Gustav Krklec - Telegrafske basne lektira

Gustav Krklec - Telegrafske basne

Gustav Krklec - Telegrafske basne

 

Telegrafske basne Gustava Krkleca djeca posebno vole jer su u stihu, vrlo kratke (4 stiha), rimuju se i, za razliku od tipičnih basni, ne žele samo kritizirati i dijeliti moralnu pouku i lekciju, već prije svega nasmijati malog čitatelja, a tek blago ismijati neke ljudske mane. Krlklečeve basne su vedre, duhovite pjesme koje je on pisao za svoju kćer kako bi je zabavio, a kasnije su izdane pod imenom Telegrafske basne. Zašto telegrafske? Zato što je telegraf uređaj za brzo prenošenje poruka na daljinju, tj. brzojavljanje, a poruke moraju biti kratke i jasne, baš kao što su i Krklečeve basne. Poruka ili pouka Krklečevih basni vidljiva je već u naslovu pa možemo reći da si je Krklec dao truda pri izboru naslova basni: Gorka sudbina, Loše iskustvo, Protekcija, Sumnjiva ljubv, Milo za drago...

 

Nadam se da će te svakako pročitati basne najpoznatijih basnopisaca, da će te uživati i poukama koje one poručuju još više učvrstiti stavove o dobrim i poželjnim ljudskim osobinama, a naučiti prepoznati koje su loše i nepoželjne i pokušati ih izbjegavati, tj. ne ponašati se tako.

 

MUDROLIJA

Kad lija liscu veli:

"O, moj mili, što si lijep!"

tad sigurno od njeg želi

da joj kupi novi – rep.

 

STARA ŠKOLA

Vaš sam sluga – šapće lisac lavu

i ponizno pred njim spušta glavu,

a kad zeca susretne kraj brazde,

viče: "Skidaj šešir ispred – gazde!"

 

LOŠE ISKUSTVO

Stari medvjed u košnicu gleda,

pa sve misli: bit će slatkog meda!

No ipak je propustio zgodu,

sjetivši se kako pčele – bodu...

 

VIŠI RAZLOZI

Zašto kradeš tuđe voće? –

pita majmun sina.

– Oprosti mi, dragi oče,

nemam – vitamina...

 

OPREKE

Zna pčelica [to je red:

Na put ide, kupi med.

Nju s postelje gleda trut

pa joj veli: - Sretan put!

 

SATELITSKA LASTAVICA

Jesen... telefonska žica,

a na žici – lastavica.

"Još si tu? Ta snijeg je blizu!"

A lasta će: "Čekam vizu!"

 

PROTEKCIJA

Rekle krave, pune bola:

"Cijelog dana mi smo pasle,

a za našeg lijenog vola

gazda vazda puni jasle!"

 

KOME ZVONI

Miševi su spleli tanke konce

pa svezali mačku o rep zvonce,

ali mačak razmrsio konce,

pa sad njima zvoni – smrtno zvonce.

 

MAJMUN I OGLEDALO

Reče majmun, našav ogledalo:

– Hajd, da i ja pogledam se malo!

Ču se potom njegov uzvik glasan:

– Tko bi reko da sam tako – krasan!

 

NA SMETLIŠTU

Gizdav pijeto ostrugama struže.

Pita vrapca: "Kako pjevam druže?"

"Divno pjevaš, velim ti po duši" –

reče vrabac – pa začepi uši...

 

RAKOVI KORACI

Sunčeva se začudila zraka,

ugledavši u potoku raka:

– "Ajme" – reče – "to su stvari vraške,

rak se naprijed pomiče – natraške..."

 

STRAŠNA SREĆA

Ribica se mala raku tužila:

– "Jadan mi je život rijeka pružila,

a pogledaj moju sestru stariju

ta je sretna: živi u akvariju..."

 

ŽABLJA SJETA

Kuka žabac: – "Rega – rega –

glup je život – sit sam svega",

al' čim spazi čapljin kljun

on u prvi strugne žbun.

