obilježja djela ukazuju na razdoblje romantizma u kojem je djelo nastalo. Naglasak je na buđenju nacionalne svijesti i povezanosti naroda. Tema je povijesna sa romantičarski oblikovanim likovima i radnjom.

 

Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - Agovanje

 

Sluge zove Smail-aga,
Usred Stolca kule svoje,
A u zemlji hercegovoj:
"Ajte amo, sluge moje,
Brđane mi izvedite,
Štono sam ih zarobio robljem
Na Morači vodi hladnoj.
Još Duraka starca k tome,
Što me hrđa svjetovaše
Da ih pustim domu svome,
Jer su, reče, vlašad ljuta;
Oni će mi odmazditi
Mojom glavom vlaške glave:
Ko da strepi mrki vuče
S planinskoga gladna miša."

 

Hitre sluge poslušaše,
Izvedoše tamničare.
Na noguh im teške negve,
A na rukuh lisičine.
Kad ih vidje silan aga,
On namaknu gojne vole
I dželate ljute rise,
Ter ih turskijem darivao darom:
Svakom momku ostar kolac daje,
Kome kolac, kome li konopac,
Kome britku palu namjenjuje.

 

"Ajte, krsti, dijeliti dare,
Štono sam vi Turčin pripravio,
Vam i vašijem Brdam kamenijem;
Vi bo kako, sva će Brda tako."

 

Turčin reče, al mrijeti
Za Hristovu vjeru svetu
Teško nije, tko se za nju bije.

 

Krcnu kolac nekoliko puta,
Zviznu pala nekoliko puta,
Zadrhtaše ta vješala tanka,
Al ne pisnu Crnogorčad mlada,
Niti pisnu, niti zubi škrinu.
Proz poljanu mrka krvca teknu,
Niti pisnu, niti zubi škrinu.
Poljana se napuni tjelesa,
Niti pisnu, niti zubi škrinu.
Već tko zovnu Boga velikoga,
Tko lijepo ime Isusovo,
Ter se lasno rastadoše s suncem
Zatočnici mrijet naviknuti.

 

Rijekom krvca poljem teče;
Turad bulji skrstiv ruke.
Tko je mlađi, rado gleda
Na lipovu krstu muke;
A tko starij', muke iste
Sam na sebi s vlaške ruke
Već unaprijed od stra ćuti.

 

Ljutit aga mrko gleda
Gdje se silom divit mora
Silan arslan gorskom mišu.

                                                                     

Tko si junak, osvetit se ne mo'š
Na junaku dotle dok ne preda.
Smaknu Ture toliko junaka,
Posmica ih, srca ne iskali,
Što bez straha svi su pred njim pali.

 

Boj se onoga tko je viko
Bez golema mrijet jada.

 

Videć aga krepost taku
Zazebe ga na dnu srca
Ko ledenijem ratom leden
Šiljak dušu da mu dirnu.

 

Od tuge li za junaci,
Što ih silan zaman strati?
Turčin tuge za krstove neima.
Od straha li, jer se glavi boji?
Silan aga to sam sebi taji.
Zar ne vidiš kako radi
Hrabar junak uspreć zimu,
Što mu s one piknje male
Po svem tijelu mrazne valja vale?

 

Gledaj glavu, put nebesa
Gdje se oholo hrabra diže;
Gledaj čelo jasno i oko
Kako bistro pod njim sijeva;
Gledaj krepki stas, gdje svoju
Znajuć snagu ravno stoji;
Pak mi kaži, ima l' koja
Tudijer straha i najmanja sjena?

 

A pak slušaj kako junak zbori
I strašljivce kako ostro kori:
"Vaj, Durače, starče stari,
Kuda 'š sade, kamo li ćeš?
Sad gdje smakoh gorske miše?
Il u goru? Brđani su tamo;
Il u ravno? na ravno će sići;
Il ćeš živjet da izgubiš glavu?
Najbolje je bježat pod oblake.
Mišad grize, ali po tlih gmiže;
Sam sur oro pod nebo se diže.
Penjite ga na vješala tanka,
Neka znade što mu strah valjade.
A Turčina, ako još imade
Gdjegod koga ter se vlaha boji,
Popet ću ga nebu pod oblake,
Tu nek plijen vranom vranu stoji."

 

Mukom muče ropske sluge,
Mukom muče, plijen svoj grabe.
"Aman, aman!" starac pišti,
I Novica sin mu zaman
"Aman, aman!" suzan vrišti.

 

Stoji aga gorsko zvijere,
Gvozden stupac, kamen tvrdi.
Dokle dahnu, rukom mahnu,
Starac Durak skoro izdahnu.
"Medet, medet!..." Dželat ljuti
Već mu i grlo dotle sputi.
Durak huknu, sve zamuknu.

                                                            

__________________________________

 

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. avgust 1814. - Zagreb, 4. avgust 1890.), hrvatski pesnik, jezikoslovac i političar.najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskog narodnog preporaoada (pesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potiče iz imućne građansko-težačke, poljoprivredno-vinogradarske familije u Novom Vinodolskom.

 

U "Danici" je, od samog početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pesnika. Ivan Mažuranić se ozbiljno spremao za svoje veliko delo. Od prvih stihova (Vinodolski dolče, da si zdravo!) koje piše 16 - godišnji đak riječke gimnazije kao pozdrav svome zavičaju, do dopune Gundulićeva Osmana (1844), dug je i strm put. Kao jezikoslovac, ostvario je prvi moderan hrvatski rečnik: zajedno s Josipom Užarevićem, sastavio je delo od 40.000 reči u kom je, osim apsorpcije starijeg nazivlja iz rečnika Mikalje i Stullija, skovao hrvatsko pojmovlje za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Njegov pesnički ugled bio je u to doba već tako neosporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV i XV pevanje Gundulićeva velikog epa.

 

Uspeh je i u javnosti bio toliki da ga je, karlovačkog advokata, šurak Dimitrija Demetera, brat njegove supruge Aleksandre, nagovorio da za almanah "Iskra" napiše nešto novo. To novo bio je spev Smrt Smail - age Čengića, koji nije samo ispunio sve nade nego i nadmašio sva očekivanja. Kačić i Gundulić: to su temelji na kojima je podignuta zgrada Mažuranićeva epa. Ako je pošao od Kačića, tek preko Gundulića dosegao je vlastiti izraz.

 

Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića

Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - epski spev

loading...
7 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Ivan Mažuranić - Smrt Smail - age Čengića - esej

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u