Džordž Orvel - Životinjska farma

Vrsta djela - Roman, basna

Mjesto radnje - Životinjska farma

Vrijeme radnje - Neodređeno

Tema - Želja životinja da se oslobode ovisnosti o čovjeku

Kratki sadržaj - Na jednoj Vlastelinsoj farmi, u Engleskoj, živjeli su gospodin i gospođa Jones. Farma je bila poprilično velika, te je na njoj bilo i dosta životinja. Bilo je tu najviše svinja, zatim kokoši, pasa, golubova, ovaca, krava,koza, pačića, konja, mačka, jedan magarac, te jedan pripitomljeni gavran.No, kako je gospodin Jones bio pijanica, vrlo slabo je hranio životinje, te se jako slabo brinuo o njima. I tako su životinje, ljute zbog nemara gospodina Jonesa, odlučile otjerati gospodina Jonesa sa farme, te same upravljati njome. Ustanak životinja protiv gospodina Jonesa ja uspio, a životinje su od tada sve poslove na farmi same obavljale. Kosile su travu, sušile sijeno, sadile kukuruz, pšenicu itd. Između ostaloga same su i donijele odluku o sedam zapovijedi kojih se trebaju pridržavati. Zapovijedi su bile vezane uz stvari koje životinje ne smiju raditi, čega se moraju pridržavati, po čemu bi se trebale razlikovati od čovjeka. To je sve bilo u redu dok se svinje nisu uzdigle iznad drugih životinja, jer su tvrdile da su one najinteligentnije od svih životinja na farmi, te da one ne trebaju ništa raditi, nego samo odlučivati o tome što će druge životinje raditi na farmi. No, s vremenom, svinje su se sve više izdigle iznad ostalih životinja te preoblikovale onih sedam zapovijedi u njihovu korist. Tako je sve to išlo dok god se svinje napokon nisu sprijateljile sa ljudima, vlasnicima drugih farmi u okolici, te se na kraju nije znalo tko je čovjek a tko svinja.

Analiza likova - Major - Oko njega su se uvijek okupljale životinje da ga slušaju. Bio je pokretač ustanka protiv čovjeka, koji nikada nije niti doživio. Rekao je da će se to jednoga dana dogoditi, no nije ni slutio da bi to moglo biti ubrzo nakon njegove smrti. Naučio je životinje već zaboravljenu pjesmu Životinje Engleske. Bilo mu je dvanaest godina i u posljednje se vrijeme prilično ugojio, ali je, usprkos činjenici što mu očnjaci nikada nisu bili podsječeni, još uvijek imao izgled veličanstvene svinje, mudra i dobroćudna izgleda.

Boxer - Bio je vrlo vrijedna i marljiva životinja, želio se dokazati i zavrijediti mirovinu, koju nikada nije dobio. Bio je pokoran Napoleonu. "Zahvala" svinja mu je bila ta da su ga poslale živoderu, rekavši ostalim životinjama da je u najboljoj gradskoj bolnici uz pruženu najbolju moguću skrb. Kada je jednom otišao sa farme, više nikada nije viđen.

Boxer je bio ogroman konj, visok preko stoosamdeset centimetara i snažan kao dva prosječna konja. Bijela pruga iznad njuške davala mu je ponešto priglup izgled; i zaista, njegova inteligencija nije bila prvorazredna, ali su ga svi poštovali zbog čvrstog karaktera i silne radne snage.

Clover - Clover je bila inteligentnija od Boxera, no to nikada nije iskoristila. Shvatila je što će se desiti sa Boxerom dok su ga odvodili, znala je čitati...

Clover je bila krupna kobila majčinskog izgleda koja se približavala srednjoj dobi, i koja, nakon četvrtog ždrijebeta, nikada nije potpuno povratila prijašnju vitkost.

Benjamin - On je bio po mom sudu također vrlo inteligentan. Shvaćao je da svinje kradomice mijenjaju zakone, dodavajući nove riječi. No to nije pridonijelo ničemu. On je to shvatio, ostale životinje nisu, svinje su nastavile raditi po svome.

