Fran Galović - Childe Harold lektira

Fran Galović - Childe Harold

Fran Galović - Childe Harold

 

Fran Galović piše pjesme na štokavskom narječju, među kojima je najpoznatija Childe Harold, napisana po uzoru na istoimenu Byronovu pjesmu te Zrcalo, obje objavljene u zbirci Hrvatska mlada lirika 1914. godine. Poznata mu je i zbirka soneta Četiri grada, ali najviše ga je proslavila zbirka kajkavske poezije Z mojih bregov, objavljena posmrtno, 1925. godine u časopisu Književna republika.

 

Galovićeva zbirka pjesama Z mojih bregov, bogata intimno-biografskim motivima, označava pjesnikovu trajnu emotivnu povezanost s rodnim krajem, posebno ljubav prema zavičajnoj prirodi i osjećaj intimne pripadnosti ljudima i jeziku Podravine. Povratku k zavičaju zacijelo ga je na književnopovijesnom planu usmjerio tok europske moderne s početka stoljeća, koji se sve više, nasuprot artističko-tematskom i idejnom univerzalizmu stao vraćati nacionalno-zavičajnim prostorima, regionalnom svijetu i izrazu. Posebno svjetlo na njegov izbor kajakavštine baca interes za poeziju slovenskih modernista , iako su mu oni poslužili samo kao uzor, bez direktnog utjecaja na njegovu poeziju. Galović je autor i nekoliko kritika o spomenutim modernistima (nedovršeni esej o Ketteu, prikaz o Murnu).

 

Zavičaj u peziji Frana Galovića nije samo omeđeni regionalni prostor, nego pojam traženja smisla, jedne više ljepote, izvanjskog i unutarnjeg sklada, čovjekove sigurnosti, trajnosti i neprolaznosti te iluzije o uzaludnom traženju izgubljenog raja (Mojemu ocu). To je lirika koja uz sliku pejzaža donosi i atmosferu jednog idiličnog života na izdisaju, intimnu atmosferu ljetnih i jesenskih večeri, a iznad svega i pjesnikovu osobnu viziju svijeta i života sa spoznajama rezignacije, samoće, bola, slutnji o trajnome odlasku, prolaženju, nestanku i smrti. Među njima svakako treba istaknuti antologijsku pjesmu Crn-bel, kao suptilnu, onomatopejsku transpoziciju predjesenjeg štimunga sa sjetnim tonom na motiv prolaznosti, kao i Jesenski veter te pjesmu Lastavice kao primjere u kojima se autor oslobađa tradicije vezanog stiha i dopire do impresivne sinteze ritmički-akustičkih i vizualno-emotivnih slojeva svoje poezije.

 

Zavičajna panorama kod Galovića se uzdiže do širih estetskih vidika koji se sintetiziraju u intimnu i opću ljudsku tragiku, a regionalni prostor pretvaraju u pozornicu na kojoj se zbiva drama modernog čovjeka suočena sa sutnom jednog svijeta, tradicije i kulture kojoj pripada. Stoga ona predstavlja i napor da se zaustavi vrijeme, da se pjesnički transponiraju i sačuvaju posljednji odbljesci njegove patrijahalno-idilične atmosfere i ljepote, ali, s druge strane, i spoznaja o neminovnosti njegova prolaska, ritmu životnih mijena te zadatosti i omeđenosti ljudske sudbine.

 

Fran Galović - Childe Harold - verzija 2

________________

 

Fran Galović - Childe Harold

 

Gdje mi je domaja? - Vidjele je nisu

Dugo moje oči.Njene drage gore

Snivaju i sada sjetne razgovore

Dubova u mirnom, orlovskome visu.

 

Gdje mi je domaja? - Moji dragi svi su

Nestali već davno. - U mom srdcu gore
Zanosi - i oni možda umrli su? -
Oko mene svuda more. Pusto more.

 

Nebo šuti kao davna uspomena

Očinskoga kraja, gdje mi sunce sja,
Gdje se bršljan vije oko rodnog praga...

 

Šuti, noćno nebo! - Zbogom, zemljo draga!

Gubiš se ko liepa, izginula sjena,
Koju nikad ne ću ugledati ja!

___________________________________

 

Fran Galović jedan je od najznačajnijih hrvatskih dijalektalnih pjesnika. Rođen je 1887. godine u selu Peteranec, pokraj Koprivnice. Pučku školu polazio je u rodnom mjestu, a gimnaziju je završio u Zagrebu. Nakon gimnazije studirao je filologiju i slavistiku, najprije u Zagrebu, a onda i u Pragu.

 

Još kao student priključio se liberalnom pravaškom pokretu. Kada je počeo Prvi svjetski rat unovačila ga je Austro-ugarska vojska. Već je u prvim akcijama i poginuo, u jesen 1914. godine. Poginuo je u napadu na srpsku vojsku, iako je sam Galović uvijek isticao da ne osjeća nikakvu mržnju prema tom narodu. Njegovu smrt su neki protumačili kao samoubojstvo, jer je samo par sati prije pogibelji napisao pismo u kojemu je stajalo da je dan toliko lijep da bi čovjek poželio umrijeti. Nakon smrti Fran Galović sahranjen je na Mirogoju.

 

Unatoč svom kratkom životu, Fran Galović učinio je mnogo za hrvatsko pjesništvo, pogotovo ono dijalektalno. Najpoznatije pjesme na kajkavskom narječju su mu Crn-bel, Jesenski veter, Kostanj i druge, a na štokavici je to Childe Harold. Najznačajnija zbirka pjesama mu je Z mojih bregov, koja je izdana posmrtno 1925. godine.

 

Osim poezije, Fran Galović je pisao i novele i drame, od koji je najpoznatija Tamara, objavljena 1907. godine. Zanimljivo je da su neka njegova djela sadržavala i elemente znanstvene - fantastike, što nije bilo uobičajeno za hrvatsku književnost tog vremena.

 

Nakon Galovićeve smrti, posthumno je objavljeno dvadeset zbirki njegovih djela, dok su mu za života objavljena samo četiri: Tamara 1907. godine, Četiri grada i Začarano ogledalo, 1913. godine te Ispovijedi 1914. godine.

loading...
3 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Fran Galović - Childe Harold

Najpopularnije lektire RSS

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u