Euripid - Elektra lektira

Euripid - Elektra

Euripid - Elektra

 

U prvom činu Elektrin muž Mikenjanin drži monolog o svojoj supruzi, njenoj nevinosti, smrti njenog oca Agamemnona i nesretnoj sudbini. Elektra priča o svojoj mržnji prema majci Klitemnestri koja je ubila njenog oca i preudala se. Egist, njen novi muž i ona uselili su zajedno i izbacili Elektru i njenog brata Oresta.

 

Drugi čin počinje Orestovim i Elektrinim razgovorom. Ona njega ne prepoznaje jer se dugo nisu vidjeli, no on zna da je ona njegova sestra. Žali mu se zbog smrti svoga oca, na svoj nesretan brak sa Mikenjaninom i time što nisu spavali zajedno.

 

U trećem se činu susreću Orest, Elektra i starac koji je nekada radio za Agamemnona. Isplaniraju da će se osvetiti Klitemnestri i njenom mužu Egistu. Dogovore se da će Orest ubiti Egista, a Elektra svoju majku.

 

U četvrtom činu Elektra saznaje da su Egista pronašli mrtvog te da je Orest taj koji ga je probo mačem.

 

U petom činu Elektra je zadovoljna i ponosna na svog brata, hvali ga i sad je red na nju da ubije Kitemnestru. Poziva je u svoju kuću sa isprikom da je rodila sina te želi da ga majka vidi. Posvađaju se i Elektra je osuđuje što je ubila oca. Klitemnestra joj objašnjava da ga je morala ubiti jer je žrtvovao njihovu kći Ifigeniju. Elektra joj ne vjeruje i odluči je ubiti.

 

U šestom, završnom činu prikazuje se prizor izlaska Elektre i Oresta iz kuće, krvavih i izmorenih. Nakon njih izlaze njihove sluge, noseći mrtva tijela Klitemnestre i Egista. Elektra i Orest su kažnjeni tako da se više nikad ne smiju sresti te Orest zbog toga mora pobjeći u Atenu.

 

Vrsta djela - Tragedija

Tema - Elektrina opsjednutost osvetom svoga oca

Mjesto radnje - Grčka (Mikena), selo

Vrijeme radnje - Poslije 1184. godine prije nove ere (završetak trojanskog rata)

Ideja - Određene životne situacije nas mogu pretvoriti u zvijeri koje imaju na umu samo osvetu. Koliko god nam se to čini teškim, ne smijemo biti previše radikalni u svojim postupcima, jer nam osveta ne donosi ništa drugo osim grižnje savjesti.

 

Likovi
Elektra
Orest, Elektrin brat
Klitemnestra, majka Oresta i Elektre, žena Agamemnonova
Agamemnon, vladar Mikene
Seljak iz Mikene, Elektrin muž
Dioskuri; Kastor i Polideuk

 

Analiza likova
Elektra - Zastrašujuće odlučna u tome da ubije majku (i njezinog ljubavnika), i tako osveti oca; ona je ponižena, nakon ubojstva je istjerana kao robinja iz svog doma, boli je majčina nevjera i zanemarivanje djece; udali su je za siromašnog seljaka: sa raskoši kraljevskog dvora spala je na krajnju bijedu – no brak nje i seljaka nije konzumiran, jer on vjeruje da se ljudi iz različitih slojeva ne smiju ˝miješati˝; ona manipulira Orestom, nagovara ga na ubojstvo majke; nakon ubojstva muči ju grižnja savjesti, ali manje nego Oresta; sude joj Dioskuri: udat će se za Pindara.

 

Orest - Nakon ubojstva je prognan, i Egist ga je želio ubiti; kada nakon dugo godina naiđe na svoju sestru, zajedno kovaju smrtonosni plan: on će ubiti Egista i Klitemnestru (Elektra ne sudjeluje fizički u samom činu ubojstva); jer je ubio Egista - postaje junak, ali dvoumi se o tome dali bi trebao ubiti majku; Dioskuri ga osuđuju na vječno lutanje, a na njegovom putu će ga pratiti Erinije (tri sestre, božice osvete – Tisifona, Alekto i Megera); Orest će izgubiti razum; (medicinski): Orestov kompleks - želja sina da ubije majku.