 

KLEPETUŠE

Cijelog dana dvije rode

razgovore prazne vode.

A kad veče naglo padne,

tad kukaju što su – gladne.

 

GADE JOJ SE ŽABE

Jednog dana žena ždrala

sedam žaba progutala,

pa govorit ždralu stade:

Oh, što mi se žabe – gade!

 

ZEČJA ŠKOLA

O vuku sred šume neke

zečićima zbori zeka

al' ne znaju jadni zeke

u zasjedi vuk da čeka...

 

ZEČJA PAMET

Imam oklop – kornjača se hvali."

"A ja bodlje!" – jež će na to mali.

Zec će hrabri: "U mom selu drže

da je bolje, kad su noge – brže..."

 

ZAŠTO ŽURE

Zec spazio izdaleka

motoriste kako žure,

pa pomisli jadan zeka:

sigurno ih lovci jure.

 

KOKOŠJA PAMET

Čeprkala jedna koka žuta

i pronašla biser pokraj puta.

– Što ćeš s njime? – pijetao je pita.

– Prodat ću ga za tri zrna žita.

 

PAUN I ŠEVA

Raširio paun rep,

pa sve kriješti: "Baš sam lijep!"

A ševa će: "Lijep si, druže,

samo nemoj kriještat duže!"

 

SVRAKA I SOVA

Mudroj sovi reče svraka:

– "Ti si, sovo, dijete mraka!"

A sova će: "Ni dan svijetli

svračju pamet ne rasvijetli!"

 

MIRAN BUDI

Reče orlić starom orlu: – Tata,

jao, eno bombarderskih jata!

A oro će sinku: – Miran budi,

Tih se ptica plaše samo ljudi...

 

MEĐU NAPADAČIMA

Progutala veća riba malu,

a još veća progutala veću,

pa som reče: "Vrag odnio šalu

to gutanje ne donosi sreću!"

 

SOMIJADA

Tužio se stari som:

– "Tijesan mije, djeco, dom!"

Pa napustiv kuću staru

našo se na – žaru...

 

SUPROTNA GLEDIŠTA

Dijete ruke spram galeba pruži,

diveć mu se gdje nad morem kruži.

A ribica u dubine roni

znajuć da je proždrljivac goni...

 

BEZOBRAZNI VRABAC

Grakće gavran: – Kvar, kvar, kvar,

sto godina ja sam star!

A vrabac će: – Živ, živ, živ,

a tko ti je, starče, kriv?

 

NADMUDRENA LIJA

Lisica se obratila fazanu:

– Što si sjeo na visoku granu?

Njoj će fazan: – Moja kumo mila,

to je stoga, što ti nemaš krila!

 

MILO ZA DRAGO

Vuk se jedan smijao psetancu

što je danju vezano na lancu,

a psetance smijati se stade,

kad vuk noću u stupicu pade...

 

NESHVAĆENA POŽRTVOVNOST

Na seljaka crn se kudrov tuži:

– Ne znam što me zbog lijenosti ruži,

a ja, jadan, sve od sebe dajem –

cijele noći dok na mjesec lajem!

 

KOZA KO KOZA

Pitao sam jednu staru kozu

da li voli pjesmu ili prozu?

A koza se crnim papkom krsti:

"Ja ti volim ono, što se brsti!"

 

GORKA SUDBINA

Lav se tuži na svoj jad,

što ne može ostat mlad.

Jer kad jednom bude starac,

za rep će ga vući – jarac...

 

SUDBINA CAREVA

Tužio se stari lav:

– Zvijeri moje, nisam zdrav!

A na ove riječi lavlje

priredile zvijeri slavlje...

 

IZ CIRKCISA

U cirkusu reče muha lavu:

– "Ti ponizno, ropski spuštaš glavu,

a ja, care, mnogo više vrijedim –

krotitelju tvom na nosu sjedim..."

 

MAGAREĆA POSLA

Magarac se uputio vlasti.