Benjamin je bio najstarija životinja na farmi i imao je najgoru narav. Govorio je rijetko, a kada bi nešto i rekao, to bi bila cinična primjedba – npr. znao je da mu je Bog dao rep za tjeranje muha, ali on bi radije volio živjeti i bez repa i bez muha. Od životinja    na farmi jedino se on nije smijao. Kad bi ga upitali zašto, odgovorio bi da se nema čemu smijati. Usprkos svemu, ne priznajući to otvoreno, bio je privrženom Boxeru; njih dvojica obično bi zajedno proveli nedjelju na malom pašnjaku iza voćnjaka, pasući jedan pored drugoga bez riječi.

Mollie - U ovom romanu, životinje poprimaju ljudske osobine, kao u basni. Za Mollie bih rekao da je razmažena i ljena. Osobno ne podnosim razmažene ljude tako da me se njen lik nije nimalo dojmio u pozitivnom smislu. Voljela je pokazivati svoju ljepotu, između ostalog i nošenjem mašnica.

Njena želja ili možda čak pohlepa za šećerom dovela ju je tamo gdje ju je dovela i meni je osobno bilo vrlo drago što je opet vukla kola. No na kraju je možda i bolje prošla nego što su životinje na farmi u trenucima njihove gladi.

U posljednjem trenutku, nećkajući se i žvačući kocku šećera, pojavi se Mollie, luckasta i ljepuškasta bijela kobila, koja je vukla dvokolicu gospodina Jonesa. Zauzme mjesto sprijeda i počne mahati bijelom grivom, nadajući se da će svratiti pozornost na upletene crvene vrpce.

Napoleon - On je veliki, lažni i pohlepni vođa koji je mario jedino za sebe i kitio se tuđom slavom - primjer Protjerao je Snowballa i uzeo njegov plan gradnje vjetrenjalče koji kako kaže, nije napravio Snowball, nego on osobno.

Napoleon je bio veliki berkširski nerast prilično divljeg izgleda, jedini od svoje vrste na farmi; nije mnogo govorio, ali je bio ugledan jer je o svemu imao vlastiti stav.

Snowball - Smatram da bi u slučaju da je Snowball bio glavni na Životinjskoj farmi, i da nije bilo Napoleona, život životinja bio puno ljepši i bolji. Imao je dobre namjere. No on je upravo iz tog razloga i protjeran.

Snowball je bio živahniji od Napoleona, bolji govornik i maštovitiji, ali se smatralo da nema njegovu promućurnost.

Squealer - Vješt govornik koji je u mnogim slučajevima gdje su životinje počele shvaćati što se zapravo događa pobio njihove misli i tvrdnje izmislivši neku vrlo uvjerljivu priču u kojoj je uvijek Napoleon najuzvišeniji junak.

Najpoznatiji među njima bio je mali debeli krmak po imenu Squealer, okruglih obraza, sjajnih očiju i kreštava glasa. Bio je briljantan govornik, a kada je raspravljao o nekoj ozbiljnoj temi, skakutao je čas na jednu, čas na dugu stranu i mahao repom koji je djelovao nakako vrlo uvjerljivo. O njemu se govorilo da crno može pretvoriti u bijelo.

Dojam o djelu - Djelo je vrlo dobro, te me je iznenadilo, jer se pomalo razlikuje od ostalih bajki koje sam dosad pročitao. Iznenadilo me je jer se prikazuje način na koji bi životinje mogle razmišljati. Način na koji i ljudi razmišljaju. Danas je utvrđeno da životinje ne mogu "govoriti" niti razumno razmišljati već da slijede svoj instinkt. No to možda i nije istina, već možda postoji neki poseban način međusobnog komuniciranja među životinjama, za koje čovjek ne zna. Jedan od načina je prikazan i u ovoj knjizi. Knjiga me potakla na razmišljanje o tome kako čovjek jako puno utječe na život okoline, u ovom slučaju životinja, kako čovjek životinjama može biti primjer ponašanja. Što se tiče asocijacija vezanih uz ovu knjigu, tj. samu radnju djela, to su pretežno bile asocijacije na ljudsku zlobu, sebičnost, nemoralno ponašanje, zavist i najviše od svega čovjekova želja da vlada svime i svima. Tijekom čitanja knjige u meni su se razmjenjivali osjećaju sažaljenja, potom ponosa, sreće, pa zatim ljutnje i prezira, pa na kraju osjećaji krivnje.