 

Klitemnestra - Simbol zle i nevjerne žene; uzrok njezinoj patnji i ubojstvu muža: Agamemnon je morao žrtvovati kćer Ifigeniju da bi se mogao vratiti kući; Klitemnestra ga vara sa Egistom i zajedno s njime ubija muža, zbog tog žrtvovanja njezine kćeri miljenice; zanemaruje poslije svoju živu djecu; na vijest da je Elektra rodila, dolazi u njezin dom; Elektra i Klitemnestra
se sukobljavaju, i kasnije Orest ubija majku.

 

Problemi koji se obrađuju u djelu
Moralni - Elektra i Orest su se našli u teškoj situaciji, ali njihova osveta nema etičko opravdanje.
Psihološki - Glavni dramski sukob je sukob Elektre sa samom sobom
Povijesni - U korijenu, za svu tu tragičnu sudbinu je kriva otmica Helene (koja je bila Klitemnestrina sestra) - povod trojanskom ratu.

 

Dojam o djelu - Drama je tužna, zato jer ljudi ne mogu utjecati na svoju sudbinu i djela, već njihovim životima upravljaju bogovi. To je najtragičnije u ovoj i većini tragedija. Ovdje se javlja jedno teško pitanje: Jesu li Orest i Elektra ispravno postupili kada su ubili vlastitu majku zbog toga jer je ona ubila njihovog oca? Jesu li se smjeli miješati u njihovu bračnu razmiricu? Ovdje svatko ima svoje odgovore, ali jedno je sigurno: ubojstvo roditelja je bizarna stvar, i ja mislim da se to moglo riješiti na drugi način. No kada čovjeka zaslijepi mržnja, ne može racionalno prosuđivati. No jedna stvar je pozitivna u toj tragediji: nerazdvojivost Elektre i Oresta (zbog toga su im na kraju sudili Dioskuri - oni su simbol nerazdvojivih blizanaca).

__________________________________

 

Euripid - Elektra


Književni rod - drama

Književna vrsta - tragedija u 6 činova

Mesto radnje - Mikena, Grčka

Vreme radnje - kraj Trojanskog rata

 

Elektra - kratak sadržaj

 

Elektra - prvi čin - U prvom činu Elektrin muž, seljak iz Mikene, drži monolog o svojoj supruzi, njenoj nevinosti, smrti njenog oca Agamemnona i nesrećnoj sudbini. Elektra priča o svojoj mržnji prema majci Klitemnestri koja je ubila njenog oca i preudala se. Klitemnestra i Tijestov sin Egist smaknuli su Agamemnona koji je bio Klitemnestrin suprug. Njih dvoje su uselili zajedno i izbacili Elektru i njenog brata Oresta. Elektru su udali za seljaka, a sina Oresta su proterali.

 

Nadalje seljak priča celu priču. Govori nam kako ne želi imati decu sa Elektrom jer se boji Oresta, a isto tako svestan je da mu je Klitemnestra predala svoju ćerku samo iz razloga što nije htela da se ona uda za plemića koji bi mogao na Elektrinu molbu osvetiti smrt njenog oca.

 

Tragedija se odigrava u gradu Arg kada u njega stiže Orest u pratnji Pilada. On odmah najavljuje da je spreman potražiti sestru Elektru i osvetiti smrt njihovog oca.

 

Elektra - drugi čin - Drugi čin počinje susretom Oresta i Elektre. Elektra ide Orestu ususret i govori mu o svojoj teškoj sudbini. Kaže mu kako ne zna gde joj je brat i kako je udata za seljaka, čoveka nižeg ranga od sebe. Ali, govori mu i kako joj je on saveznik, želi joj dobro i njemu vidi prijatelja, ali isto tako on nije u potpunosti njen muž jer poštuje razliku između sebe kao seljaka i nje kao plemića.

 

Orest joj se ne predstavlja kao brat već kao glasnik. Kaže joj da joj je brat živ i kako će se uskoro pojaviti sa spremnom osvetom. U taj čas pojavljuje se i Seljak – Elektrin muž, koji poziva Oresta i Pilada da ostanu kod njih kao njihovi gosti.

