Gustav Krklec - Telegrafske basne lektira

Gustav Krklec - Telegrafske basne

Gustav Krklec - Telegrafske basne

 

Telegrafske basne Gustava Krkleca djeca posebno vole jer su u stihu, vrlo kratke (4 stiha), rimuju se i, za razliku od tipičnih basni, ne žele samo kritizirati i dijeliti moralnu pouku i lekciju, već prije svega nasmijati malog čitatelja, a tek blago ismijati neke ljudske mane. Krlklečeve basne su vedre, duhovite pjesme koje je on pisao za svoju kćer kako bi je zabavio, a kasnije su izdane pod imenom Telegrafske basne. Zašto telegrafske? Zato što je telegraf uređaj za brzo prenošenje poruka na daljinju, tj. brzojavljanje, a poruke moraju biti kratke i jasne, baš kao što su i Krklečeve basne. Poruka ili pouka Krklečevih basni vidljiva je već u naslovu pa možemo reći da si je Krklec dao truda pri izboru naslova basni: Gorka sudbina, Loše iskustvo, Protekcija, Sumnjiva ljubv, Milo za drago...

 

Nadam se da će te svakako pročitati basne najpoznatijih basnopisaca, da će te uživati i poukama koje one poručuju još više učvrstiti stavove o dobrim i poželjnim ljudskim osobinama, a naučiti prepoznati koje su loše i nepoželjne i pokušati ih izbjegavati, tj. ne ponašati se tako.

 

MUDROLIJA

Kad lija liscu veli:

"O, moj mili, što si lijep!"

tad sigurno od njeg želi

da joj kupi novi – rep.

 

STARA ŠKOLA

Vaš sam sluga – šapće lisac lavu

i ponizno pred njim spušta glavu,

a kad zeca susretne kraj brazde,

viče: "Skidaj šešir ispred – gazde!"

 

LOŠE ISKUSTVO

Stari medvjed u košnicu gleda,

pa sve misli: bit će slatkog meda!

No ipak je propustio zgodu,

sjetivši se kako pčele – bodu...

 

VIŠI RAZLOZI

Zašto kradeš tuđe voće? –

pita majmun sina.

– Oprosti mi, dragi oče,

nemam – vitamina...

 

OPREKE

Zna pčelica [to je red:

Na put ide, kupi med.

Nju s postelje gleda trut

pa joj veli: - Sretan put!

 

SATELITSKA LASTAVICA

Jesen... telefonska žica,

a na žici – lastavica.

"Još si tu? Ta snijeg je blizu!"

A lasta će: "Čekam vizu!"

 

PROTEKCIJA

Rekle krave, pune bola:

"Cijelog dana mi smo pasle,

a za našeg lijenog vola

gazda vazda puni jasle!"

 

KOME ZVONI

Miševi su spleli tanke konce

pa svezali mačku o rep zvonce,

ali mačak razmrsio konce,

pa sad njima zvoni – smrtno zvonce.

 

MAJMUN I OGLEDALO

Reče majmun, našav ogledalo:

– Hajd, da i ja pogledam se malo!

Ču se potom njegov uzvik glasan:

– Tko bi reko da sam tako – krasan!

 

NA SMETLIŠTU

Gizdav pijeto ostrugama struže.

Pita vrapca: "Kako pjevam druže?"

"Divno pjevaš, velim ti po duši" –

reče vrabac – pa začepi uši...

 

RAKOVI KORACI

Sunčeva se začudila zraka,

ugledavši u potoku raka:

– "Ajme" – reče – "to su stvari vraške,

rak se naprijed pomiče – natraške..."

 

STRAŠNA SREĆA

Ribica se mala raku tužila:

– "Jadan mi je život rijeka pružila,

a pogledaj moju sestru stariju

ta je sretna: živi u akvariju..."

 

ŽABLJA SJETA

Kuka žabac: – "Rega – rega –

glup je život – sit sam svega",

al' čim spazi čapljin kljun

on u prvi strugne žbun.

 

KLEPETUŠE

Cijelog dana dvije rode

razgovore prazne vode.