Tuži zeca zbog uvrede časti:

– Slavni sude, zec mi ugled ruši

tvrdeć svud da imam – duge uši.

 

SMJELA USPOREDBA

Pita žaba žapca malog,

što joj zna o volu reći?

A žabac, će: – Kraj ostalog

vo je od nas – nešto veći...

 

ON SE NE SKITA

Što se skitaš? – grdi muža

gušterica sve to ljuće.

– Ogledaj se ti u puža;

on se stalno drži kuće.

 

POVRIJEĐENA VELIČINA

Nazva slona telefon:

– Halo, mali moj!

Odgovara ljutit slon:

– Pardon! Krivi spoj!

 

U ZOOLOŠKOM VRTU

Reče seka: "Draga mamo,

ti obrve farbaš samo,

a pogledaj: tetka zebra

nafarbala vrat i rebra."

 

MODERNA VREMENA

Jadao se mačak nasred krova,

mrka brka, zabrinute njuške:

– Ni na vrapce nema više lova

bez radara i atomske puške...

 

MODRA LAVICA

Kad lavica svoga lava

usred noći teške, kasne,

hoće brzo da uspava

tad mu čita moje – basne.

 

Zašto basne - Zato što su kraće (sažete) književne forme, dinamične, zato što su likovi najčešće životinje koje uvijek privlače dječju pažnju, one su dječji ljubimci pa kao likovi u basnama povećavaju interes djece za njih, jezik basne je jednostavan i razumljiv, a svaka basna nosi u sebi neku poruku (pouku) koja ima veliki odgojni potencijal.

 

Što je basna - Kratka priča pisana u prozi ili stihovima u kojoj su glavni likovi životinje. U basnama životinje imaju ljudske osobine, one predstavljaju različite karaktere i tipove ljudi. Učestali likovi prikazuju učestale osobine. Npr. lisica je mudra, lav je tiranin, vladar, zec je naivan, mrav je marljiv. Likovi u basnama također mogu biti i ljudi, biljke, stvari i pojave.

 

Pouka – Svaka basna ima pouku. Poukom pisac želi pokazati kako su neke ljudske osobine (kroz likove životinja) dobre i poželjne, a druge su nepoželjne. Često su loše osobine opisane podrugljivo, ismijavaju se. Najčešće su to lakomislenost, hvalisavost, glupost, sebičnost, zavidljivost, lakomost, lijenost itd.

 

Kada i kako je nastala basna - Točno vrijeme nastanka basne povijest književnosti još nije odredila. Zna se samo da potječe od pradavnih vremena (nekoliko stoljeća prije naše ere). Kako su čovjek i životinje oduvijek u nekoj vezi, ljudi su oduvijek voljeli proučavati životinje. Pećinski crteži naših davnih predaka odišu težnjom da se magijom utječe na sretan ishod lova, a životinja se izjednačava s božanstvom (bogovi u liku životinja postaju božanski zaštitnici plemena – totemi). Stoga je logično da je u brojnim legendama i mitovima glavna tema ta drevna veza između čovjeka i životinje. Maštovite priče o životinjama, koje su kasnije dobile ime basne, vode porijeklo od totemističkih priča. U kasnijem razvoju društva (robovlasnički i feudalni poredak) narod je u neravnopravnoj borbi s vlasti kao oružje iskoristio mudrost i lukavstvo pa je smišljao pripovijetke u kojima, putem doživljaja sa životinjama, podvrgava kritici predstavnike vladajuće klase tog vremena. Tako je dostojanstveni, ali i ograničeni lav predstavljao ohole vladare, lukava lisica građane i sve one ljude koji su se, da bi uspjeli u životu, morali služiti mudrošću i bogatstvom, a nespretni i lakomisleni vuk predstavlja tiranina kakvih je bilo uvijek i u svakom društvu. Životinje susrećemo u narodnim pričama svih naroda i svih vremena. Kako porijeklo basne seže u daleku prošlost, još nije utvrđeno je li joj pradomovina Grčka, Egipat ili Indija ili koja druga zemlja. Pretpostavlja se da se prvo pojavila na tlu Indije i Istočnog Mediterana, ali su punu ljepotu ovoj književnoj vrsti dali stari Grci preuzevši stare motive. Iz Grčke basna se širi u Rim i u europsku književnost.