 

Svi zajedno razgovaraju i Orest priča Elektri kako verovatno ne bi prepoznala svoga brata ni da ga vidi jer su njih dvoje odvojeni još kao jako mali. Isto tako kaže joj da bi njega prepoznao jedino Agamemnov učitelj. On je bio starac koji je spasio Oresta od sigurne smrti.

 

Elektra naređuje svom mužu da ode potražiti starca kako bi im pomogao kod pripreme hrane.

 

Elektra - treći čin - U trećem činu dolazi starac, Agamemnov odgojitelj kod njih i donosi im hranu. Priča Elektri kao je video uvojak kose kada je prolazio pored Agamemnova groba i da veruje da se radi o kosi Oresta, njenog brata. Tada starac i prepoznaje Oresta i svi zajedno se dogovaraju kako će osvetiti smrt Agamemnona.

 

Starac im govori kako je na putu video u polu Egista koji se spremao Bogovima prinositi žrtvu. On daje savete Orestu kako bi se vrlo lako mogao približiti Egistu i osvetiti se za očevu smrt jer niko ga neće prepoznati. Svoju majku Klitemnestru odlučuje ubiti Elektra. Pozvaće je u svoju kuću saopštiti joj srećnu vest da je rodila.

 

Elektra - četvrti čin - U četvrtom činu koji je usledio malo nakon toga u daljini se čuo krik. Elektra se prepala misleći da se radi o Orestu, ali Glasnik je razuveri noseći joj detaljne vesti kako je Orest pogubio Egista i to probijajući ga mačem. Orest tada dolazi u pratnji Pilada, noseći Egistovo telo zajedno sa vojnicima i slugama. Oni su odložili oružje kada su saznali da je Osret, sin od Agamemnona.

 

Elektra - peti čin - U petom činu Elektra je zadovoljna i ponosna na svog brata, hvali ga i sad je red na nju da ubije Klitemnestru. Tada se u daljini pojave kola. Dolazi Klitemnestra u posetu ćerci kako bi obavila obred žrtvovanja povodom njenog rođenja deteta. Orest se koleba trebaju li ubiti majku, ali Elektra je uverena kako ona mora biti ubijena jer je kriva za očevu smrt.

 

Razgovor Klitemnestre i Elektre teče u smeru Agamemnona. Klitemnestra govori Elektri kako je Agamemnon mora platiti za to što je počinio. Naime, on je drugu njihovu ćerku, Ifgeniju – Elektrinu sestra, žrtvovao pre pohoda na Troju kako bi on bio uspešan. Nadalje, Klitemnestra govori kako je njen muž doveo u kuću drugu ženu, Kasandru – Prijamovu ćerku.

 

U trenutku kada Klitemnestra ulazi u kuću kako bi donela žrtve za dete, Elektra i Orest je ubijaju.

 

Elektra - šesti čin - U šestom činu, iz kuće su izašli Orest, Pilad i Elektra koji osećaju grižu savesti radi počinjenih dela. Dolaze Dioskuri (Poluks i Kastor) koji naređuju Elektri i Orestu kako bi se trebali ponašati, a u isto vreme i opisuju događaje koji će uslediti.

 

Njihova kazna biće da se zauvek odvoje jedno od drugog i da odu živeti negde drugde, daleko od ovog kraja. Za Klitemnestrin sprovod pobrinut će se Agamemnov brat – Menelaj. Menelaj se sa Helenom vraća iz Trojanskog rata. Egeista će pak sahraniti stanovnici Arga.

 

Likovi

 

Elektra – Agamemnova kći, Klitemnestra – kraljica i Agamemnonova žena, Elektrina majka, Dioskuri, Poluks, Kastor – Zeusovi sinovi, Orest – Agamemnov sin, Glasnik, Starac, Seljak iz Mikene, Zbor Argivljanki.