Na jednoj Vlastelinsoj farmi, u Engleskoj, živjeli su gospodin i gospođa Jones. Farma je bila poprilično velika, te je na njoj bilo i dosta životinja.

__________________________________

Džordž Orvel - Životinjska farma

Na jednoj farmi domaće životinje shvataju da njihovom gospodaru služe samo za iskorišćavanje. Znaju da se on prema svakoj od njih odnosi brutalno, jer će svaka da poživi onoliko dugo dokle on može da ubira korist od njihovog rada i dobija hranu od njihovog mesa. Shvataju da je čovek koji odlučuje o njihovim sudbinama, ustvari, njihov najveći neprijatelj. Zato one ubrzo podižu pobunu i nakon borbe oslobađaju farmu od gospodara koji beži odatle. Životinje konačno mogu da uživaju srećne u stečenoj slobodi jer je sada cela farma samo njihova ali to ne znači da je diktaturi i samovolji pojedinaca koji žele da gazduju zaista došao kraj.

Ovaj roman je alegorija na Oktobarsku revoluciju koja se 1917 godine podignuta u Rusiji. Džordž Orvel ga je uperio direktno protiv Staljinove diktature gde ga poredi sa pokvarenom i prepredenom svinjom, koji uz pomoć svojih poslušnika zavodi strahovladu i sprovodi zločine. Ipak, u širem smislu, ovaj roman je priča o svim vladarima-tiranima, koji su posle dolaska na vlast postajali okrutni prema svojim podanicima, apsolutističkim oduzimanjem slobode i iskorištavanjem svega što ovi imaju.

Moć reči - Glavno oružje u ovoj knjizi jeste govor. Na početku govor Starog Majora pokreće čitavu radnju, svojim govorom Snoubol osvaja više pristalica od Napoleona, a Napoleon komunikaciju sa ostalima prepušta Skvileru, jer je bolji govornik od njega. Govorom se istorija menja, događaji modifikuju, a životinje ubeđuje da ono što su videle zapravo nisu videle.

Napoleon uspeva sve (osim Bendžamina) da uveri da je on u stvari zamislio čuvenu vetrenjaču koja treba da stvara elektricitet, pa će životinje raditi samo 3 dana nedeljno. Isti princip koriste političari. Prisvajaju tuđe uspehe, kradu tuđe zamisli, od svakog uzimaju ono što im je najkorisnije, pa onda bez griže savesti upotrebljavaju to. Ucenama i mitom dolaze do onoga što žele, a sposobni ljudi pognute glave beže. Ne osvrćući se.

Vetrenjača koju su životinje tri puta gradile, predstavlja samu njihovu farmu. Toliki trud i napor uložen u ono što veruju da je veliko, ogromno, bitno, a opet jedan vetar to može da sruši, jedan čovek. Kada je na kraju i izgrađena, nije korišćena onako kako su životinje htele. Opet je neko na višem položaju od njih odlučivao šta će sa njom biti. Kad je onaj najteži deo završen, sve je prepušteno nekom drugom, na zlatnom tanjiru koji će ubrzo biti isprljan blatom.

Roman obiluje mnogim ironičnim i ciničnim citatima, koji su nastali prekrajanjem i zloupotrebom sedam glavnih zapovesti životinjske farme, donesenih nakon što su životinje oslobodile farmu od ljudi i izvojevale slobodu. U početku su one glasile ovako:

1. Kogod ide na dve noge, taj je neprijatelj.
2. Kogod ide na četiri noge, ili ima krila, taj je prijatelj.
3. Nijedna životinja ne sme da nosi odelo.
4. Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu.
5. Nijedna životinja ne sme da pije alkohol.
6. Nijedna životinja ne sme da ubije bilo koju drugu životinju.
7. Sve životinje su jednake.

Ali kada su ona prekrojena da bi se opravdala samovolja i vlast svinja, i to od strane istih, one su izgledale ovako:

- Nijedna životinja ne sme da spava u krevetu - SA ČARŠAVIMA.
- Nijedna životinja ne sme da pije alkohol - PREKO MERE.
- Nijedna životinja ne sme ubiti drugu - BEZ RAZLOGA.
- Sve životinje su rođene jednake - ALI SU NEKE JEDNAKIJE OD DRUGIH.