A kad veče naglo padne,

tad kukaju što su – gladne.

 

GADE JOJ SE ŽABE

Jednog dana žena ždrala

sedam žaba progutala,

pa govorit ždralu stade:

Oh, što mi se žabe – gade!

 

ZEČJA ŠKOLA

O vuku sred šume neke

zečićima zbori zeka

al' ne znaju jadni zeke

u zasjedi vuk da čeka...

 

ZEČJA PAMET

Imam oklop – kornjača se hvali."

"A ja bodlje!" – jež će na to mali.

Zec će hrabri: "U mom selu drže

da je bolje, kad su noge – brže..."

 

ZAŠTO ŽURE

Zec spazio izdaleka

motoriste kako žure,

pa pomisli jadan zeka:

sigurno ih lovci jure.

 

KOKOŠJA PAMET

Čeprkala jedna koka žuta

i pronašla biser pokraj puta.

– Što ćeš s njime? – pijetao je pita.

– Prodat ću ga za tri zrna žita.

 

PAUN I ŠEVA

Raširio paun rep,

pa sve kriješti: "Baš sam lijep!"

A ševa će: "Lijep si, druže,

samo nemoj kriještat duže!"

 

SVRAKA I SOVA

Mudroj sovi reče svraka:

– "Ti si, sovo, dijete mraka!"

A sova će: "Ni dan svijetli

svračju pamet ne rasvijetli!"

 

MIRAN BUDI

Reče orlić starom orlu: – Tata,

jao, eno bombarderskih jata!

A oro će sinku: – Miran budi,

Tih se ptica plaše samo ljudi...

 

MEĐU NAPADAČIMA

Progutala veća riba malu,

a još veća progutala veću,

pa som reče: "Vrag odnio šalu

to gutanje ne donosi sreću!"

 

SOMIJADA

Tužio se stari som:

– "Tijesan mije, djeco, dom!"

Pa napustiv kuću staru

našo se na – žaru...

 

SUPROTNA GLEDIŠTA

Dijete ruke spram galeba pruži,

diveć mu se gdje nad morem kruži.

A ribica u dubine roni

znajuć da je proždrljivac goni...

 

BEZOBRAZNI VRABAC

Grakće gavran: – Kvar, kvar, kvar,

sto godina ja sam star!

A vrabac će: – Živ, živ, živ,

a tko ti je, starče, kriv?

 

NADMUDRENA LIJA

Lisica se obratila fazanu:

– Što si sjeo na visoku granu?

Njoj će fazan: – Moja kumo mila,

to je stoga, što ti nemaš krila!

 

MILO ZA DRAGO

Vuk se jedan smijao psetancu

što je danju vezano na lancu,

a psetance smijati se stade,

kad vuk noću u stupicu pade...

 

NESHVAĆENA POŽRTVOVNOST

Na seljaka crn se kudrov tuži:

– Ne znam što me zbog lijenosti ruži,

a ja, jadan, sve od sebe dajem –

cijele noći dok na mjesec lajem!

 

KOZA KO KOZA

Pitao sam jednu staru kozu

da li voli pjesmu ili prozu?

A koza se crnim papkom krsti:

"Ja ti volim ono, što se brsti!"

 

GORKA SUDBINA

Lav se tuži na svoj jad,

što ne može ostat mlad.

Jer kad jednom bude starac,

za rep će ga vući – jarac...

 

SUDBINA CAREVA

Tužio se stari lav:

– Zvijeri moje, nisam zdrav!

A na ove riječi lavlje

priredile zvijeri slavlje...

 

IZ CIRKCISA

U cirkusu reče muha lavu:

– "Ti ponizno, ropski spuštaš glavu,

a ja, care, mnogo više vrijedim –

krotitelju tvom na nosu sjedim..."

 

MAGAREĆA POSLA

Magarac se uputio vlasti.

Tuži zeca zbog uvrede časti:

– Slavni sude, zec mi ugled ruši

tvrdeć svud da imam – duge uši.

 

SMJELA USPOREDBA

Pita žaba žapca malog,

što joj zna o volu reći?