 

Euripid - Elektra - verzija 1

Euripid - Elektra - verzija 2

________________________________

 

Euripid se rodio godine 480. godine ili prema nekim podacima godine 485. ggodine prije Krista. Rodio se na otoku Salamini, a umro na dvoru makedonskoga kralja Arhelaja u Peli, godine 406. prije Krista. O njegovom životu postoji malo podataka, jer se nije bavio državnim poslovima. Na Euripida je u njegovim mladim godinama utjecao njegov učitelj, filozof Anaksagora, a u kasnijem Euripidovom duhovnom razvoju opaža se i jak utjecaj sofista i tadašnje retorike. Stare vijesti pjesnika opisuju kao ozbiljna i usamljena mislitelja i ljubitelja knjiga, a svi izvori Euripidu pripisuju izvanredno obrazovanje i kulturu. Sačuvan je podatak da je prvi imao privatnu biblioteku.

 

Euripid je u svojim tragedijama oživio helenski život svojega vremena, s njegovim velikim nasljeđem prošlosti i predviđanjem budućnosti. Nastojao je dotadašnjim obradama mitova dati i novu dušu, pa je iz mitova obično uzimao goli sadržaj, dok je sve ostalo razrađivao na novi način, i unosio misli i poglede na svijet. Zato je već u starini nazivan scenskim filozofom.

 

S Euripidom je počela prevladavati kazališna, glazbena i tehnička reforma. Tako se služi svim sredstvima izvan drame, primjerice prologom, u kojem se gledatelji obavješćuju o prethodnim događanjima i upućuju u budući razvoj radnje. Uveo je i deus ex machina, božanstvo, koje je umjesto same umjetnički uvjerljive radnje raspletalo čvor tragedije.

 

Euripid je napisao osamdesetak tragedija, od kojih je, uz fragmente, sačuvano 17 - Hekaba, Hipolit, Orest, Feničanke, Medeja, Alkestida, Andromaha, Pribjegarke, Ifigenija u Aulidi, Ifigenija na Tauridi, Trojanke, Bakhantice, Heraklidi, Helena, Pobješnjeli Heraklo, Elektra i Ion, te jedna satirska igra - Kiklop. Nije naišao na veliki odziv kod tadašnje publike, pa je za života na dramskim natjecanjima ostvario samo četiri prve nagrade. Više razumijevanja i slave nalazi potkraj života na dvoru makedonskoga kralja, a zasluženo priznanje među svojim sunarodnjacima ostvario je tek poslije smrti.

 

Euripidov jezik je jednostavan i lijep, jednak dnevnom govoru pjesnikovih suvremenika, a stil je providno jasan. Pjesnik je postao uzorom mlađoj tragediji i novoj antičkoj komediji. Osobito je utjecao na rimske pisce - tragika Seneku i pjesnika Ovidija, a i na brojne kasnije europske pisce.

Euripid je verovatno prvi dramski pisac koji je bio sudski kažnjen zbog svojih drama: kazna mu je izrečena zbog toga što je publika plakala prilikom njihovog izvođenja.

 

Euripid - Medeja

loading...
6 glasova
Koristilo vam je ovo prepričavanje? Kliknite like
ili podelite sa prijateljima

Postavite ovu prepričanu lektiru na Vaš sajt ili forum

Link
Za web stranicu
Za forum
Nazad Euripid - Elektra

Najbolji citati

Najpopularnije lektire RSS

Ivo Andrić - Prokleta avlija

Ivo Andrić - Prokleta avlija   Vrsta djela - romanVrijeme radnje - neodređeno, turska okupacijaMjesto radnje - turski zatvorTema djela - život zatvorenika… >

William Shakespeare - Hamlet

William Shakespeare - Hamlet Viljem Šekspir - Hamlet   Jedne večeri na straži dogodilo se nešto neobično, Horaciju, Marcelu i Bernandu se ukazao… >

Dobrica Ćosić - Koreni

Dobrica Ćosić - Koreni   Koreni su drugi roman Dobrice Ćosića. Objavljen je 1954. godine. Roman Koreni je tematski slojevit, moderan i po tematici… >

Meša Selimović - Derviš i smrt

Meša Selimović - Derviš i smrt   Ovo je priča o pokušajima derviša Ahmeda Nurudina, šejha mevlevijskog reda, za vrijeme Otomanske vladavine u… >

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera

Johann Wolfgang Goethe - Patnje mladog Werthera Johan Volfgang Gete - Patnje mladog Werthera   Mladi pravnik Werther dolazi u gradić u koji ga je poslala… >

Lektire na društvenim mrežama

Lajkuj Lektire.me na Facebook-u