 

Najpoznatiji basnopisci - Kao najstariji basnopisac spominje se Grk Ezop za kojeg se pretpostavlja da je živio u 6. st. pr. Krista. Njegove basne širile su se usmenom predajom i smatra se da su sačuvane u približno izvornom obliku. Pripisuje mu se autorstvo 426 basni, ali izvornim Ezopovim smatraju se: Lav i miš, Lisica i lav, Dva psa, Magarac, pijetao i lav, Konj i magarac i mnoge dr.

 

Najpoznatiji pisci basni uz Ezopa su: Francuz Jean de la Fontaine (1621 -1695), Njemac Gotthold phraim Lessing (1729 - 1781), Rus Ivan Andrejević Krilov (1786 - 1844) i Hrvati Ivana Brlić Mažuranić i Gustav Krklec.

________________________________

 

Gustav Krklec, hrvatski pjesnik, esejist i kritičar, podrijetlom je iz Maruševca, kraj Varaždina. Doduše, nije se tu rodio nego sasvim slučajno u Udbinji, predgrađu Karlovca 23. lipnja 1899, gdje mu je otac služio vojsku, a majka mu trudnica došla u posjet. Poslije pretežito živi i stvara u Zagrebu gdje je i umro 30. listopada 1977.

Stekao je ugled kao pjesnik za odrasle, posebice zbirkama Srebrna cesta i Darovi za Bezimenu, u kojima dojmljivo pjeva o različitim motivima, okrenut prirodi, životu i ljubavi. Poslije, u starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu objavljujući ih u časopisu "Radost", kojem je bio jedan od osnivača, a izdao je i više zbirki dječjih pjesama: Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Neke su od njih doživjele više izdanja. Među njegovim dječjim pjesmama posebno se ističu Telegrafske basne, jer je njima uveo jedan posve nov oblik u hrvatsku dječju poeziju. Premda ima i drugih duhovitih i zanimljivih pjesmica za djecu, "Telegrafske basne" ga najreprezentativnije i najčešće predstavljaju u različitim antologijama.

 

Nazvao ih je telegrafskim jer su tako kratke, kao da njima pjesnik "telegrafira" (brzojavlja) svoje doživljaje, pogled na svijet i društvene odnose. U većini njih je originalan i suvremen, a u manjem broju preuzima motive od Ezopa i drugih basnopisaca, preoblikujući ih u slike bliže dječjem načinu poimanja. To nisu samo basne u punom značenju te riječi, nego i prave male lirske pjesmice. Pjesnik je u njima priču sveo na najmanju mjeru, ali je zadržao dijalog, a njegovim posredstvom i dramsku napetost.

 

Dok je u staroj klasičnoj basni najuočljivija pouka, kod Krkleca je ili uopće nema ili je svedena samo na duhovitu aluziju. Umjesto nje najčešće susrećemo šaljivu poruku, osmijeh, ironiju prema ljudskim slabostima i nedostacima. Nosioci pojedinih ljudskih osobina kao i sudionici u zbivanju i sukobima su životinje: lav, lisica, majmun, koza, zec, svraka, sova, ribica, paun, ševa, pijetao, pčela, žaba i dr. Neke su nam poznate kao likovi iz starih basni, a neke tek Krklec uvodi u svoja ostvarenja.

 

Jednostavne, ritmične i melodiozne, lepršave i prpošne lako se pamte i s užitkom čitaju, predstavljajući kao što reče jedan kritičar – najživlji trenutak i najveći domet općenito Krklečeve poezije za djecu.

9 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Gustav Krklec - Telegrafske basne

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u