Harriet Beecher Stowe - Čiča Tomina koliba

Prema sećanjima jednog crnačkog roba Harijeta Bičer Stou piše roman Čiča Tomina koliba koji je zbog svoje tematike poprimio istorijske razmere, nateravši mnoge savremenike da razmišljaju o težini i besmislu crnačkog ropstva. Gospodin Shelby biva primoran da proda svog odanog crnca Čiča Tomu i tada počinje zaplet koji se završava Tominom smrću. U ovoj priči saznaćete kako su živeli američki robovi, kako su se borili za sebe i svoju decu, ali i različite ćudi robovlasnika, od velikodušnosti do svireposti.

Vrijeme i mjesto radnjeovog romana je u SAD u 18 - 19. stoljeće. Likovi koji sudjeluju u ovom romanu su čiča Tomo, Eliza, gospodin i gospodja Shelby, gospodin Haley, Tom Loker, Eva, Augustin St. Clare, gospođica Ofelia, Cassy, Emelina, gospodin Legree...

Kratka fabula - Za vrijeme ropstva u SAD - u, teško je bilo naći dobrog gospodara. Tu sreću su imali robovi gospodina i gospođe Shelby. Međutim, kako su bili u dugovima, morali su neke prodati. Došao je trgovac robljem i kupio Toma i dječaka Harry - a. U noći, majka dječaka Harry - a, Eliza, pobjegla je sa svojim sinom. Počela je velika potraga za njima. U međuvremenu, Tomo je prodan jednoj dobroj obitelji. Tu je bio sretan. Ali, nažalost, njegov gospodar je ubrzo umro, pa je Tomo prodan na trznici robljem nekom okrutnom gospodaru. Tomo je morao raditi na plantažama. Tu je od silnog bičevanja podlegao ranama. Eliza je sa svojim sinom i mužem sretno stigla u Kanadu, pa potom u Afriku.

Tema ove tužne i tragične priče je ta kako je crncima u vrijeme ropstva bilo teško, kako im je bilo teško i mukotrpno živjeti, kako su odvajani od svojih obitelji...

Opis likova

Likovi romana temeljeni su na onima iz stvarnoga života. Glavni lik romana - crnački rob, Uncle Tom nikad nije okusio slobodu, umro je kao rob na plantaži svoga vlasnika Simona Legreeja. Josiah Henson, crnački rob, zapisao je svoja sjećanja nakon što je pobjegao na slobodu, a ona su poslužila mladoj Herriet Beecher Stowe za roman Čiča Tomina koliba.

Gospodin Haley - Bio je to onizak, krupan čovjek, grubih, običnih crta lica, razmetljiva preuzetna ponašanja, karakteristična za obična čovjeka koji laktima sebi krči put u život. Bio je vrlo upadljivo odjeven, odjeća mu je bila neukusna šarena, oko vrata je stavio modri rubac, obilno posut žutim pjegama, savijen u lepršavi užao, sve u skladu s čitavom njegovom pojavom. Svoje velike i grube ruke načičkao je prstenjem; ukrasio se i teškim zlatnim lancem za uru, objesivši na nj citavu hrpu golemih raznobojnih pečatnjaka, kojima je običavao u žaru razgovora s očiglednim zadovoljstvom poigravati se i zveckati.

Čiča Tomo - Uz taj stol je sjedio Čiča Tomo, najbolji radnik gospodina Shelbyja, kojega kao glavnog junaka naše pripovijesti moramo čitatelju točno opisati. Bio je to visok, plećat, snažan čovjek, sjajne crne boje, čiju je pravu afričku fizionomiju karakterizirao izraz ozbiljnosti i razboritosti, spojen s ljubaznošću i dobročudnošću. Cijela je njegova pojava odavala neku samosvjest i dostojanstvo, ali je u tome bilo i priproste skromnosti koja je ulijevala povjerenje.