A žabac, će: – Kraj ostalog

vo je od nas – nešto veći...

 

ON SE NE SKITA

Što se skitaš? – grdi muža

gušterica sve to ljuće.

– Ogledaj se ti u puža;

on se stalno drži kuće.

 

POVRIJEĐENA VELIČINA

Nazva slona telefon:

– Halo, mali moj!

Odgovara ljutit slon:

– Pardon! Krivi spoj!

 

U ZOOLOŠKOM VRTU

Reče seka: "Draga mamo,

ti obrve farbaš samo,

a pogledaj: tetka zebra

nafarbala vrat i rebra."

 

MODERNA VREMENA

Jadao se mačak nasred krova,

mrka brka, zabrinute njuške:

– Ni na vrapce nema više lova

bez radara i atomske puške...

 

MODRA LAVICA

Kad lavica svoga lava

usred noći teške, kasne,

hoće brzo da uspava

tad mu čita moje – basne.

 

Zašto basne - Zato što su kraće (sažete) književne forme, dinamične, zato što su likovi najčešće životinje koje uvijek privlače dječju pažnju, one su dječji ljubimci pa kao likovi u basnama povećavaju interes djece za njih, jezik basne je jednostavan i razumljiv, a svaka basna nosi u sebi neku poruku (pouku) koja ima veliki odgojni potencijal.

 

Što je basna - Kratka priča pisana u prozi ili stihovima u kojoj su glavni likovi životinje. U basnama životinje imaju ljudske osobine, one predstavljaju različite karaktere i tipove ljudi. Učestali likovi prikazuju učestale osobine. Npr. lisica je mudra, lav je tiranin, vladar, zec je naivan, mrav je marljiv. Likovi u basnama također mogu biti i ljudi, biljke, stvari i pojave.

 

Pouka – Svaka basna ima pouku. Poukom pisac želi pokazati kako su neke ljudske osobine (kroz likove životinja) dobre i poželjne, a druge su nepoželjne. Često su loše osobine opisane podrugljivo, ismijavaju se. Najčešće su to lakomislenost, hvalisavost, glupost, sebičnost, zavidljivost, lakomost, lijenost itd.

 

Kada i kako je nastala basna - Točno vrijeme nastanka basne povijest književnosti još nije odredila. Zna se samo da potječe od pradavnih vremena (nekoliko stoljeća prije naše ere). Kako su čovjek i životinje oduvijek u nekoj vezi, ljudi su oduvijek voljeli proučavati životinje. Pećinski crteži naših davnih predaka odišu težnjom da se magijom utječe na sretan ishod lova, a životinja se izjednačava s božanstvom (bogovi u liku životinja postaju božanski zaštitnici plemena – totemi). Stoga je logično da je u brojnim legendama i mitovima glavna tema ta drevna veza između čovjeka i životinje. Maštovite priče o životinjama, koje su kasnije dobile ime basne, vode porijeklo od totemističkih priča. U kasnijem razvoju društva (robovlasnički i feudalni poredak) narod je u neravnopravnoj borbi s vlasti kao oružje iskoristio mudrost i lukavstvo pa je smišljao pripovijetke u kojima, putem doživljaja sa životinjama, podvrgava kritici predstavnike vladajuće klase tog vremena. Tako je dostojanstveni, ali i ograničeni lav predstavljao ohole vladare, lukava lisica građane i sve one ljude koji su se, da bi uspjeli u životu, morali služiti mudrošću i bogatstvom, a nespretni i lakomisleni vuk predstavlja tiranina kakvih je bilo uvijek i u svakom društvu. Životinje susrećemo u narodnim pričama svih naroda i svih vremena. Kako porijeklo basne seže u daleku prošlost, još nije utvrđeno je li joj pradomovina Grčka, Egipat ili Indija ili koja druga zemlja. Pretpostavlja se da se prvo pojavila na tlu Indije i Istočnog Mediterana, ali su punu ljepotu ovoj književnoj vrsti dali stari Grci preuzevši stare motive. Iz Grčke basna se širi u Rim i u europsku književnost.