Tu su i velika obećanja koja su svinje davale da bi ih ostale životinje izabrale za vođu: Glasaj za Snoubola i trodnevnu radnu nedelju. Ili: Glasaj za Napoleona i pune jasle. Svinje su čak i svoju nesposobnost, izokrećući istinu, pretvarale u svoje zasluge. Na primer:

- Mi smo samo osvojili ono što smo i pre imali - reče Bokser.
- U tome i jeste naša pobeda - odgovori mu svinja Skviler.

Postojala je i rečenica kojima su svinje sve ostale životinje držale pokorne u strahu a to je pretnja od povratka vlasti čoveka nad farmom:

- Zar hoćete da se Džouns vrati?!

Kakav je život na životinjskoj farmi - Radnja je smeštena na jednoj engleskoj farmi, Veleposedničkoj farmi, koju vodi gospodin Džons. On je nemaran gazda. Previše pije, zaboravlja da nahrani životinje, koristi bič i plaši ih svojim prečestim pucanjem iz puške.

Životinje teško žive. Imaju malo odmora i malo hrane. Međutim, jedne noći, svinja Stari Major saziva sastanak i govori o revoluciji, pobuni svih životinja sa farme protiv gazde. On ukazuje na to da je čovek parazit koji ne radi ništa, a dobija sve. Tako nastaje animalizam.

Zašto živimo u ovim bednim uslovima? Zato, što nam skoro sav proizvod našeg rada ukradu ljudska bića. To je suština svih naših problema. Sabrana je u jednoj reči – Čovek! Čovek je jedini stvarni neprijateljh koga imamo. Uklonite Čoveka i osnovni uzrok gladi i preteranog rada biće ukinut zauvek.

Tri dana nakon ovog govora Stari Major umire, ali ostaje ideja o farmi na kojoj bi živele samo životinje. Nakon jednog pijanstva gospodina Džonsa životinje pune besa, bunta i sve do tada stišavane želje za osvetom napadaju ljude, proteruju ih sa farme i ona postaje potpuno njihova. Ali, tu nastaju problemi.

__________________________________

Džordž Orvel - George Orwell, pravo ime Eric Arthur Blair rođen je 1903. god. u Indiji. S četiri godine se vraća s roditeljima u Englesku gdje polazi osnovnu i srednju školu. Do početka 1928. god. Služio je u imperijalnoj policiji u Burmi. Neka od djela koje je napisao: Down and Out in Paris and London, Burmese Days, Keep the Aspidistra Flying, Coming up for Air. Za vrijeme drugog svjetskog rata javlja se dobrovoljno u vojsku, ali iz zdravstvenih razloga nije prihvaćen u aktivnu službu. 1944. god. završava Životinjsku farmu, koja je izašla tek u kolovozu 1945. god. Umro je u siječnju 1950. god.

Orwell je danas najpoznatiji po svojim romanima Životinjska farma, Hiljadu devetsto osamdeset četvrta. Prvi je alegorija korupcije socijalističkih ideala Ruske revolucije od strane staljinističkog sistema, a potonji je Orwellova vizija rezultata totalitarizma. Orwell se vratio iz Katalonije kao čvrsti anti - staljinist i anti - komunist, ali je do kraja života ostao ljevičar i, prema svojim vlastitim riječima, "demokratski socijalist". Još jedno poznato Orwellovo djelo je njegov esej Politika i engleski jezik, u kojem se negativno postavlja prema rezultatima političke propagande, službenom jeziku, površnim razmišljanjima o književnim stilovima, vokabularu i na kraju o mišljenju samome. Orwellova briga o prestanku uporabe jezika za izricanje stvarnosti iskreno se odrazila u njegovom izumu Novogovora, jezika izmišljene zemlje Oceanije u romanu 1984. Newspeak je varijanta engleskog jezika čiji je vokabular strogo ograničen od vladinim zakonima. Njegov je cilj postepeno otežati izražavanje misli koje se kose s službenim idejama - i, s vremeno, spriječiti pojavu takvih misli. (usp. Sapir - Whorfova hipoteza).

Džordž Orvel - 1984

Džordž Orvel - ova lista

Džordž Orvel - Kako umire sirotinja

Džordž Orvel - Mjesečev odraz

Džordž Orvel - Otkrivanje španske tajne

Džordž Orvel - Vješanje

Džordž Orvel - Životinjska farma - interpretacija