Tetka Chloe - kuharica je ona uistinu i bila, dušom i tijelom u srži svojoj. Svako pile, svaki puran, svaka patka, uozbiljili bi se kad bi je vidjeli u dvorištu kako se priblizava, jer su očevidno osjecali da im se približava smrt. A istina jest da je ona neprestano mislila na prženje, pečenje i kuhanje, da je to moralo ulijevati strah u kosti svakom živom komadu peradi. Njezini kolači u svim svojim varijacijama, kao bazlamace, dvopeci, pržene zemičke i sve ostale vrste, kojih je toliko da ih ne možemo nabrojiti, bili su uzvišena tajna manje vještim sljedbenicima njezine umjetnosti. Debelo bi joj se tijelo treslo od smijeha i ponosa, kad bi pričala kako je koja od njezinih pomoćnih bezuspješno kušala dovinuti se njezinoj vještini.

Augustin St. Clare - bio je sin bogatog vlasnika plantaža iz Lousiane. Obitelj je potjecala iz Kanade. Od dva brata, koji su bili prilično jednake ćudi i karaktera, jedan se naselio na dobroj farmi u Vermontu, dok je drugi postao bogati vlasnik plantaža u Lousiani. Augustinova majka bila je Francuskinja iz hugenotske obitelji, koja se doselila u Lousianu u danima kad su ovdje bile osnovane prve naseobine. U djetinjstvu se isticao izvanrednom i osobitom osjetljivošću karaktera, koja je više podsjećala na žensku nježnost, nego na običajenu tvrdoću njegovog spola. Bio je vrlo nadaren.

Legree - Malo prije nego je počela prodaja, onizak, plećat i misićav čovjek u kariranoj kosulji, prilično razgaljenoj na prsima, i u hlačama koje su bile prilično prljave i pohabane, prokrči sebi laktima put kroz mnoštvo, kao čovjek koji ozbiljno misli na posao. Bio je to čovjek, premda onizak, goleme snage. Mora se priznati da njegova kao okrugla glava, njegove svijetlosive velike oči, sa čupavim žućkastim obrvama, i tvrdim, opora, od sunca opaljena kosa, nisu u pravi čas ni loše djelovali. Usta su mu bila velika i gruba, naduta od duhana, čiji bi sok izbacivao od vremena vrlo odlučno i snažno. Ruke su mu bile neobično velike, dlakave, od sunca opaljene, pjegave i vrlo zamazane, s dugačkim noktima koji su bili u vrlo losem stanju.

Cassy - Bila je to žena visoka i vitka s neobično njeznim rukama i nogama, odjevena u čistu i pristojnu haljinu. Po izgledu lica mogla je imati izmedju trideset i pet i četrdeset godina.

Zanimljivi izrazi
U razgovoru izmedju St. Clarea i Alfreda svidjele su mi se neke poslovice:
- Samo loži parni stroj, ne zatvori ventil i sjedni na nj, pa ćeš vidjeti kuda ćeš dospjeti!
- Kako je bilo u vrijeme Noe, tako će uvijek biti; jeli su, pili su, obrađivali su zemlju, gradili su i nisu znali ništa dok nije došla poplava i sve ih odnijela!
- Oni koji ne mogu vladati sami sobom, ne mogu vladati ni drugima.

Pouka ove knjige je ta da mi ne možemo kupiti nečiju dušu. Svi su ljudi isti, jednaki, svi imaju jednaka prava. Boja kože i vanjski izgled ne treba da nam bude cijena. Treba znati procjeniti čovjeka iznutra. Kao što je i Tomo rekao: - Moja duša nije vaša, Gospodaru! Vi je ne možete kupiti! Sve je drugo meni svejedno, posve svejedno, ne možete vi meni nauditi!

_________________________________

Harriet Elizabeth Stowe, rodjena Beecher, američka je književnica rođena 1811. a umrla 1896. godine. Pisala je dokumentarna djela, priče i romane iz života u Novoj Engleskoj te putopisne crtice i drugu prozu. Međutim, najpoznatija je po djelu Čiča Tomina koliba u kojem se snažno angažirala protiv ropstva u SAD.