 

Najpoznatiji basnopisci - Kao najstariji basnopisac spominje se Grk Ezop za kojeg se pretpostavlja da je živio u 6. st. pr. Krista. Njegove basne širile su se usmenom predajom i smatra se da su sačuvane u približno izvornom obliku. Pripisuje mu se autorstvo 426 basni, ali izvornim Ezopovim smatraju se: Lav i miš, Lisica i lav, Dva psa, Magarac, pijetao i lav, Konj i magarac i mnoge dr.

 

Najpoznatiji pisci basni uz Ezopa su: Francuz Jean de la Fontaine (1621 -1695), Njemac Gotthold phraim Lessing (1729 - 1781), Rus Ivan Andrejević Krilov (1786 - 1844) i Hrvati Ivana Brlić Mažuranić i Gustav Krklec.

________________________________

 

Gustav Krklec, hrvatski pjesnik, esejist i kritičar, podrijetlom je iz Maruševca, kraj Varaždina. Doduše, nije se tu rodio nego sasvim slučajno u Udbinji, predgrađu Karlovca 23. lipnja 1899, gdje mu je otac služio vojsku, a majka mu trudnica došla u posjet. Poslije pretežito živi i stvara u Zagrebu gdje je i umro 30. listopada 1977.

Stekao je ugled kao pjesnik za odrasle, posebice zbirkama Srebrna cesta i Darovi za Bezimenu, u kojima dojmljivo pjeva o različitim motivima, okrenut prirodi, životu i ljubavi. Poslije, u starijoj dobi sve više piše pjesme za djecu objavljujući ih u časopisu "Radost", kojem je bio jedan od osnivača, a izdao je i više zbirki dječjih pjesama: Put u život, Telegrafske basne, Zvonce o repu, Drveni bicikl, Majmun i naočale i San ili java. Neke su od njih doživjele više izdanja. Među njegovim dječjim pjesmama posebno se ističu Telegrafske basne, jer je njima uveo jedan posve nov oblik u hrvatsku dječju poeziju. Premda ima i drugih duhovitih i zanimljivih pjesmica za djecu, "Telegrafske basne" ga najreprezentativnije i najčešće predstavljaju u različitim antologijama.

 

Nazvao ih je telegrafskim jer su tako kratke, kao da njima pjesnik "telegrafira" (brzojavlja) svoje doživljaje, pogled na svijet i društvene odnose. U većini njih je originalan i suvremen, a u manjem broju preuzima motive od Ezopa i drugih basnopisaca, preoblikujući ih u slike bliže dječjem načinu poimanja. To nisu samo basne u punom značenju te riječi, nego i prave male lirske pjesmice. Pjesnik je u njima priču sveo na najmanju mjeru, ali je zadržao dijalog, a njegovim posredstvom i dramsku napetost.

 

Dok je u staroj klasičnoj basni najuočljivija pouka, kod Krkleca je ili uopće nema ili je svedena samo na duhovitu aluziju. Umjesto nje najčešće susrećemo šaljivu poruku, osmijeh, ironiju prema ljudskim slabostima i nedostacima. Nosioci pojedinih ljudskih osobina kao i sudionici u zbivanju i sukobima su životinje: lav, lisica, majmun, koza, zec, svraka, sova, ribica, paun, ševa, pijetao, pčela, žaba i dr. Neke su nam poznate kao likovi iz starih basni, a neke tek Krklec uvodi u svoja ostvarenja.

 

Jednostavne, ritmične i melodiozne, lepršave i prpošne lako se pamte i s užitkom čitaju, predstavljajući kao što reče jedan kritičar – najživlji trenutak i najveći domet općenito Krklečeve poezije za djecu.

12 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Gustav Krklec - Telegrafske basne

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Prokleta avlija je naziv za poznati carigradski zatvor, u koji je iz neopravdanih razloga dospeo fra Petar iz Bosne kojeg… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija

Ivo Andrić - Na Drini ćuprija   Najpoznatiji roman Ive Andrića, Na Drini ćuprija (1945), hronološki prati četiri vijeka zbivanja oko velikog mosta… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u